Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će referendum u tom bh. entitetu biti održan krajem septembra. To je izjavio na konferenciji za novinare u Banjaluci, 18. augusta na kojoj je predsjednik entitetske Vlade Radovan Višković podnio ostavku.
Dodikova najava dolazi nakon što mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat na funkciju predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, a on želi da se o tome izjasne građani.
Odluka o oduzimanju mandata je donesena nekoliko dana nakon što je Sud BiH početkom avgusta objavio da je Dodik pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija u BiH zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
"Tražimo poštovanje i slobodu, koja će ići preko referenduma. To je naša poruka - vratite nas na Dejtonski mirovni sporazum. Svoje mišljenje daćemo na referendumu koji će se održati krajem septembra", kazao je Dodik.
U međuvremenu, Dodikov pravni tim se žalio CIK-u na odluku, a ova institucija je žalbu proslijedila Sudu BiH.
Prema zakonu, 18. augusta ističe trodnevni rok u kojem Apelaciono odjeljenje Suda BiH mora odlučiti o žalbi.
Odluka suda biće konačna i odrediće da li Milorad Dodik ostaje na funkciji ili mu mandat zvanično prestaje.
Ukoliko Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbije žalbu, CIK BiH treba da raspiše prijevremene izbore za predsjednika RS, koji moraju da budu održani u roku od 90 dana.
Mandat tako izabranog predsjednika RS trajao bi do opštih izbora planiranih u oktobru iduće godine.
Zašto je najavljeni referendum neustavan?
Ustav Bosne i Hercegovine ne sadrži odredbu koja izričito dopušta ili zabranjuje referendum, ali nijedan od nižih nivoa vlasti ne može raspisati referendum samo na dijelu teritorije koji se tiče nadležnosti i odluka države BiH.
Dodik, a i njegovi politički saradnici u RS, tvrde da je odluka o oduzimanju mandata nezakonita, te se pri tome pozivaju na odredbe Ustava tog entiteta, kojima se navodi kako predsjedniku RS "prestaje mandat prije isteka vremena na koji je biran u slučaju ostavke ili opoziva".
Dosadašnje prijetenje referendumima
Skupština RS prvu odluku o nekom referendumu donijela je 2011. godine, zakazavši ga za jun mjesec te godine.
Planirano je da se na prvom referendumu u RS-u građani izjasne o ovom pitanju: "Podržavate li zakone koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH, posebno zakone o bosanskom državnom sudu i tužiteljstvu?"
Dodik je, međutim, nakon sastanka sa tadašnjom visokom predstavnicom EU za zajedničku vanjsku i bezbjednosnu politiku Catherine Ashton, odustao od referenduma, mjesec dana prije nego je trebao biti održan.
Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko dao je tada Miloradu Dodiku sedam dana da povuče odluku ili će u suprotnom iskoristiti bonske ovlasti, poništiti odluku i nametnuti sankcije zvaničnicima RS-a. Iz RS je tada zaprijećeno da će blokirati rad državnih institucija.
Referendum o Danu Republike Srpske iz 2016. godine je jedini održani referendum pod Dodikovom vlašću.
Ustavni sud BiH prvo je poništio odluku o raspisivanju referenduma, a kako je on ipak održan, Ustavni sud BiH je poništio i rezultate referenduma kao neustavne.
Tužilaštvo BIH prvo je podiglo, pa kasnije i poništilo optužnicu protiv četiri osobe zbog krivičnog djela neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH u vezi sa tim referendumom.
Među optuženima je bio, pored ostalih i Siniša Karan, današnji ministar unutrašnjih poslova RS, a tada predsjednik referendumske komisije.
Milorad Dodik, kao inicijator referenduma, nije bio optužen.
