Predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić kaže:
„Pošli smo razgovore vođeni osnovnim ciljem parafiranja sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do 15. 12., kada je samit Evropske unije, a da bismo te uvjete ispunili, bilo je nužno razgovarati o rješenjima ove aktualne političke krize. Mogu reći da smo se mi načelno dogovorili oko pitanja koja se tiču pitanja Vijeća ministara, a oko poslovnika Skupštine situacija je nešto delikatnija.“
Signali koji su stizali iz Brisela nalagali su da dokumente koji uvjetuju parafiranje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju usvoje državne institucije. Da li je dovoljna riječ političkih stranaka, saznaćemo uskoro, kaže Osman Topčagić, direktor Direkcije za Evropske integracije BiH.
„Do sada su signali bili da se očekuje da Vijeće ministara i entitetske vlade usvoje neke dokumente vezane za reformu policije, koji bi se u narednim fazama onda konkretizovali kroz formalne odluke u Parlamentu. Evo vidjećemo kako će se u ovoj fazi postupiti i šta će smatrati dovoljnim za ocjenu da su uslovi ispunjeni. Jeste, u čitavom procesu se traži da pokažemo konkretne rezultate.“
Parlamentarna skupština BiH bi, prema postignutom dogovoru, trebala u roku od 6 mjeseci od dana usvajanja u Vijeću ministara BiH donijeti i zakone koji prate uspostavljanje direkcije policije na državnom nivou i pratećih institucija. Ovo je tek pola koraka ka reformi policije, bez koje nema ni parafiranja sporazuma. Drugu polovinu smjestili su u promjene ustava koje su zadatak, ali ne i obaveza za parafiranje.
Mladen Ivanić, predsjednik PDP-a, pojašnjava:
„Rekli smo idemo sprovesti u ovoj fazi ono što je nesporno svima, a ono što je problematično ostavićemo nakon ustava da razgovaramo.“
Selim Bešlagić, član SDP-a BiH i Komisije za evropske integracije Parlamenta BiH, smatra kako je neozbiljno tako pristupati pitanju ulaska u Evropu:
„Ako evroatlanske integracije prihvataju dogovor ’majke mi ,mi ćemo se dogovoriti’, onda čestitam - dogovor je apsolutno korektan. Međutim, ja mislim da politika koja od Mostara kreće ovamo polazi s onom našom, bosanskohercegovačkom, balkanskom logikom - ’vi nas primite, a mi ćemo biti dobri’.“
Vijeće ministara ne funkcioniše, a i rad Parlamentarne skupštine je upitan. Dogovor je ostao tek na riječima, priznaje Milorad Dodik, lider SNSD-a:
„Logično. Ako nema dogovora oko Ministarskog vijeća džabe i da smo potpisali u 100 primjeraka, ovo ne važi jer nema ko implementirati.“
Sudeći prema izjavama političara, optimizmom su pokušali zamaskirati činjenicu da se, ustvari, ništa nisu ni dogovorili, te da smo, zapravo, daleko od cilja. Ponovo je na dnevnom redu bilo ono što je i proizvelo krizu. Sulejman Tihić, predsjednik SDA:
„Svi smo kazali da smo spremni ponovo kao partneri ići na izbor novog Vijeća ministara. Međutim, predstavnici iz RS-a to uvjetuju rješavanjem pitanja odluka visokog predstavnika oko Vijeća ministara, oko poslovnika, što ja smatram da nije korektno i ne treba dovoditi u vezu.“
Da su i dalje ista pitanja na tapeti, potvrdio je dan nakon dogovora i Milorad Dodik:
„Molim, ako treba i kleknuću, da se ne nameću rješenja. Ako se nametne rješenje vezano za Parlament, BiH definitivno gubi svoju šansu da funkcioniše. Mi smo veoma ozbiljni da reagujemo na način kako smo rekli. Mi smo pozicija, a onaj ko nametne rješenja neka se brine o tome kako će dalji izvlačiti stvar.“
Sudeći prema bh. stranačkim liderima, ringišpil zvani politička kriza nema namjeru da se zaustavi, makar se vrtio i u pogrešnom smjeru.