Desetine afganistanskih komandosa iz zraka se spuštaju u udaljenu planinsku regiju duž istočne granice s Pakistanom kako bi pomogli u spašavanju žrtava zemljotresa koji se dogodio krajem prošle sedmice, a u kojem je, prema talibanskim vlastima, poginulo više od 1.400 ljudi.
Smrtonosni zemljotres jačine 6,0 stepeni Rihterove skale koji je pogodio provincije Kunar i Nangarhar kasno 31. avgusta takođe je povrijedio hiljade ljudi, sravnivši sela sa zemljom, ostavljajući desetine hiljada ljudi bez domova.
Zemljotres jačine 5,5 stepeni Rihterove skale 2. septembra dodatno je pogoršao katastrofu dok su se ekipe borile da stignu na mjesto događaja.
Mještani su za Radio Azadi, program Radija Slobodna Evropa (RSE) rekli da nemaju sklonište i da žive na otvorenom, dodajući da je potrebna hitna pomoć, uključujući hranu, čistu vodu za piće i šatore.
Vladini zvaničnici su rekli da su komandosi raspoređeni iz zraka u područjima gdje je pristup cestama bio onemogućen zbog zemljotresa, te da su uspostavljeni komandni centri za koordinaciju hitnih i spasilačkih službi.
Ovi napori dolaze u trenutku kada humanitarne grupe upozoravaju da nedostatak pristupa higijenskim potrepštinama, medicinskoj pomoći i skloništima za hitne slučajeve dovodi mnoge, posebno žene i djevojčice, u opasnost.
"Nedostatak žena humanitarnih radnika i doktorica takođe znači da zdravlje i oporavak žena i djevojčica mogu biti značajno odgođeni i depriorizirani, uzrokujući dugoročne probleme i trajnu štetu za njih", rekla je za RSE Sahar Fetrat, istraživačica u Odjelu za ženska prava Human Rights Watcha.
Niti jedna zemlja osim Rusije nije priznala vladu koju predvode talibani, iako su humanitarne grupe pokušale održati kontakte uprkos preprekama koje su postavili de facto vladari.
Amnesty International je uputio poziv za "hitnu humanitarnu pomoć", ali je ova organizacija za ljudska prava sa sjedištem u Londonu takođe kritizirala talibane zbog otežavanja operacija spašavanja. Kritikovala je i Pakistan zbog prisilne repatrijacije skoro dva miliona afganistanskih izbjeglica, rekavši da to pogoršava probleme.
Međunarodne organizacije koje pripremaju pomoć uložile su napore da naglase da će sva pomoć ići žrtvama, a ne u ruke talibanskih vođa.
Katastrofa se događa u vrijeme kada se osiromašena zemlja bori sa smanjenjem međunarodne pomoći zbog talibanskog preuzimanja vlasti i povratka stotina hiljada afganistanskih izbjeglica iz susjednih zemalja.
Portparol UNICEF-a u Kabulu rekao je da su uslovi u području gdje je potres pogodio pogoršali njegov utjecaj.
"Sela su izgrađena na način da su kuće u osnovi u stepenastom terasastom položaju", rekao je Salam Al-Janabi za RSE. "To znači da se ove kuće ruše jedna na drugu. I zato vidimo tako veliki broj žrtava."
Al-Janabi je rekao da su trenutno sve agencije UN-a u Afganistanu i naglo raste broj humanitaraca, te da je oko 600 kuća uništeno.
"Gdje borave ove porodice?", rekao je. "Gdje borave ova djeca? Možda će za sada biti u redu ostati pod šatorom... u naredne tri sedmice će u ovom području vrlo brzo zahladnjeti."
Povrijeđeni preživjeli se helikopterom prevoze iz udaljene, planinske regije. Zvaničnici talibana rekli su da je teren otežavao dolazak pomoći i hitnih službi na mjesto događaja.
Afganistan često pogađaju zemljotresi, a posljednji se dogodio u oktobru 2023. godine. U tom slučaju, broj žrtava je stalno rastao kako su se nastavljale hitne intervencije. Talibani su dali konačnu brojku od 4.000 mrtvih, iako su Ujedinjene nacije saopštile da se radi o oko 1.500.
Posljednji zemljotres se dogodio oko 23.45 31. augusta, a epicentar mu je bio oko 27 kilometara sjeveroistočno od Jalalabada u afganistanskoj provinciji Nangarhar, prema podacima Američkog geološkog zavoda (USGA).
USGA je saopštila da je zemljotres bio na dubini od 8 kilometara, što je relativno plitak nivo koji često uzrokuje veću štetu od dubljih potresa.
Naknadni naknadni potresi takođe su zakomplicirali situaciju.
