Stranke s hrvatskim predznakom su potpisivanjem Kreševske deklaracije uspostavile okvir u kojem namjeravaju kreirati svoj stav kada je u pitanju budući ustav zemlje. No, uskoro će na sastanku svih stranaka s hrvatskim predznakom uslijediti i nadogradnja ovog dokumenta, kaže Mišo Relota, glasnogovornik HDZ-a BiH:
„Raspravljat ćemo oko sastava ove srednje razine vlasti, odnosno nadležnosti između državne i srednje razine vlasti. Mi vjerujemo da će biti postugnut koncenzus kad je riječ o strankama s hrvatskim predznakom.“
Svehrvatski dogovor oslanja se na federalizaciju ili regionalizaciju BiH, pojašnjava Marko Tadić, lider Ujedinjene HSS - NHI:
„Hrvatske političke stranke očito su pristale na koncept regionalizacije BiH, ili čak na koncept federalizacije BiH, ali da se prethodno utvrde kriteriji za formiranje regija ili kriteriji za formiranje federalnih jedinica. Naravno, ti kriteriji moraju biti jasni, oni moraju biti mjerljivi - kao što su površina, brojnost stanovništva, prometna povezanost, neki tradicijski kriteriji, povijesni kriteriji, pa i etnički kriteriji.“
Sadašnje uređenje zemlje s aspekta NDZ-a BiH je neprihvatljivo, smatra Relota:
„Za nas je neprihvatljiva sadašnja dvoentitetska podjela BiH, koja prije svega ne osigurava europsku budućnost BiH i ono što je vrlo bitno - ne osigurava ekonomsku samoodrživost BiH. I mi vjerujemo u HDZ-u BiH da će po ovom pitanju biti postignut koncenzus svih legalnih, legitimnih predstavnika ne samo hrvatskog nego i druga dva konstitutivna naroda.“
Iako nije sve što je predviđeno odbačenoim aprilskim paketom ustavnih promjena loše, on je prošlost i vrijeme je za cjelovita rješenja, smatra predsjednik HDZ-a 1990. Božo Ljubić:
„On je bio predviđen samo kao prvi korak u cjelovitoj ustavnoj reformi, i to prvi korak koji je trebalo usvojiti prije parlamentarnih izbora koji su već održani, da bi se vlast koja je aktualna, koja sad funkcionira, koja sad konzumira mandat, na tom konceptu formirala. Budući da je to prošlo već, da smo mi formirali vlast na konceptu staroga ustava, više nema smisla govoriti o prvom, drugom koraku itd. i vrijeme je da se pristupi jednoj cjelovitoj ustavnoj reformi, da ova država konačno postane funkcionalna.“
Ljubić je novu ustavnu platformu, koju je donio Sabor stranke, već uručio liderima šest vodećih parlamentarnih stranaka u BiH prilikom posljednjih zajedničkih pregovora. Kako se oslanja na Kreševsku deklaraciju, neće odstupiti od ovih stavova ni na sastanku stranaka sa hrvatskim predznakom. A kakvo je uređenje BiH po novoj platformi HDZ-a 1990., Ljubić pojašnjava:
„Smatramo da je federalno uređenje najbolje uređenje za BiH. Broj federalnih jedinica u ovom momentu ne bi trebala biti prepreka za ovaj dogovor, ali on u svakom slučaju mora biti više od dva, odnosno najmanje tri, iako ne smatramo da je koncept tri federalne jedinice jedino rješenje, što nam se često pokušava imputirati. I s druge strane, da te federalne jedinice trebaju biti multietničke. BiH će imati vladu koja će imati sva potrebna ministarstva koja joj stoje na raspolaganju. Mi smo tu zapisali i naveli čak i ministarstva koja sad nema, da treba imati jednoga predsjednika države.“
O etničkim aspektima uređenja treba voditi računa, ali ne smiju biti presudne, kaže Tadić:
„Moja stranka ne drži da je etnički kriterij presudan u formiranju bilo regija, bilo federalnih jedinica. Za nas je presudan kriterij ekonomska samoodrživost takvih regija.“
Mada se pripreme vode, jedino su stranke s hrvatskim predznakom do sada izašle sa jedinstvenim konceptom budućeg uređenja zemlje. Zajednički stav će, očekuje se, sadržavati odgovore na ključna pitanja o uređenju centralnog nivoa vlasti i preciziranju državnih nadležnosti.