Nakon što je predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić izjavio da Hrvati u BiH u sadašnjoj postavci državnog uređenja moraju dobiti svoj entitet, politička javnost podijelila se na pristalice regionalizacije BiH i one koji zagovaraju ostanak entitetskog uređenja. Ovaj stav je u programu stranke, ističu u HDZ-u 1990, jer Hrvati, kako ispred stranke ističe Veso Vegar, moraju imati isti tretman kao i druga dva naroda:
„Što se tiče regionalizacije ili trećeg entiteta, to je jedan od načina kako je moguće urediti BiH, a to znači da ako je BiH entitetski uređena da onda i Hrvati moraju imati svoj entitet.“
Kolektivna politička sigurnost
Model uređenja BiH po principu tri entiteta ili regije s hrvatskom većinom prihvatljiv je za SNSD. Rješenje se može naći u objedinjavanju kantona sa hrvatskom većinom kako bi se stekla politička sigurnost koju Hrvati nemaju, kaže generalni sekretar SNDS-a Rajko Vasić:
„Što se tiče trećeg entiteta, kao moguća varijanta je ujedinjenje entiteta sa hrvatskom većinom. Na taj način bi se zadržala multietničnost i u jednom i u drugom i u trećem entitetu ili teritorijalno-političkoj jedinici u BiH. BiH bi na taj način dobila političko rasterećenje, a svi narodi bi dobili sigurnost. Hrvatski narod bi dobio kolektivnu političku sigurnost u svom entitetu, srpski narod u RS-u, Bošnjaci u okviru BiH.“
Međutim, ova podrška ima svoje ali - prenosi Vasić:
„Sve što se tiče ustavnih promjena i ustavnih reformi se može odvijati samo na dejtonskim unutrašnjim granicama. To znači da granice kantona i granice entiteta nisu promjenljive. Ako bi bile promjenljive ušli bismo ponovo u predratnu fazu divlje kartografije koja bi mogla dovesti do svega i svačega.“
No, za HDZ 1990 granice entiteta nisu mjerilo, dodaje Vegar:
„Mi govorimo o BiH kao cjelovitoj državi i sada i ubuduće, a ne pristajemo uopće na entitetsku podjelu ukoliko će ona biti kao što je sada - na RS i na Federaciju. Za nas granica između ta dva entiteta u budućnosti ne smije postojati, niti može.“
Neetnička regionalizacija
Regionalizacija BiH je jedino prihvatljivo rješenje za Stranku za BiH, ali ne u etničkoj formi, ističe potpredsjednik stranke Beriz Belkić:
„One ne bi bile po nacionalnom ključu. Bile bi isključivo po neutralnim kriterijima sa stanovišta naših razmišljanja, dakle ekonomskih, komunikacijskih, tradicionalnih itd. I mi ćemo i dalje istrajavati na ovoj ideji, ali vidjećemo kako će se stvari dešavati jer se radi o potrebi podrške svih.“
Regionalizacija je, također, princip uređenja za koji se odavno zalaže i SDA. Njen predsjednik Sulejman Tihić, obrazlažući stav, svojevremeno je kazao:
„Federalno uređenje BiH ne dolazi u obzir, barem što se tiče SDA, iz više razloga. Jedan od razloga je svakako činjenica da je BiH mala zemlja da bi ona sada imala nekakve federalne jedinice. Druga stvar, kod nas šta god bi išlo na federalnom principu organizovanja to bi značilo automatski i na etničkom principu. To bi bile federalne jedinice sa jednim ili drugim narodom u većini ili u ubjedljivoj većini. Smatramo da BiH treba da se uređuje na principu multietničkih regija jer Bosna je uvijek takva bila. Priroda je Bosne da su narodi međusobno izmiješani, a ne da pravimo nekakve čiste teritorije.“
HDZ BiH će se držati svojih programskih načela i onoga što je potpisano Kreševskom deklaracijom, iz čijih okvira neće izlaziti, kaže član Predsjedništva stranke Lidija Bradara:
„Mi jesmo za regionalni ustroj BiH na način u kojem bi opet postojalo ono što smo rekli u Kreševskoj deklaraciji, znači osigurana kolektivna i individualna prava.“
No, većina je mišljenja da se radi o predizbornom potezu HDZ-a 1990, te da se, ipak, osnova zadržava na Kreševskoj deklaraciji. Jedan od potpisnika Deklaracije ispred HSS - NHI Marko Tadić kaže kako su njena načela prihvatljiva za sve narode u BiH:
„Poznato je da Kreševska deklaracija počiva na tzv. konsocijacijskom modelu i nema nijednoga razloga nijedna hrvatska politička stranka da odustane od Kreševske deklaracije, a mislim da nema nijedna politička stranka BiH, bez obzira koji predznak ona imala, da ne podrži takva načela jer je to vjerojatno najprimjereniji ustroj za BiH. Dakle, da navedem poznata temeljna četiri načela: razmjernost u uspostavi zakonodavne vlasti, paritet u uspostavi izvršne i sudbene vlasti, načelo rotacije u obnašanju funkcije i načelo koncenzusa, odnosno manjinski veto.“
Za sada je sigurno da zahtjev za treći entitet neće dobiti podršku u Federaciji na koju bi se eventualno objedinjavanje teritorija s hrvatskom većinom odnosilo. Sve će, ipak, ovisiti o stavovima s kojima će stranke najesen krenuti u novu rundu pregovora o reformi ustava.