Nakon rezolucije Narodne skupštine RS o nepriznavanju nezavisnosti Kosova, političke partije iz RS nastavile su na iniciranju ovog pitanja i na državnom nivou. PDP Mladena Ivanića nudi novu rezoluciju, ovaj put državnom parlamentu. Ovom rezolucijom Zastupnički dom Parlamenta BiH bi se trebao izjasniti da ne priznaje i ne prihvata jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova. Rezolucija ima tri tačke, a iznio ih je zastupnik PDP-a u ovom tijelu Branko Dokić:
“Da se Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH izjasni da ne priznaje i ne prihvata jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova i Metohije; da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH poziva UNMIK da, u skladu sa mandatom definisanim u Rezoluciji 12 44, poništi odluku Skupštine Kosova i Metohije o jednostranom proglašenju nezavisnosti; i tražimo da Parlament apeluje i traži od ostalih zemalja članica Ujedinjenih nacija da ne priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Republike Kosova.”
Obrazlažući razloge za podnošenje rezolucije, Dokić je naglasio kako je neprihvatanje nezavisnosti u interesu BiH:
“Na taj način se odagnavaju sve pretpostavke i sumnje koje unose dodatnu nestabilnost u i onako nestabilnu političku scenu pred nove ustavne amandmane u BiH i reforme koje je neophodno da provodimo.”
U suprotnom, priznanjem Kosova od strane BiH, upozorio je Dokić, otvorile bi se i mogućnosti predviđene u Rezoluciji Narodne skupštine RS-a, odnosno samoopredjeljenje do otcjepljenja.
U suprotnom, priznanjem Kosova od strane BiH, upozorio je Dokić, otvorile bi se i mogućnosti predviđene u Rezoluciji Narodne skupštine RS-a, odnosno samoopredjeljenje do otcjepljenja.
I dok se jedna rezolucija predlaže, ona koju je usvojila Narodna skupština RS-a mogla bi se uskoro naći pred Ustavnim sudom BiH, potvrdio je predsjednik SDA Sulejman Tihić:
“Ja ću pokrenuti ustavnu inicijativu vezano za rezoluciju Narodne skupštine RS-a u kojoj je jasno rečeno da ukoliko posto evropskih zemalja prizna Kosovo da će oni organizovati referendum i otcijepiti dio BiH. To je čisti antiustavni, antidejtonski čin - i ja očekujem da će Ustavni sud bez ikakve dileme tu inicijativu prihvatiti.”
Ni član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić nedavno nije isključio mogućnost da se pokrene zahtjev pred Ustavnim sudom. No, s obzirom da je Predsjedništvo jedino koje ima ingerencije nad vanjskom politikom i da su jednoglasni u stavu da se o priznanju Kosova uopšte ne raspravlja, rezolucija Narodne skupštine RS-a nema pravnu snagu:
“Takva rezolucija nema nikakvog pravnog efekta. To je isključivo u nadležnosti BiH. Entiteti nisu države - prema tome nemaju takvu nadležnost. To je član Ustava 5. 3 koji govori o nadležnosti BiH, odnosno Predsjedništva u ovim stvarima. A takva mogućnost uvijek postoji, naravno. I Predsjedništvo će sasvim sigurno zaštiti suverenitet i integritet BiH. On je neupitan.”
Zastupnik u Parlamentu BiH i član Glavnog odbora SNSD-a Lazar Prodanović u Tihićevoj najavi vidi negativnu konotaciju:
“Radi se o političkoj rezoluciji. Ne vidim nijedan stav u kojem je ona neustavna. Smatram da će imati negativne refleksije u smislu produbljenja nepovjerenja između političkih predstavnika konstitutivnih naroda u BiH.”
Osim toga, osporavanje rezolucije pred Ustavnim sudom BiH može biti dvosjekli mač, napominje Prodanović:
“Kada imamo u vidu da je BiH složena država koju čine tri konstitutivna naroda i ustavom utvrđena dva entiteta, onda svaka poruka koja bi išla u smislu ocjene ove rezolucije od strane Ustavnog suda u smislu njenog osporavanja može da bude i suprotno, dakle da gospodin Tihić smatra da je poštovano, a ne flagrantno prekršeno međunarodno pravo u otcjepljenju Kosova od Republike Srbije.”