U prvom upisnom roku na katedrama za srpski i crnogorski jezik prijavilo se ukupno 11 budućih studenata, dok je na katedri za ruski jezik više nego duplo, odnosno 25 dojučerašnjih srednjoškolaca. Objašnjavajući razloge zbog kojih su mladi ljudi u nezapamćeno malom broju zainteresovani za studiranje srpskog i crnogorskog jezika u odnosu na ruski jezik profesor Dragan Koprivica kaže da je u pitanju politizacija pitanja jezika u Crnoj Gori na Filozofskom fakultetu:
"Nauka i politika apsolutno ne mogu da idu jedno s drugim i stvorili smo bukvalno negetivnu reklamu kod mladih ljudi po pitanju srpskog jezika i tog drugog jezika koji je očigledno izmišljen i koji nije sam. Uostalom, do sad prijavljeni osmoro za srpski jezik, a svega dvoje, troje na crnogorski govori u prilog tome da bi i u praksi taj crnogorski jezik mogao da doživi fijasko već na prvom koraku. S druge strane, mislim da je vrlo indikativno napomenuti da u procesu koji nema nikakve politizacije, to jeste afirmacije ruskog jezika za razliku od prethodnih godina kada smo muku mučili da upišemo dovoljan broj studenata i u posljednjem roku ove godine je već u prvom roku od 30 mjesta popunjeno 25 za ruski jezik, da je to mnogo više nego sa srpski i crnogorski zajedno i istovremeno među tim kandidatima imamo tri učenika sa lučom i drugi učenike sa odličnim uspjehom iz drugih srednjih škola. Gdje nema politizacije, a gdje ima društvenog interesa kao što je činjenica da su Rusi došli u Crnu Goru, onda i mladi ljudi od srca žele da studiraju taj jezik koji očigledno ima sve veće perspektive danas kod nas ovdje".
Podsjetimo. Mjesecima pred prvi upisni rok u medijima se vodila oštra polemika o tome da li će biti formirana posebna katedra za crnogorski jezik. Ovom situacijom nijesu zbunjeni samo doskorašnji srednjoškolci već i sam zaposleni na Filozofskom fakultetu. Jedan od njih je saradnik u nastavi Adnan Čirgić koji je i direktor Instituta za crnogorski jezik i jezikoslovlje:
"Činjenica da se i na jedan i na drugi odsjek prijavio određeni broj zainteresovanih učenika i nije iznenađujuća ako se zna da u Crnoj Gori postoje dva studijska programa ili odsjeka. Ni sam ne znam što je od to dvoje. S druge strane, nekoliko različitih izjava o tome možda su zbunile kandidate jer je na osnovu njih bilo teško zaključiti da li danas u Crnoj Gori imamo posebnu katedru za crnogorski jezik ili je nema. I ja kao neko ko je zapošljen na Univerzitetu Crne Gore ne znam da li je konačno oformljena posebna Katedra za crnogorski jezik. Ako se tome doda činjenica da se na afirmaciji crnogorskog jezika ne radi onoliko koliko je bilo za očekivati jasno je otkud tako malo zainteresovanih za studije crnogorskog jezika. Argumentacija da za taj odsjek ne postoje udžbenici nije istinita jer se crnogorski jezik u slavističnom svijetu odavno izučava na osnovu udžbenika Vojislava Nikčevića koji je utemeljio nauka u tom jeziku, a čije je ime danas u slavističkom svijetu prisutnije u svijetu nego u Crnoj Gori kojoj je posvetio cio svoj radni vijek".
"Ključni krivac je politički oportunizam" kaže profesor Novak Kilibarda, obrazlažući malu zainteresovanost mladih ljudi za studiranje crnogorskog i srpskog jezika:
"Tu je katedru trebalo preimenovati, samo poštujući Ustav, u Katedru za crnogorski jezik i jugoslovenske književnosti i sve bi bilo u redu, a ovako mladi ljudi u neizvjesnosti, novine pišu bog zna što, političari, politikanti pričaju ovo ono, što im pada na pamet i mladi ljudi jednostavno su zbunjeni i katedra na kojoj sam decenijama predavao, koja uvijek nije mogla da primi sve kandidate koji su se javljali, evo sad je u prilici da nema dovoljan broj kandidata ni za jednu od ovih dviju katedara. Ja se nadam da će ta politika ili to politikantstvo iščiljiti polako kao što hoće. Evo, ova prva godina je u nesnalaženju, mislim da će se izaći iz toga ćorsokaka, a opet ponavljam, za to je kriv politički oportunizam. Nije tu trebalo nikakvih ugađanja nikome nego jednostavno uradit ono što su uradili drugi narodi bivše Jugoslavije".