Posle izjave međunarodnog civilnog predstavnika Pitera Fejta da Vlada Kosova treba da izabere predstavnike Srba koji će učestvovati u procesu decentralizacije, reagovali su srpski predstavnici. Potpredsednica Srpskog nacionalnog veća Rada Trajković je ocenila da bi takav proces decentralizacije bio neuspešan zbog suprostavljenih gledišta Srba i Albanaca. Trajkovićeva je dodala da Srbi nemaju poverenja u albansko rukovodstvo, pošto, kako ističe, do sada nije bilo projekata koji su u funkciji opstanka srpske zajednice. Zato ona navodi razloge zbog kojih je izjava Pitera Fejta sporna.
"Prvo, ukoliko bi decentralizaciju vodili ljudi koji proističu iz institucija Kosova ja se bojim da oni ne bi imali uspeha prosto zato jer Srbi veruju da bi to bili ljudi koji ne bi radili decentralizaciju i stvaranje uslova za opstanak Srba u meri koja to odgovara Srbima. A drugo, ljudi koji nemaju kredibilitet i koji nemaju podršku srpske zajednice sve ono što budu dogovorili sa albanskim političkim i institucionalnim liderstvom biće vrlo problematično implementirati", izjavila je Trajkovićeva.
Piter Fejt je tokom nedavne posete Vitini i razgovora sa Srbima u obližnjem selu Vrbovac izjavio da srpski predstavnici izabrani na izborima 11. maja nisu legitimni i zato oni ne mogu da vode opštine koje su predviđene projektima decentralizacije na Kosovu.
Mnogi Srbi su ocenili da se radi o neodgovornoj izjavi. Nebojša Jović iz SNV Mitrovice podseća da su Srbi izabrali svoje predstavnike.
"Ne znam što to znači nesaradnja sa legalno izabranim predstavnicima ako stalno forsiramo argument legalitet i legitimitet. Moram da naglasim, a to je jasno i gospodinu Fejtu, da po prvi put od 1999. godine, od zavođenja protektorata, po prvi je srpski narod bio u situaciji da ima svoje legitimne i legalne predstavnike", ističe Jović.
Kosovski Srbi veruju da će se decentralizacijom vlasti ili formiranjem novih opština ojačati lokalna samouprava, što bi doprinelo ostanku i povratku raseljenih lica. Zato se smatra da se rešenje treba tražiti upravo u saradnji sa legitimnim predstavnicima Srba.
"I samo zaista mora biti velika loša namera da bi neko ignorisao takve predstavnike. Tim pre što, evo recimo, u severnoj Mitrovici na vlasti u tom opštinskom veću su osobe sa kojima su oni kontaktirali svih ovih godina, a siguran sam da je slična situacija i u centralnom Kosovu i južno od Ibra", smatra Jović.
Prema rečima Rade Trajković, u procesu decentralizacije treba postići kompromis. To znači, kaže naša sagovornica, da bi se tim pitanjem bavili oni Srbi koji bi imali podršku Beograda i međunarodne zajednice a u isto vreme bili bi partneri institucijama u Prištini.
"To su Srbi koji su dobili određeni nivo legitimiteta na izborima 11. maja a koji su bili podržani od Beograda. I, s druge strane, to bi bio jedan kvalitet ukoliko bi oni pregovarali i dogovarali se jer prosto imali bi mogućnost da dogovore implementiraju", izjavila je Trajkovićeva.
Problem lokalne vlasti u srpskim sredinama je počeo prošle godine kada je većina Srba bojkotovala kosovske izbore. Kako ne bi bilo vakuuma, tadašnji šef UNMIK-a Joakim Riker je doneo Izvršnu odluku o produženju mandata opštinskim vlastima. To je trajalo do juna ove godine. Međutim, nakon toga Sekretarijat UN nije odobrio da se ta odluka produži. Ali, delovala je Vlada Kosova, potvrdivši validnost Rikerove ranije odluke, što su srpske opštinske vlasti odbile. Tako u većinski srpskim opštinama na Kosovu funkcionišu organi izabrani na izborima 11. maja u organizaciji Republike Srbije, i pored protivljenja UNMIK-a i kosovskih institucija.