Advokat Branislav Lutovac, branilac Milorada Ivanovića, jednog od petorice osumnjičenih za deportaciju bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore '92. godine, potvrdio je za naš program da će sjutra prisustvovati svjedočenju bivših prvih ljudi crnogorske policije, ministra Nikole Pejakovića i načelnika Službe državne bezbjednosti Boška Bojovića u Beogradu:
"Apsolutno hoću. To nam je vrlo neophodno jer su to ključni svjedoci koji treba da odgovore na brojna pitanja koja interesuju mene i moga klijenta. Oni su bili tada na vrlo značajnim funkcijama u Ministarstvu unutrašnjih poslova, tako da vjerujem da mogu da daju relevantne podatke o tome na koji način je došlo i od koga je došlo do ove naredbe."
Bivši čelnici crnogorske policije Pejaković i Bojović već duže žive u Beogradu, pa će tamo biti i saslušani na istom mjestu pred istražnim sudijom Višeg suda Radomirom Ivanovićem o deportaciji njenog muža Alenka Titorića iz Herceg Novog maja '92. godine iskaz će dati i Danijela Stupar:
"U devet sam pozvana da svedočim i idem u taj sud, da."
RSE: Da li su Vas ranije kontaktirali?
Stupar: Ovi nisu nikada. Niko me nije zvao ni pitao. Ovo je prvi put da me neko zove tim povodom.
RSE: Da li su Vas pozivali da dođete u Podgoricu?
Stupar: Ja sam samo bila za ovo što Tea (Gorjanc Prelević) vodi kao moj advokat, tu sam bila na svedočenju, ali to je onaj naš postupak za naknadu štete, a po ovoj krivičnoj prijavi nikad me niko nije zvao.
Septembra prošle godine nakon više neuspješnih pokušaja svjedočio je i bivši predsjednik Crne Gore Momir Bulatović, a sudija Ivanović je krajem aprila i početkom maja u sudu u Sarajevu saslušao svjedoke, članove porodica otetih Bošnjaka iz Crne Gore. Jedna od njih koja je u Sarajevu svjedočila Zlata Kubat i koja je tačno juče obilježila šesnaestogodišnjicu od kada je posljednji put vidjela svog muža kojeg je crnogorska policija zajedno sa još stotinu bosanskih izbjeglica deportovala vojsci Radovana Karadžića, kaže:
"Treba vremena, treba istrajati. Samo ne mogu da shvatim da svi ti ljudi koji su učestvovali tada u tome mogu mirne savjesti spavati kada se to sad stalno spominje. Stalno se to spominje, stalno se u medijima to spominje i da oni tako jednostavno tako kažu, nema od toga ništa, da nije bilo. Ja kada sam čula za izjavu predsjednika države Crne Gore (Momira Bulatovića) ne mogu uopšte da shvatim kako je tako nešto mogao izjaviti: «primio je toliki broj izbjeglica u Crnu Goru, svi su fino bili smješteni». Primio nas je u jedan veliki logor. Meni je tada Crna Gora bila jedan veliki logor. Ja sam pobjegla da spasim živu glavu, ali sam došla direktno u logor."
Istraga o krivično pravnoj odgovornosti za ovaj zločin pod pritiskom javnosti pokrenuta je 23. februara 2006.godine i za nju su osumnjičena šestorica tadašnjih policijskih funkcionera,od kojih je jedan u međuvremenu umro, koji su bili direktni učesnici deportacije izbjeglica vojsci bosanskih Srba, koja ih je većinu ubila u logorima u Foči. Osumnjičeni su Milisav Marković, bivši pomoćnik ministra unutrašnjih poslova, Milorad Ivanović, načelnik Centra bezbjednosti Herceg Novi, operativac SDB-a u tom gradu Duško Bakrač, komandant policije Milorad Šljivančanin, te načelnik Centra bezbjednosti Bar, Branko Bujić. Svi osumnjičeni su negirali krivicu, a polovinom aprila ove godine adovokati Zoran Kuzmanović i Branislav Lutovac zatražili su da se u istrazi za deportaciju saslušaju i crnogorski premijer Milo Đukanović, potpredsjednik Demokratske partije socijaslista, Svetozar Marović i bivši državni tužilac Vladimir Šušović.
U prijedlogu za saslušanje branioci osumnjičenih su naveli, da njih kao i još niz funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova i Službe državne bezbjednosti, treba pitati ko je naredio predaju bosanskohercegovačkih izbjeglica, većinom Muslimana, iz Crne Gore maja '92. godine vojnim vlastima Republike Srpske.
U prijedlogu za saslušanje branioci osumnjičenih su naveli, da njih kao i još niz funkcionera Ministarstva unutrašnjih poslova i Službe državne bezbjednosti, treba pitati ko je naredio predaju bosanskohercegovačkih izbjeglica, većinom Muslimana, iz Crne Gore maja '92. godine vojnim vlastima Republike Srpske.