Milorad Dodik je ranjiv, ali nije otpisan, iako se preračunao u svojoj dugogodišnjoj strategiji konfrontacije i pomjeranja "crvenih linija".
Ovo je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio Kurt Basener (Bassuener), iz Savjeta za politiku demokratizacije sa sjedištem u Berlinu.
Sa Basenerom smo razgovarali o političkoj situaciju u Republici Srpskoj (RS) i Bosni i Hercegovini (BiH), nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, te mu zabranjeno obavljanje javnih funkcija na šest godina.
Između ostalog, Basener je govorio i o faktorima koji bi mogli uticati na opstanak ili nestanak Milorada Dodika sa političke scene, mogućim potezima SAD-a i Evropske unije, te da li će iko popuniti oslobođen politički prostor u zemlji.
RSE:Šta sada slijedi bosanskohercegovačkom entitetu Republika Sprka, sada kada je Dodikov mandat okončan odlukom Centralne izborne komisije (CIK) nakon pravosnažne presude Suda BiH, kojom mu je zabranjeno i obavljanje javnih funkcija u narednih šest godina.
Basener: Pretpostavljam da je prva stvar koju bih rekao to da se do sada pokazalo da su državne institucije funkcionisale, u šta nisu svi bili sigurni. Sa moje tačke gledišta, djelovale su profesionalno i politički u skladu sa zakonom.
Dakle, pretpostavljam da je prvi uslov kakvo će biti raspoloženje političkog spektra Republike Srpske prema ovome. Primijetio sam izrazit nedostatak entuzijazma da ga podrže kod nekih elemenata opozicije i drugih.
Posebno se čini da Draško Stanivuković želi da bude sljedeći Milorad Dodik, a biće ga teško zamijeniti. Ali, u svakom slučaju, to je jedan faktor.
Drugi je samo raspoloženje naroda. I barem iz moje perspektive, ja ne živim u Republici Srpskoj, ali svakako živim blizu.
Primijetio sam vrlo malo entuzijazma za nastavak njegove vladavine tokom cijele ove situacije.
I pretpostavljam da je posljednja stvar koju bih rekao to da zaista zavisi od toga koliko će snažno takozvana međunarodna zajednica, koju sada moramo kvalifikovati – posebno Evropska unija i Britanija, ali i Sjedinjene Države podržati institucije.
Kakav će biti njihov stav, da li će nastaviti u potpunosti da podržavaju institucije, uključujući i situaciju ako Dodik nastavi da prkosi presudi, odluci Centralne izborne komisije, činjenici da više nije na vlasti, ali želi da raspiše referendum. Dakle, to su stvari za koje mislim da će biti presudne za ono što slijedi.
RSE: Republika Srpska je sada u čudnoj političkoj poziciji. Istovremeno, trenutno nema ni predsjednika ni premijera. Šta to politički znači za ovaj entitet?
Basener: Mislim da to pokazuje da Dodik drži sve opcije otvorenim, ali i da pokušava da postavi što je moguće više prepreka sprovođenju presude.
Zabavni dio svega ovoga je, što, čak, ni u političkom sistemu vođenom patronažom, kakav je u Bosni i Hercegovini, vi ne kupujete podršku, vi je iznajmljujete. Možda mislite da je kupujete, ali ona nije trajna. Zavisi od vašeg političkog ugleda i koliko se smatra da ste dobra opklada.
Dakle, opet, ovo će u početku biti pitanje za Narodnu skupštinu Republike Srpske, kako će opozicija odlučiti da odigra, da li Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) može ostati jedinstven.
Postoje frakcije, kao što znamo. Definitivno postoje trvenja, posebno nakon stare ideje o nasljedniku Igoru Dodiku. I tako, ovo bi vrlo lako moglo biti vrijeme kada će se te pukotine proširiti.
