Ignorisanje upozorenja Vjekoslava Bevande, ministra finansija Federacije BiH, da ovom entitetu prijeti bankrot ukoliko se preuzmu dodatne obaveze finansiranja nezaposlenih demobilisanih boraca, pokrenuli su lavinu nezadovoljstva hrvatskih političkih predstavnika u BiH oko statusa i položaja Hrvata.
Premijer Federacije BiH Nedžad Branković i sam je priznao da je iz Bevande i njegovog upozorenja govorila struka.
„Ja apsolutno podržavam ministra Bevandu, ministra finansija, jer on govori riječnikom profesije, rječnikom struke. Samo je pitanje koji dio njegovog izlaganja potcrtate i navedete kao dominantan.“
No, to i nije imalo odjeka na premijera Brankovića koji je na upit hoće li Federacija bankrotirati, odgovorio:
„Ko je do sad bankrotirao?“
No, naknadno je pitanje obećanja demobilisanim borcima koja nemaju pokriće prikazano kao osporavanje boračkih prava od strane hrvatskih ministara, pa i samog Bevande. Ulje na vatru dodao je i dio izjave američkog ambasadora u BiH Čarlsa Ingliša (Charles English) upućene Hrvatima da se neće dozvoliti dalja podjela zemlje. Time su se samo produbili stereotipi o Hrvatima kao zagovornicima podjele BiH, čija se pozicija u zemlji pogoršava, smatra dopredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž:
„Pa se svi legitimni hrvatski zahtjevi odmah guraju u dodatne etničke podjele. Apsolutno je naša izjava bila da nakon odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti i amandmana visokog predstavnika objektivno se hrvatska pozicija pogoršala.Vidimo, evo, sad oko ovih prihoda u Federaciji. Svi ministri iz reda jednog naroda mogu biti protiv toga, ali je odluka Vlade je donesena. Mi na to ukazujemo. Ne radi se tu ni o kakvom teritoriju.“
Nezadovoljstvo se kretalo od izjava da su Hrvati taoci u Federaciji, pa do inicijative da se HDZ 1990 i HDZ BiH sastanu s predstavnicima bošnjačkih stranaka kako bi našli rješenje krize koja se, kako tvrde, s državnog nivoa prenijela na federalni. Hrvati se ni u državi a ni u Federaciji ništa ne pitaju, no sami su se doveli u takvu ustavnu poziciju, smatra Jerko Ivanković, zastupnik stranke Radom za boljitak u Parlamentu BiH:
„Predstavnici hrvatskih političkih stranaka i naroda su sami sebe doveli u poziciju da ne mogu utjecati ni na jednu odluku niti na entitetima, niti na razini države, tako da im niko za to nije kriv i mislim da sa tog aspekta nemaju oni prava da se puno žale jer oni su učestvovali zadnjih 18 godina u kreiranju svih događanja na ovim prostorima i za ono što su oni napravili, u biti ne mogu kriviti sada nekoga drugoga.“
Ipak, evidentno je da su Hrvati u Federaciji nezadovoljni pozicijom koju imaju i koja se kroz dugi niz godina urušava sve više. Prijedlozi, odluke i amandmani predloženi od strane Hrvata se gotovo u pravilu i bez valjanog objašnjenja odbijaju, tako da konstitutivnost ostaje samo na papiru, što je prvi od uzroka nazadovoljstva Hrvata u BiH, smatra Branko Zrno, zastupnik u Domu naroda Parlamenta BiH:
„Majorizacija je prisutna od početka do danas. Sustav preglasavanja dobio je, nažalost, u potpunosti pravo glasa. Znači radi se jednostavno o majorizaciji cijeloga jednoga naroda i nemoguće je ostvariti na ovaj način, na ovim principima bilo što.“
I zastupljenost Hrvata u javnim institucijama mimo parlamenata također je pokazatelj koji govori o neravnopravnom statusu, smatra Krešimir Zubak, predsjednik Glavnog odbora Udružene Hrvatske seljačke stranke - Nove hrvatske inicijative:
„Ako bismo gledali samo razinu BiH, i to Parlament, oba doma itd., onda je to otprilike koliko nas ima u strukturi stanovništva ili koliko nam pripada po ustavnim rješenjima. Međutim, kad je riječ o drugim strukturama vlasti, to su javna poduzeća, agencije itd., onda je to daleko od onoga što je trebalo biti osigurano i kako je to predviđeno Ustavom.“
Ovakav pristup, upozorava Zubak, ide u prilog onima koji se zalažu za treći entitet kao jedinu mjeru ostvarenja prava Hrvata u BiH:
„Ovo što se događa, osobito na području Federacije, čini mi se da im sve više daje za pravo i mi smo u jednom razdoblju kad je riječ o području Federacije imali jednu kritičnu masu i političara i političkih stranaka koji su polazili od toga da je BiH naša domovina, da unutar BiH trebamo tražiti za sebe rješenja, da entiteti nisu rješenje, ali ovo što se u posljednje vrijeme događa mislim da će bitno utjecati na raspoloženje i stavove Hrvata građana i njihovih političkih predstavnika.“