Na političko-ekonomskom samitu Foruma Crans Montana, koji se održava u Sarajevu, veliki dio panela posvećen je globalnoj finansijskoj krizi i njenom uticaju na BiH i zemlje regiona. Iako je prognoza po BiH ali i regiju relativno dobra, posljedice se ipak ne mogu u potpunosti izbjeći, kaže direktor Ureda Evropske banke za rekonstrukciju i razvoj u BiH Đulio Moreno:
„Efekti ove krize će regiju pogoditi za nekoliko mjeseci jer je jasno da će nedostatak likvidnosti zaustaviti investicije, naročito u privatni sektor. Cijena novca u posljednjih četiri ili pet mjeseci u zemlji kakva je Bosna je povećana. Ako uzmete u obzir da u BiH četiri banke zauzimaju 80 posto tržišta i sve te banke su strane banke, a njihove matične banke imaju problem s nedostatkom likvidnosti, vidi se da opasnosti po sistem i depozite BiH nema, ali prije nego što strane investicije dođu biće sve veća i veća selekcija. To će se desiti i u Bosni i većini drugih zemalja u regiji.“
No, efekte će osjetiti građani. Prema predviđenjima Centralne banke BiH inflacija neće doseći dvocifrenu stavku. No, ministar finansija BiH Dragan Vrankić očekuje da kriza zaobiđe bankarski sistem, ali rast kamata, cijena i inflaciju smatra nezaobilaznom posljedicom:
„Sigurno da će biti određenih indirektnih posljedica za BiH koje će se multiplicirati kroz određene cijene, region i prostor koji će se destii. Smatram da moramo biti spremni, ali vidjećemo kakav će biti razvoj situacije. Ali uglavnom direktnih posljedica, izravnih za bankarskih sustav neće biti. Indirektni posljedice će se uglavnom odražavati na tržište, na cijene. Ono što će biti posljedica je i da će možda proizvesti rast inflacije u BiH u narednom periodu.“
Finansijska kriza mogla bi znatno uticati i na druge segmente poslovanja osim bankarstva. Od ovakvih opasnosti nije izuzeto ni finansiranje projekata na međunarodnom nivou, upozorio je Dominque Corbain, šef Odjela za Zapadni Balkan Evropske investicijske banke:
„Nesigurnost u zemljama zapadnog Balkana koja zahvata finansijsko tržište širom svijeta mogla bi uticati na finansiranje projekata, što znači da moramo još više sarađivati sa svim međunarodnim fondovima koji djeluju u regiji i bilateralnim donatorima, kao i vladama i pozajmljivačima kako bismo bili sigurni da su finansijski planovi kompletirani i da projekti mogu neometano da se provode.“
Iako su za sada svi pokazatelji relativno pozitivni po BiH, vlade se moraju jače angažovati kako bi posljedice po zemlju bile što manje, smatra guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić, te kao rješenje predlaže:
„Smatram da je prvi prioritet vladama u BiH da analiziraju uvoz i da vrše supstituciju uvoza gdje je god to moguće - kompletna struktura proizvoda gdje mi imamo konkretne i kvalitetne proizvode, a uvozimo zanačajne količine. Primjera radi: vode uvozimo godišnje cirka 130 miliona, piva 170 miliona, duhanskih proizvoda 220 miliona, hrane 500 miliona konvertibilnih maraka uvozimo godišnje, a mislimo da imamo i značajne potencijale i dobre klimatske uslove i ljude koji su spemni da rade i da se može značajno tu napraviti iskorak. Nema nekih brzi rješenja kad je u pitanju borba protiv inflacije, ali strateški vlade trebaju da prepoznaju naše potencijalne mogućnosti i da ulažu u taj dio sredstva.“
Učesnici Foruma smatraju da uz jače angažovanje institucija sistema u BiH, boljim zakonima u oblasti finansija i pravilno odabranom načinu postupka privatizacije ostatka državnog kapitala kriza u BiH mogla bi se prebroditi bez većih posljedica.