Ali, činjenica da Republika Srpska nema rukovodstvo trebalo bi da znači da je polje otvorenije za ljude koji žele da preuzmu vlast, ali naravno, oni se pitaju da li je to trenutno otrovni pehar.
RSE: Da li je Dodik ovim došao do svog političkog kraja?
Basener: Dozvolite mi da prvo iznesem svoju ličnu nadu da je odgovor da, ali moja analitička procjena je da je prerano reći. Mislim da mu trenutno ne ide na ruku. Ali, mislim da je njegov stav sasvim jasan: mogu li se iz ovoga izvući?
Već 19 godina Milorad Dodik je politički profitirao od konfrontacije sa međunarodnom zajednicom i sa državom. Nije uvijek pobjeđivao, ali je uvijek imao koristi od toga, utoliko što je bio u stanju da definiše uslove angažmana, ono sa čim se mogao izvući. I uvijek je tu crvenu liniju pomjerao sve dalje i dalje. Ovo je najdalje dokle ju je odveo.
I sada je ranjiviji nego ikada prije. Zato mislim da šanse nisu na njegovoj strani, ali oklijevam da kažem da je politički mrtav, jer ni sam nisam siguran da je to istina.
RSE: Da li se preračunao u svim tim potezima u posljednje dvije, tri godine gdje je pomjerao crvene linije sve dalje i dalje?
Basener: Mislim da je to definitivno tačno. Ne zato što čovjek nije inteligentan, ali mislim da je uvijek imao dvije osnovne opklade.
Jedna je da međunarodna zajednica nema petlju da mu se suprotstavi. A druga, po njegovom mišljenju, su, kako bi ih on nazvao, muslimani, dio za koji je on mislio da je stručnjak.
Ali na kraju, mislim da mu država nije ni bila na radaru kao potencijalna prijetnja, da će mu se efikasno suprotstaviti. I 19 godina, to je za njega bio efikasno dobitni set opklada.
A sada izgleda kao da su obje propale. Pitanje je, on će testirati taj neuspjeh, koliko je snažan, koliko je snažna odlučnost države, da li može prikupiti neku značajnu podršku u Republici Srpskoj za održavanje svoje moći.
Govori o referendumu. Ne znam kako će ga raspisati bez podrške izborne komisije. To nije legalno. Tako da to ostaje da se vidi. Ali, sada je za njega došlo vrijeme "pukovnik il' pokojnik" po pitanju te omiljene teme koju koristi još od predizborne kampanje 2006. godine. Zato mislim da je ostao bez manevarskog prostora.
I mislim da je zaista mislio da može sve preplašiti da mu se potčine. I to nije uspjelo sa državnim institucijama, i ne izgleda da je uspjelo ni sa, znate, još uvijek nepreciznim terminom međunarodna zajednica.
Mnogo se kladio na to da će Donald Tramp, Trampova administracija, doći i stati na njegovu stranu, a to se još nije dogodilo. Ne znači da se ne može dogoditi. Ali, još se nije dogodilo, a trenutno oni imaju mnogo preča posla od Milorada Dodika.
RSE: Kako će u svemu ovome reagovati Rusija, čiji je najveći saveznik u Bosni i Hercegovini bio Dodik?
Basener: Mislim da će se zadržati na retorici. Da je postojao lošiji trenutak da se ovo desi, nije mogao biti gori dan za njih. Pošto će sve u strukturama u Vašingtonu, Briselu, pa i Moskvi, biti usredsređeno na pozicioniranje oko Ukrajine.
Dodikova korisnost za Moskvu, Beograd i Budimpeštu uvijek je bila u tome što je mogao da ubaci klip u točkove bez mnogo troška ili rizika, posebno sa strane Rusije. A to ima posebnu vrijednost, pogotovo kada je Rusija u otvorenom ratu i gubi stotine hiljada vojnika.
