Međutim, ova nova organizacija kosovskih Srba podstakla je različita mišljenja unutar srpske zajednice. Dejan Baljošević iz Orahovca se plaši šta će biti sa Srbima južno od Ibra.
“Nisam siguran koliko ona moze da pomogne Srbima jzuzno od Ibra jer ovde nema neke ingerencije, kako će da funkcioniše ta zakonodavna i izvršna vlast stvarno ne znam”, smatra Baljošević.
S druge strane, mnogi Srbi ističu da bez obzira na okolnosti Srbi treba da imaju svoju Skupštinu. Ratomir Mihajlović živi u okolini Gnjilana.
“To bi bilo za nas nešto da imamo i mi naše, nije to u redu ali nije u redu ni to što već postoji.”
U tekstu deklaracije o osnivanju ‘Skupštine zajednice opština autonomne pokrajine Kosovo’, navodi se da je ta ‘pokrajina neotuđivi deo jedinstvene i nedeljive Republike Srbije’.
Skupštinu zajednica čini 45 delegata koje iz svojih redova biraju odbornici skupština opština, a ta institucija ima pravo kako se navodi da Skupštini Srbije predlaže zakone od značaja za život građana na Kosovu. Aktuelni ministar za Kosovo u Vladi Srbije, Slobodan Samardžić, koji je prisustvovao sednici, ocenio je da su ‘Srbi i drugi nealbanci lojalni Srbiji formiranjem Skupštine Zajednice opština Kosova dobili demokratski izabrane predstavnike i organe vlasti’.
Međutim, predstavnici Demokratske stranke i G17 plus na Kosovu smatraju da osnivanje srpske skupstine nije pravo rešenje i da je to preuranjen potez, jer se još uvek ne zna kakav će biti zvaničan stav nove vlade Srbije o toj Skupštini.
Goran Bogdanović, predsednik odbora DS-a za Kosovo, kaže da se na osnovu lokalnih izbora ne može formirati skupština te da se mora sačekati stav nove Vlade u Beogradu.
“Mi želimo da se prvo formira Vlada i da ona zauzme stav, jer smatramo da održavanje skupštine pre toga može samo da izazove još veću konfuziju i još veću podelu u srpskoj zajednici”, ocenio je Bogdanović.
Ipak, mnogi smatraju da je srpska zajednica jedinstvena po pitanju formiranja skupštine, jer je ona zajednički odgovor na nezavisnost Kosova. Nebojša Jović iz SNV Mitrovice kaže da je srpskoj zajednici preko potrebna jedna takva institucija.
“Siguran sam da će se predstavnici Demokratske stranke i G 17 plus pridružiti radu Skupštine, što se tiče broja on će biti po proseku zastuljenosti na izborima. A ova skupština osim što povećava šanse i bolju organizovanost onih zajednica gde su Srbi osvojili vlast, gde su većina, ja mislim da ćemo mnogo bolje funkcionisati i mnogo bolje se povezati”.
S druge strane, predsednik Srpskog nacionalnog veća sa sedištem u Gračanici Dragan Velić kaže da je formiranje srpske skupštine rezultat višegodišnjeg nepostojanja legitimnih predstavnika Srba i jednostrane odluke o statusu. Ipak, one ocenjuje da se radi o političkom potezu koji nema legalitet.
“To je politički odgovor ali nikako ono što će dati rezultate da se dobije legitimitet i dobije jedno telo koje će moći da srpsku zajednicu u procesu i razgovora i pregovora u resavanje problema na Kosovo, vodi odnosno da ima tu nadležnost”.
Vest o formiranju posebne srpske Skupštine izazvala je oštre reakciji u Prištini. UNMIK i institucije su ocenili da to predstavlja jačanje srpskih paralelnih struktura, što vodi daljim podelama i izolaciji. Svestan takvih upozorenja Nebojša Jović je istakao kako će međunarodna zajednica morati da sarađuje sa srpskom Skupštinom pošto nju čine predstavnici srpske zajednice. Ali, pitanje postojanja srpskih predstavnika je konstantna dilema među Srbima.
Prema rečima Velića, kosovskim Srbima su potrebni legitimni predstavnici.
“U dogovoru sa Vladom u Beogradu i sa međunarodnom zajednicom treba da se stvori proces dobijanja legitimnih predstavnika Srba i poces u kome će se razgovorima dolaziti do rešnja koje će garantovati institucionalnu zaštitu svim zajednicama a zatim i pronalaženje obostrano prihvatljvog rešenja, to je proces koji će dugo trajati”.
Inače, Međunarodna upravljačka grupa za Kosovo je ocenila da osnivanje srpske Skupštine na severu Kosova nema nikakav legalni efekt, dok će EULEX i Međunarodna civilna kancelarija ubrzo imati pristup svim delovima Kosova.