Iza pritvorskih rešetaka Tužilaštva BiH moglo bi se naći osam jučer uhapšenih lica koja su osumnjičena za zloupotrebu elektronskog sistema za izradu ličnih karata i pasoša Agencije za identifikacione dokumente i razmjenu podataka /ranije poznate kao CIPS/, potvrđeno je iz Tužlilaštva BiH. Glasnogovornik ove institucije Boris Grubešić:
„Nakon što je u zakonskom roku saslušao osumnjičene koji su lišeni slobode jučer, nadležni tužitelj iz Posebnog odjela za organizirani kriminal Tužiteljstva BiH je prema Sudu BiH uputio prijedlog za određivanje pritvora za navedene osobe. Sada je ta odluka o prijedlogu za pritvor na Sudu BiH.“
Hapšenjima su se potvrdile sumnje da se mreža organizovanog kriminala proširila na policijske i državne strukture. Rukovodilac Specijalnog odjeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju Tužilaštva BiH Dru Ejndžel potvrđuje:
„To je zbog prijave o rasprostranjenoj zloupotrebi bosanskohercegovačkog elektronskog sistema za izradu ličnih karata i pasoša od strane korumpiranih službenika i njihovih saradnika u nekoliko gradova BiH.“
Akcija je provedena na području Bijeljine, Srebrenice, Šekovića, Zvornika, Srebrenika i distrikta Brčko. Imena uhapšenih i detalje Ejndžel je odlučio zadržati u tajnosti:
„To je naša generalna politika da ne odgovaramo na pitanja, a osim toga vodimo računa i o pretpostavci nevinosti kada su u pitanju svi oni kojih se ovo tiče i ne želimo da ugrozimo istražne radnje koje su u toku.“
Podaci Tužilaštva bili su tajni do prvog jutarnjeg izdanja dnevnih novina. Prema objavljenim informacijama, uhapšeni su Vasilije Savić, načelnik krim-policije CJB Bijeljina, Željko Vidović, komandir policije u Srebrenici, Lastimir Lazarević, šef odsjeka CIPS-a u Bijeljini, Zlatko Jašarević, šef Pododjeljenja za lična dokumenta u Brčko Distriktu, njegov zamjenik Pajko Simikić, te uposlenici ovog odjela, Anđelka Popara i Zvonimir Blažević. Uhapšena je i Nada Popović, za koju još nije utvrđeno gdje je zaposlena.
Tužilaštvo je još na početku akcije, u maju ove godine, iznijelo sumnju da je izdato na stotine ličnih isprava koje su se koristile u kriminalne aktivnosti. Također, istragom je utvrđeno da su državni službenici dokumente prodavali osobama s debelim kriminalnim dosjeima. No, umjesto zabrinutosti zbog kriminalaca na čelnim pozicijama policije, prvi čovjek MUP-a RS, Stanislav Čađo, iznio je optužbe na račun Agencije za istrage i zaštitu BiH:
„Ono što želimo da kažemo vezano za tu akciju je da bih ovaj događaj ocijenio potpuno neprimjerenim. On na neki način upućuje na nepovjerenje u profesionalnost i odgovornost naspram Policije RS od strane onih koji su provodili ove aktivnosti i moram reći, potpuno neopravdano i neosnovano.“
I direktor Policije RS Uroš Pena nije zadovoljan činjenicom da su pripadnike policije kojom rukovodi hapsili drugi:
„Jasno sam stavio do znanja da je to način na koji ne treba raditi. Nigdje u svijetu jedna policija neće hapsiti druge, bez obzira na razloge zbog čega. To ne govorim zato da bih se zaštitio od nekoga. Prvo, ja ne volim da se meni, odnosno Policiji RS pokazuju mišići od neke druge u struci.“
Pena je podsjetio da je sličnu akciju MUP RS vodio 2004. i 2005. godine, koja je rezultirala hapšenjem 19 osoba. Iako su tada pooštrene mjere provjere, kriminalna mreža nastavila je izdavati dokumente kriminalcima, od Hrvatske preko BiH do Srbije. Tako su se bh dokumenata dočepali:
Vladimir Jovanović, član zemunskog mafijaškog klana, Ljubiša Lindo, kojeg srbijanske vlasti traže zbog trgovine drogom, Zoran Stefanović, kod kojeg je nađen novac ukraden u velijkoj pljački u Splitu, Slađan Lonco, bijeljinski narko-boss, Uglješa Aranitović - Ugo, ubijen nedavno u mafijaškom obračunu u Beogradu, Miroslav Hršum sa Pala, nedavno uhapšen u Splitu s falsifikovanim CIPS-ovim dokumentima jer sudjelovao je u pljački u kojoj je ukradeno oko 2 miliona eura, i unedogled.
Načelnik kriminalističke policije MUP-a RS Gojko Vasić o tome kako je pronevjera ličnih podataka uopšte mogla da poprimi razmjere organizovanog kriminala, kaže:
„Mi smo u više navrata imali da smo pojedinačne predmete rješavali i da smo dokazali da je određeni dokument falsifikovan, pokušao se iskoristiti u ovoj CIPS kancelariji. To je presijecano. Međutim, ukoliko je određeni falsifikat sačinjen u mjesnom uredu i mi izvršimo provjeru i iz mjesnog ureda potvrde da je takav dokument izdat, onda se takva pojava nije ni mogla uočiti.“
Osim toga, Komisija za zaštitu ličnih podataka BiH svojevremeno je upozorila i da je krug onih kojima je Direkcija za implementaciju projekta CIPS dala odobrenje da koriste podatke iz sistema preširok – od entitetskih MUP-ova pa do Uprave za indirektno oporezivanje. Osobe ranije uhapšene u istoj akciji puštene su iz pritvora, no određena im je mjera zabrane napuštanja boravišta, potvrđeno je u Tužilaštvu BiH.