Zvanično nije dogovoreno, ali je prilično izvjesno da će i ovoga puta na vanrednim parlamentarnim izborima Socijaldemokratska partija biti uz veću članicu vladajuće koalicije Demokratsku partiju socijalista. Osim njih tu koaliciju će činiti i Hrvatska građanska inicijativa sa kojom se DPS već dogovorio, a u perspektivi je i dogovor sa Demokratskom unijom Albanaca sa kojom su do sada obično pravljene postizborne koalicije, ako i Bošnjačkom strankom koja bi prvi put mogla participirati u raspodjeli vlasti. U još uvijek aktivnom sazivu parlamenta ta stranka je osvojila dva mandata i podijelila ih sa Liberalnom partijom. Ovoga puta za ulazak u koaliciju sa DPS-om, traži tri mandata. Analitičar Miloš Bešić o interesu vlasti da prihvati takav zahtjev kaže:
"Bošnjačka stranka sa stanovišta jezika brojki nema naročitu snagu, nema valjane argumente sa kojima bi mogla da ucenjuje Demokratsku partiju socijalista pre svega. Međutim, imajući u vidu još jednu stvar, ako razmišljate sa stanovišta Demokratske partije socijalista, sve i da je taj procenat mali, da je ispod izbornog cenzusa, kada integrišete manjinsku stranku vi ste oduzeli kapacitet ostalog opozicionog tela, kolača, da pravi krupnije opozicije i tako pravite vlastite sinergijske efekte. Tako da je to jedna matematika najmanje na dva politička nivoa."
Miloš Bešić je i glavni metodolog CEDEM-a, kredibilne agencije za ispitivanje javnog mnjenja, pa smo ga pitali koliko upravo takve sondaže mogu uticati na veću ili manju stranku kada je riječ o uslovima pod kojima će se dogovarati. Bešić kaže da definitivno mogu, međutim, da u konkretnom slučaju posebno sa stanovišta strateškog interesa Demokratske partije socijalista to je zanemarljivo:
"Nije sve u brojkama. Imate činjenicu da stranke koje predstavljaju manjinski narod u Crnoj Gori imaju, učestvuju u vlasti, zajedno sa vladajućom partijom. Sa druge strane, vladajuća partija na taj način šireći to svoje područje delovanja, pravi tu vrstu integracije između većinskih struktura i manjinskih stranaka što je isto tako strateški vrlo, vrlo važna stvar za njih."
Iz Demokratske partije socijalista je preko njenog potpredsjednika Svetozara Marovića nagoviješteno da bi u širu koaliciju primili Narodnu stranku. Analizirajući mogući interes DPS-a da i tu stranku, koja bi prema anketama teško mogla proći izborni cenzus, pozove u koaliciju, Bešić kaže da mu je bila zanimljiva reakcija čelnika Narodne stranke koji su nakon te najave, umjesto odgovora DPS-a počeli kritikovati opoziciju. Upravo tu vidi mogući interes vladajuće stranke:
"Uzimanjem jedne manje srpske stranke ona bi naprosto poslala jedan vrlo jasan signal da je opozicija nesposobna, da je loša, da je neorganzovana i da naprosto nema nikakve nade niti ikakvog razloga glasati za opoziciju takvu kakva jeste i kada vam takva informacija stigne ne od DPS-a nego od Narodne stranke koja je jako dugo u tom nekom delu opozicionog kolača, jako tupite oštricu opozicije i dovodite u pitanje svaku mogućnost njihovog zajedničkog delovanja, a naročito mogućnost da dovedu u pitanje vlast Demokratske partije socijalista."
Motiv DPS-a za ulazak u ovako široku koaliciju, po sudu Miloša Bešića je i taj da će i dalje zadržati glavnu riječ u odlučivanju, ali da bi za sve odluke na ovaj način obezbijedila veći legitimitet:
"A naročito ovi koji dolaze od strane manjinskih partija i srpskih partija. Onda svaka politička odluka ima veću specifičnu težinu i svaka politička odluka je mnogo legitimnija u odnosu na onu odluku koju bi DPS doneo na autoritaran način. I naravno da bi na duže staze i dalje devastirali onaj deo biračnog tela koji je protiv DPS-a."
"Bošnjačka stranka sa stanovišta jezika brojki nema naročitu snagu, nema valjane argumente sa kojima bi mogla da ucenjuje Demokratsku partiju socijalista pre svega. Međutim, imajući u vidu još jednu stvar, ako razmišljate sa stanovišta Demokratske partije socijalista, sve i da je taj procenat mali, da je ispod izbornog cenzusa, kada integrišete manjinsku stranku vi ste oduzeli kapacitet ostalog opozicionog tela, kolača, da pravi krupnije opozicije i tako pravite vlastite sinergijske efekte. Tako da je to jedna matematika najmanje na dva politička nivoa."
Miloš Bešić je i glavni metodolog CEDEM-a, kredibilne agencije za ispitivanje javnog mnjenja, pa smo ga pitali koliko upravo takve sondaže mogu uticati na veću ili manju stranku kada je riječ o uslovima pod kojima će se dogovarati. Bešić kaže da definitivno mogu, međutim, da u konkretnom slučaju posebno sa stanovišta strateškog interesa Demokratske partije socijalista to je zanemarljivo:
"Nije sve u brojkama. Imate činjenicu da stranke koje predstavljaju manjinski narod u Crnoj Gori imaju, učestvuju u vlasti, zajedno sa vladajućom partijom. Sa druge strane, vladajuća partija na taj način šireći to svoje područje delovanja, pravi tu vrstu integracije između većinskih struktura i manjinskih stranaka što je isto tako strateški vrlo, vrlo važna stvar za njih."
Iz Demokratske partije socijalista je preko njenog potpredsjednika Svetozara Marovića nagoviješteno da bi u širu koaliciju primili Narodnu stranku. Analizirajući mogući interes DPS-a da i tu stranku, koja bi prema anketama teško mogla proći izborni cenzus, pozove u koaliciju, Bešić kaže da mu je bila zanimljiva reakcija čelnika Narodne stranke koji su nakon te najave, umjesto odgovora DPS-a počeli kritikovati opoziciju. Upravo tu vidi mogući interes vladajuće stranke:
"Uzimanjem jedne manje srpske stranke ona bi naprosto poslala jedan vrlo jasan signal da je opozicija nesposobna, da je loša, da je neorganzovana i da naprosto nema nikakve nade niti ikakvog razloga glasati za opoziciju takvu kakva jeste i kada vam takva informacija stigne ne od DPS-a nego od Narodne stranke koja je jako dugo u tom nekom delu opozicionog kolača, jako tupite oštricu opozicije i dovodite u pitanje svaku mogućnost njihovog zajedničkog delovanja, a naročito mogućnost da dovedu u pitanje vlast Demokratske partije socijalista."
Motiv DPS-a za ulazak u ovako široku koaliciju, po sudu Miloša Bešića je i taj da će i dalje zadržati glavnu riječ u odlučivanju, ali da bi za sve odluke na ovaj način obezbijedila veći legitimitet:
"A naročito ovi koji dolaze od strane manjinskih partija i srpskih partija. Onda svaka politička odluka ima veću specifičnu težinu i svaka politička odluka je mnogo legitimnija u odnosu na onu odluku koju bi DPS doneo na autoritaran način. I naravno da bi na duže staze i dalje devastirali onaj deo biračnog tela koji je protiv DPS-a."