Ustavne reforme za brže evropske integracije

BiH nije funkcionalna i to je prva pretpostavka koja se mora mijenjati, kaže član Predsjedništva BiH i predsjednik Stranke za BiH Haris Silajdžić:

„Očigledno nemamo funkcionalnu vlast zbog toga što su, da počnemo od državne Vlade i Parlamenta, blokirani. Blokirani su 260 puta i očigledno je da ta blokada ne dozvoljava BiH da se razvija. Potrebno je ukloniti te blokade. Generalno je, po meni, potrebno da cijela BiH bude jedna izborna jedinica kako bi svi morali razgovarati sa svima - jer svi imamo jedan interes. Ovako ispada da živimo u jednoj državi, a da imamo potpuno različite interese i zbog toga smo zakočeni.“

Na promjene Ustava utiču dvije kategorije: prva je obavezna, usklađivanje s evropskom konvencijom o ljudskim pravima, i ona politička, napominje predsjednik SDA Sulejman Tihić:

„I to nije samo izbor članova Predsjedništva, i to nije samo izbor izaslanika u Dom naroda, nego je to daleko šire. Druga grupa pitanja koja mogu biti predmet ustavne reforme jesu ona za koja postoji politička. To se može odnositi na nadležnosti države - stalna dilema je li za neko pitanje nadležna država ili entitet jer su odredbe Ustava tako postavljene da se veoma često može to tumačiti na ovaj ili onaj način, a nema vrhovnog arbitra koji će to da kaže. Treba prvo razjasniti za šta je nadležna država a za šta su nadležni entiteti - i mislim da za to postoji politička volja.“

Slavo Kukić, profesor na Sveučilištu u Mostaru, smatra kako promjene Ustava moraju osigurati poštivanje kako pojedinačnih tako i kolektivnih prava. Uz to, naglašava Kukić, ključan je još jedan segment:

„Ustav ima šansi da bude pretpostavka promjena pod samo uvjetom da se radi o adekvatnom društvenom ambijentu u kojem se ustav ili ustavne promjene donose. U protivnom, specijalnu pomoć značiti neće svi ustavi ovoga svijeta, niti njihove promjene.“

Međutim, promjena Ustava nije uslov za EU, kaže profesor na Pravnom fakultetu u Sarajevu Zdravko Grebo. Potcrtavši da mirovni sporazum, u čijem je okviru i državni ustav, ima svoj rok trajanja, te da se mora nakon njega graditi dalje, Grebo dodaje kako je na sceni i pogubna etnicizacija javnog prostora, pa i ključih institucija:

„Prvo, nemamo ustav u metarijalnom smislu. Možemo napraviti savršen ustavni tekst koji neće funkcionirati jer ljudi ne osjećaju svoju državu kao svoju državu. Nemamo vrhovni sud - ako nemamo vrhovni sud koji završava pravno jedinstvo države, nemamo državu. I sve ostalo su igrice. Da li možete imati ustavni sud koji je napravljen na paritetnoj osnovi, u kome ćete glasanje u toj najuglednijoj pravnoj instituciji imati na isti način na koji imate u mjesnoj zajednici? Nema nikakvog spora kako će glasati srpske sudije, bošnjačke sudije i hrvatske sudije, plus i predstavnici međunarodne zajednice.“

Jedan od učesnika u dejtonskom mirovnom procesu Miro Lazović kaže kako je ključni problem nastao u trenutku kad su kreatori rata dobili zadatak da budu i kreatori mira. Stoga je potrebno krenuti naprijed, smatra Lazović i dodaje:

„Došlo je vrijeme da se sada pokušava racionalnim, hladnim glavama potražiti rješenja koja će narodima i građanima BiH ponuditi jedna racionalnija rješenja, tim prije što BiH očekuje vrijeme evropskih integracija i ulaska u EU. I u tom kontekstu, što god mi govorili političkim, filozofskim riječnikom, po meni - sve se svodi na teritorijalnu organizaciju BiH. Sav se koplja lome oko toga da li BiH može sa postojeća dva entiteta ući u evropske integracije, da li mogu postojeća dva entiteta dovesti do stabilnosti, da li postojeća dva entiteta i sa imenom RS mogu dovesti do pravednih rješenja. Biću potpuno otvoren - mislim da ne mogu.“

Bez obzira na političke dogovore lidera, osnova novog ustava BiH jeste njegovo mijenjanje u državnom Parlamentu, vjeruju učesnici skupa. Pritom se mora voditi računa da se ponovo etničkim mehanizmima ne dovede do kočenja rada institucija.