Ali, pitanje je šta bi Rusija mogla da uradi da eskalira u njegovu korist. Možda ćemo biti iznenađeni, ali ne bih se kladio – ovo bi mogle biti moje čuvene posljednje riječi. Mislim da Rusiji ne nedostaje opcija u ostatku političkog spektra Republike Srpske, jer je prorusko osjećanje, u velikoj mjeri zahvaljujući medijima koji dolaze iz Beograda, ali i medijima kojima upravlja Banjaluka, prilično rašireno, barem kao sklonost, iako ne i univerzalno.
Tako da će biti mnogo drugih ljudi koji će reći: "U redu, ja mogu preuzeti tu palicu."
Zapravo, ne mislim da je Rusija podržavala Dodika 2006. godine. Mislim da se ne sjećam da je to bio faktor kada sam bio ovdje. Mislim da se on vremenom učinio korisnim. I zato mislim da postoji granica do koje će se oni trošiti za njega ako misle da mogu da se klade na drugog konja.
RSE: Da li je ovo što se dogodilo Dodiku politički, uspjeh djelovanja Evropske unije ili to ne bi bilo moguće bez podrške Sjedinjenih Američkih Država?
Basener: Ne vidim Evropsku uniju kao glavnog pokretača u onome što se dogodilo Dodiku, ako tako formulišete. Mislim da će Evropska unija sada morati da bude glavni pokretač da bi se to održalo. Možda ne i jedini glavni pokretač. Sigurno će Britanija to podržati, do sada je i vlada Sjedinjenih Država to podržavala, pod okriljem vladavine prava. I nadam se da će tako i ostati.
Mislim da je EU i dalje fiksirana na sopstvene liste zadataka, svoj plan rasta, zadatak proširenja, a ja sam u potpunosti za proširenje kao cilj, ali oni su izbjegavali upotrebu alata čvrste moći koje imaju.
I oni ne prepoznaju Kancelariju visokog predstavnika kao multiplikator snage za njihove već proklamovane ciljeve. Ovo nije nešto što se može riješiti samo proširenjem. I ne mislim samo na pitanje kako se Bosna razvija i da li može postati funkcionalna evropska demokratija koja bi se na kraju mogla pridružiti Evropskoj uniji. Mislim to za cijeli region.
I zato mislim da je taj model angažmana iscrpio svoje mogućnosti. Nisam siguran da EU to prepoznaje. Nadam se da prepoznaje.
RSE: Da li će druge političke partije u Bosni i Hercegovini imati izgovore da u budućnosti ne stvaraju funkcionalnu državu i ne idu u reforme, jer je Dodik uvijek bio faktor koji je okrivljavan za neuspjeh svake politike?
Basener: Mislim da je očigledno da će ovo biti tektonski pomak u ekosistemu. I u pravu ste, mnogi su se skrivali iza Dodika, jer koji god standard da je Dodik prekršio i izvukao se, i oni su bili u mogućnosti da prekrše iste standarde.
Zato mislim da će to zavisiti od toga koliki će pritisak biti primijenjen i koliko će popustljiva biti posebno Evropska unija.
A to me vraća na, kao i na građane ove zemlje, da ne zaboravimo, sve ovo bi trebalo da bude u njihovu korist. Ako odete u bilo koju kafanu u ovoj zemlji, svi se žale na politiku bar u jednom trenutku svog razgovora, ali obično samo kažu "da, da" i promijene temu, jer ne osjećaju da mogu bilo šta da urade povodom toga.
Svaki put kada izgleda da će se mobilisati da nešto urade, svi ti ljudi, svi u uspostavljenoj političkoj klasi su istinski prestravljeni.
Ali to nikada, međunarodna zajednica to nikada nije dovoljno podržala. I nije bilo pravih političkih aktera koji su pokušali da to iskoriste na integrativan i progresivan način.
Dakle, ovo otvara prostor. Ali, ne vidim nikoga na sceni za koga sam uvjeren da će taj prostor iskoristiti sa vizijom. Nadam se da griješim. Volio bih da se dokaže da nisam u pravu.
