Rezolucija Evropskog parlamenta o BiH nakon više od mjesec dana našla je put i u klupe bh. poslanika. Pozicija i opozicija i ovaj put su se našle u međusobnoj konfrontaciji oko interpretacije njenih tačaka. Rezolucijom se sugeriše da vlasti u BiH ostvari napredak u oblasti državnih reformi, povratka izbjeglica, slobodnog pristupa sistemu obrazovanja i buduće ustavne strukture, te pruža podrška približavanju zemlje EU.
Mada se slažu kako je riječ o putokazu, načini na koji se tumači su drugačiji. Milica Marković, zastupnica SNSD-a, u Parlamentu BiH mišljenja je kako je rezolucija manjkava u terminološkom smislu, ali ipak treba među prioritete razmatranja staviti korupciju, što se, smatra, ponajviše očekuje od BiH:
„Prva stvar eliminacija korupcije i organizovanog kriminala u BiH. I druga stvar su ustavne reforme. I prema sadržaju ove rezolucije jasno je da su to dvije prve i osnovne stvari koje oni očekuju od BiH da uradi, a paralelno ili odmah nakon toga da pristupi i izvršavanju ostalih obaveza koje se njoj postavljaju kao potencijalnom kandidatu za EU.“
Odnosom prema evropskim intergracijama BiH se nikako ne može pohvaliti, a dodatno ga otežava loša politička klima, smatra član parlamentarne Komisije za evropske integracije i zastupnik SDA Halid Genjac:
„Mjesto da bude povod jedinstva i izazov da postignemo taj put i dostignemo taj cilj stabilnosti, razvoja i prosperiteta, pitanja iz evropskog integrisanja postaju tačke i povodi gdje se razilazimo i gdje se sukobljavamo. Mi zaista imamo ovu godinu koja je problem, koja je stagnacija, koja je poput ružnog sna. Ja se nadam da će sa novom godinom početi novi period.“
Kriza koja dodatno potresa BiH jeste i najnovija inicijativa o smjeni Vijeća ministara koja u pitanje ne dovodi samo funcionisanje BiH već i njenog evropskog napretka, ističe poslanik SDS-a Momčilo Novaković:
„Činjenica jeste da mi nismo puno toga na realizaciji određenih stavova iznesenih u rezoluciji uradili. I isto tako, činjenica je da se ponešto od toga i radi ili nalazi se čak u fazi finalizacije. Možda je trebalo sačekati taj akcioni plan i onda, ustvari, vidjeti ima li ovaj Savjet ministara, pa ako hoćete - ja to ne volim tako nazivati - ovih šest lidera imaju li viziju kako izaći iz ove situacije u kojoj evidentno BiH danas jeste.“
Zemlji prvenstveno treba strategija kojom bi se utvrdilo da je put ka Evropi za BiH prioritet, kako politički tako i ekonomski, smatra zastupnik HDZ-a 1990 Martin Raguž:
„Ukazuje na sva važna pitanja gospodarske situacije u BiH, od odnosa s EU, ukidanja svih kvantitavnih restrikcija, dogovorenih rasporeda, pojednostavi protok robe, da se iscrpni pregled svih shema pomoći u cijeloj zemlji napravi, da sve sheme pomoći uskladi sa EU zakonodavstvom i da uspostavimo nezavisni organ za državnu pomoć. I ovdje nema opravdanja da nemamo strategiju koju promovira Vijeće ministara - i da Vijeće ministara bude lokomotiva. Pogledajte, sve zemlje u tranziciji, sve zemlje koje su provele ovu evropsku agendu imale su u vladama to kao vrhunski prioritet, imale su podršku u javnosti da ostvare ove ciljeve, a ostvarivanje ovih ciljeva uopće nije jednostavan posao.“
Denis Bećirović, zastupnik SDP-a, smatra kako bh. Parlament o ovom dokumentu treba da se odnosi s poštovanjem, te da ga ne može mijenjati:
„Prvo treba reći da je ovo zvanična rezolucija Evropskog parlamenta koja je sadržana u 40 tačaka, gdje su manje-više koncentrisani gotovo svi gorući problemi BiH. Moram reći da sam potpuno razočaran nastupom poslanika iz vladajućih stranaka koji su u suštini tako reagovali kao da bi ulagali amandmane na tu rezoluciju.“