Evropski komesar za proširenje Oli Ren pružio je novu nadu Srbiji za podnošenje kandidature za članstvo u Evropskoj uniji, rekavši da će sa Beogradom raditi kako bi Sporazum o stabilizaciji bio odblokiran jednom kada Haški tribunal i sve članice Unije budu uverene u punu saradnju Srbije. Ipak, ostaje jasan u stavu da, dok se to ne dogodi, ne treba aplicirati za članstvo. Šef diplomatije Vuk Jeremić, međutim, poručuje da Beograd ne odustaje od svojih planova da kandidaturu podnese tokom ove godine:
"To ćemo učiniti u trenutku za koji budemo procenili da je optimalan, a to će se vrlo verovatno dogoditi tokom češkog predsedavanja - to je naš plan i on nije promenjen. Dakle, nastavićemo naše intenzivne kontakte, usmerene ka utvrđivanju zajedničkog stava. Ali, Srbija neće dozvoliti da je bilo čija unutrašnja politika usporava na evropskom putu do mere do koje smo u prilici da to ostvarimo."
Jeremić u poslednjoj rečenici aludira na Holandiju koja za zeleno svetlo primeni Sporazuma o stabilizaciji sa Evropskom unijom insistrira na izručenju Ratka Mladića. Budući da za sada nema naznaka da bi od tog uslova mogla odustati, šef diplomatije izlazi sa znatno odlučnijim stavom od onog koji je posle razgovora sa Renom u Beogradu, samo dan ranije, izneo predsednik Srbije Boris Tadić:
"Nas zanima taj konačan cilj, članstvo u Evropskoj uniji, i zbog toga ćemo uzeti u ozbiljno razmatranje i ovu vrlo realističnu analizu koja dolazi od evropskog komesara. Na kraju ćemo doneti odluku, obavestiti našu javnost, ali i naše evropske prijatelje, uključujući i našeg prijatelja Oli Rena, o danu aplikacije za punopravno članstvo."
Unutrašnjopolitički potez
Iako Ren najavljuje pomoć, primena Sporazuma o stabilizaciji, pa ni kandidatura Srbije za sada nisu realni, osim ako Jeremić u svojim planovima nije predvideo da se Ratko Mladić do kraja godine nađe u Hagu. Predsednik Foruma za međunarodne odnose Milan Simurdić smatra da bi ishitreno podnošenje kandidature, i ukoliko je za unutrašnju upoterbu, moglo biti kontraproduktivno:
Izručenje Ratka Mladića je unutrašnja obaveza Srbije, na kojoj insistira i Haški tribunal, pa se postavlja pitanje i da li se prebacivanjem odgovornosti za kočenje evropskih integracija na Holandiju zamenjuju teze. Ono u čemu svakako ne mogu biti zamenjene je liberalizacija viznog režima. Evropski komesar, opet jasno, najavljuje mogućnost belog šengena za građane Srbije do kraja ove godine, ukoliko Beograd ispuni svoje obaveze iz Mape puta. Da je potez na institucijama Srbije, ovog puta saglasan je i ministar Jeremić:
"Sada je na nama, na nama je da ispunimo jasno i precizno definisane tehničke uslove."
Dokle se stiglo sa ispunjavanjem ovih uslova pitamo Slobodana Homena, državnog sekretara u Ministarstvu pravde:
"Vlada Republike Srbije na današnjoj sednici utvrdila je sedam zakona. Takođe, usvojena je i jedna strategija za integraciju povratnika. Nakon ovih usvajanja predloga zakona Vladi Republike Srbije ostalo je usvajanje samo još jednog predloga zakona, a to je Zakon o antidiskriminaciji. Zakoni su usvojeni i upućeni u Parlament po hitnoj proceduri, duboko sam uveren da će Skupština Republike Srbije prepoznati važnost ovih zakona za građane Republike Srbije i da će se odmah, već 1. marta, naći na dnevnom redu i biti usvojeni u najkraćem mogućem roku."
Skupština Srbije je, podsećamo, blokirana tučama u parlamentu, govorima mržnje i najrazličitijim vidovima opstrukcije. Milan Simurdić, stoga, nije optimista kada je reč o ispunjavanju obaveza Srbije:
"Za viznu liberalizaciju, osim političke spremnosti, do kraja stoji pravilo da je đavo u detaljima. Dakle, da li će naš Parlament uspeti to da uradi u uslovima kada ima naznaka da se parlamentarni sukobi mogu preneti i u restoran, a ne da ih ima samo u skupštinskim klupama. Ne mogu da predvidim kako će se to do kraja razvijati."