Milorad Dodik u posljednje vrijeme gotovo svakodnevno “lansira” stav o tome da je entitet čiji je premijer mnogo napredniji i bolji u svim oblastima, te da bi put u EU bio lakši bez problema koje ispoljava Federacija. Čelnici ovog entiteta, pak, smatraju da statistički podaci o industrijskom rastu idu na ruku Federaciji, ali da RS zna bolje “prodati priču”.
Iako je Bosna i Hercegovina za korak bliže Evropskoj uniji, odnosi među entitetima iz dana u dan postaju zategnutiji, kao i njihov odnos prema državi. Tako premijer Republike Srpske Milorad Dodik, zastupajući tezu da multietnička i multikulturna društva i države ne mogu postojati, pa tako ni BiH, te da bi RS u EU mogla puno brže nego BiH zahvaljujući dobroj ekonomskoj situaciji, promoviše isključivo jedan dio zemlje:
„RS je socijalno stabilna, RS i Vlada RS-a apsolutno izmiruju sve svoje obaveze. Kupovna moć - analize nezavisnih analitičara govore da je došlo do povećanja kupovne moći stanovništva u RS-u. Inflacija mjerena kriterijima MMF-a je oko šest i po posto, s tim da je oko pet posto uvezena inflacija, a ostalih 1,5 posto kreirana ovdje. Plate u RS-u samo u ovom periodu povećane su u prosjeku oko 25 do 35 posto u različitim segmentima.“
U Federaciji BiH, koju već mjesecima potresa unutrašnja i finansijska kriza, priznaju da saradnje nema. Vahid Hećo, federalni ministar energetike i rudarstva, ovu činjenicu stavlja na razinu takmičenja:
„Ma Federacija je puno bolja nego RS, samo previše je, ja mislim, magle u RS-u i ako neko želi da poredi kakvo je stanje u jednom i drugom entitetu treba da uzme statističke pokazatelje koji, ipak, nešto govore. Ako znamo da je ovdje preko 11 posto industrijski rast, a u RS-u 1,9 posto, onda ne trebam ja ovdje obrazlagati šta je i gdje je perspektiva, u kom entitetu. Međutim, ja moram reći da je RS u nekim stvarima otišla dalje. Privatizirala je određene resurse, došla do novca i jednostavno prividno s tim novcem pokušava reći da je kvaliteteniji entitet. Mi kada dođemo u fazu u kojoj je sada RS, mi ćemo biti puno jači i bolji entitet.“
Jaz između entiteta posljedica je dnevnopolitičkih manipulacija koje proizilaze iz proivoljnog tumačenja ustava i nema nikakvog razloga da entiteti ne sarađuju i međusobno se ne pomažu, smatra Bahtijar Aljaf, direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije IFIMES u Ljubljani:
„Tog jaza nema. Oni bi mogli kao dio regije vrlo dobro sarađivati. Možemo gledati primjer Njemačke, primjer Austrije, primjer Sjedinjenih Američkih Država, da ne idemo dalje. Samo problem je u implementaciji - i što političari u obadva entiteta koriste za svoju dnevnu politiku.“
No, premijer RS-a Milorad Dodik i ne pomišlja na pomoć Federaciji:
„Oni nas već duže vremena potkradaju sistemom indirektnog oporezivanja, tako da ne vidim da bi mi trebali bilo šta da pomažemo. Nije to u skladu sa zakonom. Ja nemam ta ovlaštenja, niti mogu da to radim, niti hoću da radim, Vjerovatno ne bi ni oni nama. Smatram da je gospodin Branković jedan sposoban menadžer koji je naslijedio socijalna rješenja kakva je naslijedio, koja se ne mogu ispuniti jer očigledno budžet nema dovoljno novca i da će to permanentno biti u krizi. Kako će to oni riješiti, ja to ne znam. Ali, u svakom slučaju, to ne može da se desi na uštrb stalnih prihoda Vlade RS-a i eventualno nekom preraspodjelom, jer mi nismo kreirali, niti smo odgovorni za stanje u Federaciji. Mi smo isključivo odgovorni samo za stanje u RS-u.“
Ma, Brčko je najbolje..
Ni jedan ni drugi entitet nemaju argumente da kažu da su zadovoljili interese građana jer nezadovoljstvo je očigledno, kaže Ivan Krndelj, potpredsjednik Skupštine Brčko Distrikta, kao primjera dobrog funkcionisanja u cilju političke ali i ekonomske stabilnosti, čak i pod protektoratom:
„Evo u RS-u: kakvo je stanje sa povratkom, kakvo je stanje s upošljavanjem povratnika, kakvo je stanje sa ljudskim pravima? Onaj osnovni test taj entitet nije položio i ne znam kojim pravom može reći da ispunjava uvjete za ulazak u EU prije BiH. Zasebna priča je Federacija, gdje također nijedan od tri konstitutivna naroda ne osjećaju da je to pravo rješenje, pogotovo Hrvati. Srbi pretpostavljam da su u istom statusu kada je taj održivi povratak u pitanju.“
Jedna od potencijalnih prijetnji po BiH mogla bi biti i praksa da se entiteti predstavljaju kao države, na šta je IFIMES upozorio u svojoj posljednjoj analizi. Prijemom Dodika u službenu posjetu bez prisustva ambasadora BiH u Sloveniji, predsjednik Vlade Republike Slovenije Janez Janša dao je podstrek osamostaljivanju RS-a, smatra Aljaf:
„To što žele da imaju neku ingerenciju nad vanjskom politikom, ja mislim da je to najveća greška. I greška je najviše sa strane visokog predstavnika koji tolerira te stvari. Samo, nažalost, došlo je do toga da baš u Sloveniji se događalo u doba kad je Slovenija predsjedavala Evropskom unijom. Znači kao predsjednik Savjeta EU Janez Janša prima premijera jednog entiteta i razgovara o stabilnosti na Balkanu. Ja ne znam o kojoj stabilnosti priča i kojem Balkanu govori i kako može predsjednik vlade jednog dijela jedne države da razgovara o stabilnosti u regiji?“
Dok je Dodiku primarni cilj očuvanje RS-a uz odbijanje daljeg prenosa nadležnosti nivo države, političke struje u Federaciji se bore za unutrašnju nadmoć, a nad glavom im visi prijetnja socijalnim nemirima. Čelni ljudi partija u oba entiteta mogu na državnom nivou dogovoriti saradnju, no interesi su na strani entiteta, vjeruje Krndelj:
„Ti ljudi imaju svoj dio odgovornosti i oni bi trebali da budu taj koehzioni faktor koji će omogućiti povezivanje između jednog i drugog entieta, između naroda i između vladajućih politčkih stranaka. Tu je taj problem. Nije prioritet izgradnja države BiH nego su ti ljudi, nažalost, u službi svojih stranaka i entiteta.“
BiH je, kako naglašava IFIMES, potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju dobila maksimum evropske podrške. Ukoliko entiteti nastave utakmicu jedan protiv drugog, napredak zemlje je upitan - tim prije što predstoje ustavne promjene.