Sudija Ustavnog suda BiH može biti svako ko udovoljava kvalifikaciji pravnika visokog moralnog ugleda i ima pravo glasa, te da je državljanin BiH, stoji u najvišem pravnom aktu BiH. Kako je Ustavni sud od presudnog značaja za pravosudni sistem svake zemlje, pa i BiH, a s transformacijom Ureda visokog predstavnika u Ured Evropske unije biće jedini arbitar u sporovima između različitih razina vlasti, trebalo bi pooštriti način izbora sudija u ovo tijelo, stav je Ureda viskog predstavnika. Glasnogovornik ove institucije Mario Brkić pojašnjava:
„I u prošlosti je bilo dosta pitanja vezano za način imenovanja u ovu najvišu sudsku instancu u zemlji. Postoji jasna potreba da se ta pitanja riješe i da se unaprijede standardi koji se primjenjuju u procesu imenovanja. Sasvim sigurno transparentan proces imenovanja će osigurati i kredibilitet suda. Bez te veće i bolje transparentnosti proces imenovanja može postati ispolitiziran, a ovo bi moglo ugroziti cjelokupan pravosudni sustav i vladavinu prava u BiH.“
Pitanje imenovanja sudija Ustavnog suda pokrenuto je prije nekoliko godina nakon što je tajnim glasanjem u federalnom parlamentu na mjesto sutkinje izabrana visoka funkcionerka Stranke demokratske akcije (SDA) Seada Palavrić, pravnica bez ijednog dana iskustva u pravosuđu.
Pravna edukacija i državljanstvo lako su dokazivi papirima, no kako dokazati moralni dignitet? Član Komisije za izbor sudije Ustavnog suda Parlamenta Federacije Ismet Osmanović kaže:
„Pošto ne postoje nikakve zakonske odrednice koje bi to definirale, a niko od članova komisije, naravno, nije niti rentgen niti skener da može skenirati čovjeka, mi se oslanjamo prije svega na javnost. Uglavnom, osobe koje su ušle u uži izbor, njih pet, su poznate široj javnosti u BiH, i to baš svih pet. Poznati su, dakle, po svom dosadašnjem radu, kretanju u službi, gdje su radili, šta su radili, kakav moralni dignitet imaju - i javno smo objavili odmah svih ovih pet imena koji su ušli u uži izbor i sačekaćemo jedan period upravo da javnost kaže svoje.“
Po ovim kvalifikacijama u najuži izbor iz Federacije predloženi su su i Sevima Sali Terzić, viša pravna savjetnica na Ustavnom sudu BiH, Mirsad Ćeman, visoki funkcioner SDA, Damir Arnaut, pravni savjetnik Harisa Silajdžića, Amor Mašović, zastupnik SDA u Parlamentu Federacije BiH i član kolegija direktora državnog Instituta za traženje nestalih, i Faris Vehabović, sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
Glavna preporuka moralnog kvaliteta mogla bi biti onakva kakvu stranka izlobira, smatra ombudsman BiH Safet Pašić, koji tvrdnju bazira, između ostalog, i na vlastitom iskustvu:
„A što se tiče same moralne kvalitete, to će im biti uslov da će ih neke partije predložiti, a onda - prije su ovako pokrivali te moralne kvalitete, kaže:’Donesi ti meni uvjerenje o nekažnjavanju, ili neka druga uvjerenja da se ne vodi krivični postupak.’ I onda će to time pokriti i reći: ’Ovo je visokih moralnih osobina čovjek i dajte ga tamo izaberite.’ I dosad je tako za sudije Ustavnog suda bilo - i izaberu ga.“
Komisija za izbor Ustavnog suda Parlamenta Federacije ranije je pokušala pooštriti kriterije u konkursu. No, zbog ustavnih odredbi upozoreni su od strane Ustavnog suda i ombudsmana BiH da na to nemaju pravo. U pogledu političkog angažmana, Osmanović smatra da bi najbolje bilo da kandidati nikad nisu bili partijski angažovani, pa ni u ranijem sistemu. Ipak, kaže, šta je tu je:
„Naravno, uvjet jeste da u momentu izbora on više ne smije biti stranački aktivan niti pripadnik bilo koje političke stranke. I mi se toga držimo. A to što je neko prije toga bio u nekoj političkoj stranci? Lično mislim da bi za Ustavni sud bolje bilo da nije bio, ali ako je bio, njemu se ne može oduzeti njegovo ustavno pravo da bude biran.“
U Republici Srpskoj, kako kaže predsjednik Komisije za izbor i imenovanja Narodne skupštine RS-a Radovan Vuković, prioritet ima stručnost:
„Imenujemo i radnu grupu od najvećih eksperata po tom pitanju koja obavlja razgovore sa tim kandidatima i onaj kandidat koji ispuni najbolje uslove, koji zaista, što se struke tiče, pokaže najbolje rezultate, mi to i predložimo Skupštini, a onda Skupština bira te ljde. I mislim da uglavnom to tako i bude.“
U zemlji u kojoj su moral i nemoral svuda, a u politici naročito, davno zamijenili uloge za očekivati je svašta, kaže profesor sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Besim Spahić:
„Ja ne bih imenovao, svi znaju, nomina sunt odiosa, ali recimo predsjednik Ustavnog suda je bio optužen za mito i korupciju, ali, hajde, kasnije nije se nešto dokazalo. Drugo, osoba koja nikad nije u osnovnom, općinskom sudu radila, glat, kao od šale, postane sudac Ustavnog suda. Totalno nam je nemoral ušao u život. I na kraju, što je najgore, mi smo se navikli i ljudi su više nemoćni zbog svega - ono što je nenormalno postaje normalno, ono što je nemoralno tretira se kao moral.“