Nakon što je nedavno zamjenik visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijan najvećim kočničarima reformi ocijenio Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, i Harisa Silajdžića, prvog čovjeka Stranke za BiH, kritikama na račun dva lidera pridružili su se i tvorac Dejtonskog mirovnog sporazuma Ričard Holbruk i bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun. U tekstu za britanski Gardijan, analizirajući aktuelno političko stanje i trenutak u BiH izrazili su zabrinutost zbog moguće ponovne krize.
Nakon toga Holbruk je u intervjuima upozorio i na mogućnost kolapsa ukoliko Dodik i Silajdžić ne postignu zajednički dogovor i nastave podizati tenzije. Također Holbruk je na sastanku s hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem, BiH ocijenio kao element nestabilnosti u regiji.
Milorad Dodik o Holbrukovim stavovima kaže:
„Mi ostajemo čvrsto na poziciji podrški izvornog Dejtona i to nećemo odustati. Naravno, nismo nesvjesni da je možda i vrijeme da neke stvari regulišemo na drugi način, ali u svakom slučaju Dejtonski sporazum ne može da se mijenja na način kako je mijenjano do sada i ne mogu da se otimaju nadležnosti od RS kako je to rađeno do sada. I to je nešto što je konstanta naše politike. Naravno da se to Holbruku ne sviđa, ali Holbruk je tu u promociji eventualno svoje neke nove uloge u novoj administraciji Stejt departmenta. Neki su već prepadnuti činjenicom da bi, navodno, on mogao da dođe. Ja nisam prepadnut.“
Damir Arnaut, savjetnik Harisa Silajdžića, kaže kako je Holbrukova misija u BiH i regionu potpuno privatne naravi, te da je svojim izjavama pokazao kako dejtonsko uređenje nije održivo:
„Očito je da gospodin Holbruk govori u svojstvu građanina koji čak nije u toku dešavanja u BiH. I čak i kada se odbace kao neutemeljene njegove poredbe između Dodika koji ima kontinuirane secesionističke težnje i bh. dužnosnika koji zagovaraju funkcionalniju državu, i dalje imamo Holbrukovu tvrdnju da provedba Dejtonskog sporazuma maltene zavisi od dva čovjeka. Ovo samo po sebi povlači zaključak da trenutno uređenje nije samoodrživo. Također je indikativno da se gospodin Holbruk kojeg neki reklamiraju kao glavnog Obaminog vanjsko-političkog savjetnika samo par dana prije izbora nalazi hiljadu kilometara daleko od Obaminog štaba.“
Politički analitičar Reuf Bajrović smatra kako je vrijeme retorike ova dva političara prošlo, a da njihov dogovor, iako značajan, nije presudan jer se izlazak iz krize može naći u prijevremenim izborima:
„U zadnje dvije godine to je aposlutno bilo istina. Dogovor Harisa Silajdžića i Milorada Dodika bi sigurno doveo do nekog rješenja jer su imali ubjedljivo najveću političku podršku. Nakon izbora 2008. to više nije slučaj. I mislim da ukoliko se u idućih nekoliko mjeseci ta dva lidera ne uspiju dogovoriti oko ključnih stvari u BiH, ili ćemo ići u neke prijevremene izbore, ili ćemo za dvije godine na izborima imati potpuno drugu političku situaciju.“
Prijevremeni izbori ne idu u prilog nijednom od ovih političara, dodaje Bajrović, jer je na sceni drugi odnos snaga:
„Kolaps države je nemoguć. Država je trenutno u fazi gdje se ništa novo ne događa. Znači mi nemamo nikakvih promjena konkretnih. Ali ukoliko se to nastavi tako, jedini je način da se to otkoči to će biti izbori. To je nešto što u ovom trenutku neće odgovarati ni jednom ni drugom. To je ono što daje nadu da bi se oni ovog puta mogli dogovoriti. Imate jedan drugi faktor, a to je da SDA ovaj puta ima jaču poziciju u vlasti i pitanje je na šta će ovaj put SDA pristati.“
Za predsjednika SDA Sulejmana Tihića o odnosu i kočnicama na relaciji Dodik - Silajdžić završnu riječ dali su birači na posljednjim izborima:
„Na određeni način i birači su na lokalnim izborima, pored lokalnih tema, sigurno posmatrali i generalnu, opću politiku i obje te stranke su doživjele lošije rezultate nego što je to bilo 2006. godine, s tim što su za Stranku za BiH to ubjedljivo lošiji rezultati, ali moramo biti svjesni da je i Dodik, odnosno SNSD izgubio 70 do 80 hiljada glasova.“
Uz tvrdnju da se BiH neće raspasti i da od otcjepljenja Republike Srpske nema ništa, Holbruk je u intervjuu za sarajevski Dnevni avaz napomenuo kako se međunarodna zajednica mora više uključiti u BiH, te kako treba ojačati poziciju visokog predstavnika.
Sličan pogled na angažman međunarodne zajednice u BiH ima i Tihić, koji kaže kako ona malo radi na pomoći da se prevlada ono što je i sama kao kočnicu postavila, te dodaje kako dogovor moguće postići ukoliko postoji volja, koju za sada ne vidi:
„Ima izlaz ako postoji želja da se taj izlaz traži, ako se žele dogovarati. Ja sad ne vidim kod gospodina Dodika želju da se dogovara, uglavnom želju da se svađa i opstruira. Ne vidim također kod međunarodne zajednice interes da se aktivnije uključi. Suviše su pasivni. Oni su nam napravili ovakav ustav gdje svaka strana može da blokira, pogotovo ona strana koja nije zainteresovana za napredak i razvoj BiH može da koči sve sa jednom relativnom manjinom glasova. “
Ustavne promjene kao temelj budućeg razvoja BiH, te prestanak zapaljive retorike su u posljednjih sedam dana bile teme i glavnih dužnosnika NATO-a, EU i Vijeća Evrope. Zajednička ocjena bila je da BiH kao jedinstvena država mora naći modalitet po kome će funkcionisati bez prijetnji o dezintegraciji.