Stoga se hitno mora okrenuti projektima iz tog sektora, posebno u realizaciju osam novih objekata koji su planirani za izgradnju sa strateškim partnerima. Energetskom sektoru kao prioritetu okrenute su i susjedne države, istakli su i tokom rasprave u utorak u Sarajevu privredni stručnjaci.
U raspravama o uticaju globalne recesije na ekonomski razvoj Federacije i države BiH posebno se ističe značaj razvoja energetskog sektora kao "kičme" privrednog sistema za privlačenje stranih investitora. Stoga se hitno mora okrenuti projektima iz tog sektora, posebno u realizaciju osam novih objekata koji su planirani za izgradnju sa strateškim partnerima. Energetskom sektoru kao prioritetu okrenute su i susjedne države, istakli su i tokom rasprave u Sarajevu privredni stručnjaci.
Posljedice recesije u BiH mogle bi se prevazići ulaganjem u elektroenergetski sektor. Upravo je ovaj sektor i težište razvojnog programa Vlade Federacije BiH, ali i od značajnog interesa za državu koja bi tada Evropskoj uniji bila mnogo zanimljivija.
Član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić:
„Mi imamo velike resurse, posebno obnovljive resurse koji mogu proizvesti energiju koju trebaju u Evropi. Naša pozicija u Evropi će biti jača, naša ekonomska pozicija će biti jača, standard svakog građanina će biti mnogo bolji. Ukoliko započnemo sada s ovim projektima, mi imamo sasvim sigurno priliku da napravimo čitavu jednu ekonomsku revoluciju u BiH. S političke strane gledano, nama je vrlo važno da proizvodimo energiju kako bismo bili važniji za Evropu. Dakle, ovo je prilika da napravimo čitavu revoluciju u BiH. To su ogromne investicije, najveće u BiH svih vremena. Ovo je šansa generacije.“
Prezentirajući planove, federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid Hećo iznio je presjek glavnih projekata Vlade:
„Projekti su u eneregetskom sektoru izgradnja 11 elektroeneregetskih objekata i izgradnja putne infrastrukture - koridora 5C i brzih cesta, koje planirala Vlada i to su najznačajniji projekti koje je trebalo pokrenuti. Ja moram reći da model, koji je ovo ministarstvo osmislilo i Vlada prihvatila jednoglasno, oko izgradnje elektroenergetskih objekata gdje jednostavno nema nikakvog rizika kada je u pitanju blokada našeg budžeta ili blokada države, da investitor donosi kompletna sredstva, a mi samo dajemo ono što imamo i što je neiskorišteno, daje mogućnost da ostanemo svoji na svome, da sačuvamo energetski suverenitet i da dođemo do proizvoda električne energije koji je itekako potreban svima.“
Iako je model gradnje elektrana vlastitim sredstvima najbolji mogući zbog situacije u BiH, odabran je onaj koji uključuje strateškog partnera jer je najpovoljniji za one koji nemaju sredstava a imaju resurse. To bi značilo da se partnerstvo zasniva na proizvodnji električne energije koja bi se davala na ugovorni period. Predviđanja su, prema Hećinom mišljenju, optimistična:
„350.000 radnih mjesta za sljedećih 10 godina, a to je da svedemo nezaposlenost kao što je u najrazvijenijim državama. Imamo šansu, hoćemo li je ostvariti ili izgubiti - to je do nas.“
Ozbiljne tvrdnje zahtijevaju i adekvatnu podlogu, ozbiljno političko djelovanje, ali i adekvatne institucije, kaže Ismet Bajramović, predsjednik Sindikata metalaca BiH:
„Ja bih volio sada da vidim eksperte da to negiraju ili da to guraju, jer u ovoj državi ovim građanima reći da se može zaposliti 300.000 ljudi, a onda neko oponirati to kroz politike, to ne ide, to je van pameti. Mi nemamo kao što ima Hrvatska već sad formirana vijeće eksperata, imaju vijeće ekonomsko, pa tek onda gospodarsko vijeće. Mi imamo samo ekonomsko-socijalno vijeće koje je, po meni, više na papiru nego što može nešto posebno da uradi.“
Ekonomski analitičar Eldar Sarajlić kaže kako će o sudbini projekata ipak na kraju odlučiti politika, odnosno hoće li Stranka za BiH i SDA koje se već godinama spore oko ovog pitanja, u klupama Parlamenta omogućiti njihovu provedbu:
„Imamo elektroenergetski potencijal koji je vrijedan i koji se može pokrenuti. Međutim, problem je politike. Politika sve koči. U principu, ljudi se mogu zaposliti, treba nam struje, treba nam cesta, sve nam to treba, svi se slažu oko toga - samo politika to, odnosno dvije stranke, zakoče.“
Prema predviđanjima federalne Privredne komore najveći udar uskoro se očekuje na građevinski sektor, dok je autoindustrija već dijelom pogođena, upozorava predsjednik Komore Avdo Rapa:
„Mi imamo u građevinskom sektoru i autoindustriji podatke. Međutim, u drugim segmentima nemamo. Sad građevina zapošljava oko 25.000, a računa se da bi se otprilike prepolovile investicije tu. Mislim da politika mora biti jedinstvena, Vlada mora biti jedinstvena kod strateških stvari jer su one šansa za zapošljavanje ljudi, dakle da preduprijedimo tu krizu. Vi vidite da su strane banke pooštrile kriterije za korištenje njihovih sredstava. Mi moramo koristiti vlastite resurse, dakle aktivirati razvojnu banku, aktivirati sredstva koja možemo i racionalizirati u svim segmentima.“
Ulaganje u elektroenergetski sektor u evropskim zemljama prema planu bi trebalo u narednih 25 godina iznositi 900 milijardi eura. U BiH bi se, ukoliko se prihvate prijedlozi federalne Vlade i Ministarstva energetike, rudarstva i industrije, u roku od osam godina u ovu oblast uložilo oko 3,5 milijarde eura.