Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, pismom upućenim predsjednicima zemalja širom svijeta, želi osigurati podršku Bosni i Hercegovini u kandidaturi za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a:
„Ta kandidatura traži ozbiljan posao jer 190 članica UN-a glasa za one koji će biti članovi Savjeta bezbjednosti. Za BiH je to vrlo važno. Već smo uradili određene pripreme. Ministarstvo inostranih poslova intenzivno radi na lobiranju, formiran je koordinacioni tim, koji još nije popunjen, kako čujem, iz svih struktura, kako bi pomogao na tom putu. Predsjedništvo je usvojilo tekst pisma kojim bi se aktuleni predsjedavajući Predsjedništva trebalo da obrati predsjednicima država članica UN-a objašnjavajući našu želju i moleći njihovu pomoć i podršku.“
Šanse BiH povećale su se nakon što se Poljska prošle godine povukla iz kandidature, čime je BiH postala i jedini kandidat za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a iz ovog dijela Evrope za period 2010-2012. godina. Korist za BiH je višestruka, navodi ambasador u Ministarstvu vanjskih poslova BiH i bivši ambasador pri UN Miloš Prica:
Učešće u nezvaničnoj svjetskoj vladi puno znači. BiH ulazi, znači, u red zemalja koje će glasati po rezolucijama koje su obavezujuće za čitav svijet..
„Učešće u nezvaničnoj svjetskoj vladi puno znači. BiH ulazi, znači, u red zemalja koje će glasati po rezolucijama koje su obavezujuće za čitav svijet, biće u toku sa zbivanjima svjetskim, sa svim krizama koje se sada dešavaju i učestvovaće u svim raspravama kako na zatvorenim, tako i na otvorenim sjednicama Vijeća s obzirom da je član.“
Da bi postala nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, BiH bi trebalo da dobije podršku 128 zemalja članica UN-a, a lobiranje u ovom segmentu je veoma važno. U lobiranju učestvuju članovi Predsjedništva, kao i ministar vanjskih poslova BiH Sven Alkalaj. Za sada je kandidaturu pismeno podržalo oko 60 zemalja, a očekuje se da se taj broj udupla do ljeta.
Diplomatsko težište i strategija u prvom naletu stavljena je na male zemlje, kaže Damir Arnaut, savjetnik člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića, koji je u vrijeme dok je bio predsjedavajući lobirao za BiH:
„Najveći akcenat se stavio na male zemlje, afričke zemlje - zbog toga smo imali i kopredsjedavanje gospodina Silajdžića na okruglom stolu o afričkim razvojnim potrebama, i nakon toga su uslijedili bilateralni susreti sa nizom afričkih lidera - također na zemlje Islamske konferencije, te na neke zemlje Evropske unije i na zemlje u regionu i od ogromnog procenta ovih zemalja smo dobili podršku i ona je bila puno veća nego podrška koju je Poljska dobila.“
S obzirom da se nestalne članice biraju na period od dvije godine, te da o ključnim pitanjima ipak odlučuju zemlje s pravom veta, odluka da se BiH bazira na pomoć malim i nerazvijenim zemljama jeste i način na koji može i najviše doprinijeti.
To predstavlja za BiH i veliku obavezu koja će zahtijevati i posebne logističke pripreme jer naša misija u Njujorku ne može da odgovori zahtjevima koji prozilaze iz nestalne članice Vijeća sigurnosti.
Bivši šef Misije BiH pri UN-u Mirza Kušljugić napominje da se za članstvo BiH mora dobro pripremiti:
„To predstavlja za BiH i veliku obavezu koja će zahtijevati i posebne logističke pripreme jer naša misija koja je u zadnjih 10 godina u Njujorku svojim kapacitetima, brojem ljudi i specijalizacijom ne može da odgovori zahtjevima koji prozilaze iz nestalne članice Vijeća sigurnosti.”
Diplomatska infrastruktura već se gradi, kaže Prica:
„Stalna misija je trenutno u fazi jačanja. Ona sada ima pet diplomata. Pored ambasadora, imaće osam do početka juna. Iza toga mi predviđamo da će imati 13 diplomata na kraju godine, uoči samog članstva. U međuvremenu Ministarstvo radi na analizama svih tačaka dnevnog reda Savjeta bezbjednosti. Formiran je i koordinacioni tim. U koordinacionom timu su najkompetentniji ljudi iz Ministarstva, takođe članovi kabineta sva tri člana Predsjedništva, predsjedavajućeg Savjeta ministara, i očekujemo isto tako i predstavnika iz Parlamentarne skupštine.“
Vijeće sigurnosti upravlja kriznim situacijama djelujući prema Povelji UN-a kojom sve članice UN-a prepuštaju ovom organu odgovornost za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti. Za BiH bi smetnja članstvu moglo biti prisustvo visokog predstavnika, strahuje Radmanović:
„Izgleda, blago rečeno, čudno da visoki predstavnik međunarodne zajednice upravlja ovom zemljom, a da mi budemo članica Savjeta bezbjednosti. No ja se nadam da će prije odluke prestati funkcija visokog predstavnika međunarodne zajednice i da onda nema smetnji nikakvih za BiH.“
Do sada je BiH bila na dnevnom redu Vijeća sigurnosti, tako da bi ulazak, uz značajno iskustvo kao zemlje kojoj je pomoć ove vrste tokom devedesetih bila krajnje neophodna, imao značaja i za zemlje koje su danas predmetom sjednica Vijeća.