Bosna i Hercegovina potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dobija mnogo, ali istovremeno pred njom stoji mnogo odricanja, naročito u prvoj fazi njegove primjene, kazao je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Nikola Špirić promovišući Sporazum i ulogu državne uprave u njegovoj implementaciji:
„Moramo kondicionirati institucije vlasti i naše kompanije da uspješnije nastupaju na tržištu zemalja članica EU i da se bolje organizujemo unutar BiH. To znači da nas čekaju izdašniji pretpristupni fondovi. Potpisivanje Sporazuma znači da postoji stabilnost unutar BiH za ino-investicije, a to znači nova radna mjesta, to znači rast plata i penzija i sve one blagodeti koje danas građani ujedinjene Evrope uživaju.“
BiH je zakoračila na put koji se ne može zaustaviti iako je bio usporavan, što zbog standarda, ali i politikanstva unutar zemlje, istakao je Špirić, te podsjetio na jedan od najvećih političkih izazova:
„Vrijeme koje je ispred nas tražiće i novu ustavnu kondiciju zemlje, a to znači da ovaj pozitivni moment potpisivanjem Sporazuma moramo iskoristiti da se na način koji garantuje uspjeh ustavne reforme uđe u tu problematiku, a jedini uspjeh se može zasnivati na tome da se držimo Dejtonskog mirovnog sporazuma i Vašingtona i da podržimo ono o čemu je komesar za poširenje Oli Ren govorio - da se radi o evoluciji ustava, a ne o ustavnoj revoluciji.“
Potpisivanje Sporazuma je zasluženo, a ne poklonjeno i biće potrebna pomoć svih institucija da se njegove odredbe provedu, kazao je direktor Direkcije za evropske integracije BiH Osman Topčagić. Analizirajući pojedine dijelove Sporazuma koji stupaju na snagu 1. jula 2008. godine, istakao je nivoe ukidanja uvoznih i izvoznih carina i poreza na industrijske proizvode, riblje i poljoprivredne proizvode iz EU u BiH i obratno. No, carine i porezi nisu jedine barijere slobodnoj trgovini. Ukoliko bude postojala velika asimetrija standarda, posljedice režima slobodne trgovine osjetiće inferiorna strana, upozorio je Topčagić:
„A takva je upravo naša današnja, dakle polazna pozicija u odnosu na evropsku zajednicu i zbog toga treba pažljivo proučiti odredbe Sporazuma koje se odnose na dopuštena ograničenja. Ovdje posebno mislim na veterinarsku i fito sanitarnu zaštitu i zahtjeve u pogledu sigurnosti i zdravlja potrošača. Jedini način da se ograniče gubici jeste da se smanji asimetrija u pogledu nivoa standarda, a to je moguće postići brzim osvajanjem i dosljednom primjenom odredbi ACQUIS-ja. Na ovaj način je moguće postići dva efekta: postići ekonomsku korist od režima slobodne trgovine i poboljšati kvalitet ponude na domaćem tržištu.“
U proces evropskih integracija uključeno je više od 200 državnih službenika mimo uposlenih u Direkciji. Infrastruktura je obimna i biće potrebna reforma koju će finansijski pomoći i EU kroz fondove za reformu javne uprave, kaže Nevenka Savić, državni koordinator za reformu javne uprave:
„Ovaj dio koji se odnosi na reformu javne uprave će biti dakle najznačajniji u narednom periodu. Izgradnja kapaciteta u tom pogledu će biti direktno uslovljena brzinom pristupanja EU. Zajedničke, koordinirane aktivnosti, implementacija projekata koje kandiduje naša kancelarija su ono što nam predstoji da bi se izgradili kapaciteti, prije svega horizontalni sistemi, a onda i izgradnja sektorskih kapaciteta.“
Prije potpisivanja Sporazuma instrukcije EU ostavljane su bh. vlastima da ih riješe vlastitim tempom. Od sada se moraju ispuniti i to u zadanom roku, što je jedan od glavnih zadataka javne uprave, ističe pomoćnica direktora za evropske integracije Darija Ramljak navodeći primjer:
„Sad već imamo konkretan zadatak da do 1. jula 2010. godine moramo uspostaviti neovisno tijelo za kontrolu i monitoring državne pomoći. Do sada je to bila preporuka, sad imamo tačan datum do kada se to mora uraditi. Naravno, tu su i brojne obaveze u segmentu trgovine. Spomenuću samo nekoliko prioritetnih područja koji stupaju na snagu sa privremenim sporazumom, to je konkurencija, intelektualno vlasništvo i javna preduzeća. A već kad puni sporazum stupi na snagu ta područja se proširuju na standardizaciju i mjeriteljstvo, na javne nabavke.“
I dok se administracija gradi, građani BiH će već od narednog mjeseca osjetiti blagodeti pridruživanja, kaže Ramljakova:
„Od 1. jula već počinje teći određena trgovinska liberalizacija. To se najviše osjeti u segmentu industrijskih proizvoda, tako da će carine za uvoz za većinu industrijskih proizvoda koji se uvoze na tržište BiH iz EU biti ukinute i u konačnici oni će pojeftiniti za krajnjeg potrošača.“
Ukoliko, pak, administrativna saradnja s EU zakaže, BiH bi mogla trpjeti sankcije, upozorava Topčagić:
„Propuštanje organa državne uprave da dosljedno i u potpunosti izvrši preuzete obaveze dovodi do narušavanja sporazuma, a u ekstremnom slučaju i do težih konsekvenci. Iskustva prethodnih sporazuma u regionu su pokazala da proces pridruživanja može da bude znatno usporen ukoliko se ove odredbe ne ispunjavaju u potpunosti.“
Koliko BiH napreduje biće poznato već u novembru kada će Evropska komisija uraditi i prvi monitoring. Do tada će Vijeće ministara svaki mjesec održavati sastanke na kojima će se pratiti razvoj ispunjavanja zadatih uslova.