Iako je sastanak, prema saopštenju, imao za cilj brže i efikasnije djelovanje na putu evropskih integracija, uz ovaj, mogao bi imati i drugi motiv, ocjenjuje prvi čovjek Stranke demokratske akcije, Sulejman Tihić:
«Može da znači spašavanje fotelja. Može da znači da je ovo pred današnji sastanak u Briselu da se amortizuju neki zaključci ili da se umanji kritika.«
Intenziviranje odnosa dojučerašnjih ljutih protivnika, čije su se politike vrtoglavo razilazilazile - od prijetnji dezintegracijom zemlje koje su stizale od Dodika, do inicijativa za ukidanje RS-a za koje se zalagao Silajdžić - za motiv ima izbjegavanje sankcija, vjeruje lider Srpske radikalne stranke Milanko Mihaljica. Tako su, vjeruje, svoje interese stavili ispred interesa građana:
«Ta priča kako su oni isključivi zaštitnici interesa s jedne strane RS-a, ili cjelovitosti BiH, za šta se zalaže Haris Silajdžić, pokazuje se da nije istinita priča i mora se priznati da je ovo sve juče izgledalo providno, tragikomično i da su građani i RS-a i BiH u cjelini prepoznali o čemu se ovdje radi. Nije se juče Dodik sastao da bi branio poziciju RS-a i njenih institucija, niti interese građana, već isključivo svoju i Harisovu pred najavljene mjere Brisela i OHR-a.»
Kako obje stranke imaju dovoljno parlamentarne snage da iznesu svoje stavove pred institucije države, sastanci iza zatvorenih vrata su suvišni, stav je Socijaldemokratske partije BiH, a prenosi ga Alija Behmen. Iza kulisa, smatra, moglo se uraditi i nešto važno:
«Ja mislim da su se isto tako trebali dogovoriti i oko reforme policije. Suprotstavljeni su bili stavovi, pa čak i na beznačajnim formulacijama naziva pojedinih policijskih uprava. Prema tome, poprilično je to simptomatično.»
Njegov stranački kolega Svetozar Pudarić nije iznenađen, kako kaže, političkim zagrljajem dvojice lidera:
«Sve vrijeme dok su se javno navodno suprotstavljali, oni su paralelno zajedno vrlo dobro sarađivali. Sad kad više ni javno suprotstavljanje ne doprinosi očuvanju njihove efektivne vlasti tamo gdje oni misle da treba da vladaju s ciljem da izvuku maksimum za sebe i dio političke, ekonomske elite koja im pripada ili koja ih podržava, oni su počeli da rade zajedno. To uopšte nije nikakvo iznenađenje, samo je bilo pitanje kad će se to desiti.»
Svjesni da ih javnost smatra krivcima za loše stanje u BiH, Milorad Dodik i Haris Silajdžić sastaju se kako bi pokazali da oni, ipak, mogu sarađivati, kaže Krešimir Zubak, predsjednik Glavnog odbora stranke HSS - NHI:
«A zapravo mislim da je to kalkulantski, neiskreno i da je to sračunato iz čisto pragmatičnih razloga, dakle, da se pošalje jedna takva slika javnosti. A intimno, interno, u njihovim političkim stajalištima ja bar nisam primijetio nikakva odstupanja, niti spremnost na bilo kakav kompromis.»
I dok se dogovori na relaciji Stranka za BiH - SNSD u pojedinim krugovima doživljavaju kao pozitivni po sudbinu BiH, predstavnici Hrvata, ukoliko pokušaju isto, optužuju se za prekrajanje zemlje. Zubak to smatra političkim licemjerstvom:
«Svaki susret političkih predstavnika Hrvata i Srba u BiH, ili ne samo u BiH, predstavlja se javnosti kao, evo, nešto oni tajno rade, nešto rade protivu nas. Kada, pak, primijene oni tu praksu, onda to ispada sasvim normalno, čak štaviše poželjno. Dakle, radi se o dvostrukom standardu i ja mislim o jednoj licemjernoj politici.»
Ipak, svi se slažu da su sastanci koji imaju za cilj unapređenje stanja u BiH poželjni i potrebni. No, da li sudbina BiH ovisi o dogovoru Dodika i Silajdžića? Tihić kaže:
«Mogu biti dvije stvari. Oni mogu biti kočnica napretka, mogu biti poticaj napretku. Za sada su bili kočnica.»
S obzirom na sastanak šefova diplomatija Evropske unije u Briselu, te najavljene sankcije, ocjene o tome da se iza naglog poboljšanja odnosa na relaciji Dodik - Silajdžić krije borba za vlastitu poziciju mogle bi se donekle prihvatiti. Jer, ako se iza svega kriju napori za unapređenje BiH, pitanje je šta su onda ove dvije stranke radile proteklih godinu dana.