Šta je sa elektorskim koledžom?
Ideja da postoji zvanični pobjednik kratko nakon izbora je lažna.
To proglašenje je nezvanično i vrše ga američki mediji. Ali, skoro uvijek je prihvaćeno od strane predsjedničkog kandidata koji onda tipično proglasi pobjedu ili prizna poraz u zavisnosti od proglašenja medija.
Al Gore je 2000. godine priznao poraz nakon što su TV mreže izmijenile njihovo ranije proglašenje i imenovale Busha pobjednikom. Ali je Al Gore kasnije povukao svoje priznanje poraza, kako su glasovi postajali tijesni.
Pobjednik izbora je onaj koji osvoji 270 glasova elektorskog, odnosno izbornog koledža.
Glasovi elektorskog koledža baziraju se na rezultatima popularnog glasanja u svakoj saveznoj državi. Ovo znači da kandidat koji ima manje glasova širom SAD i dalje može pobijediti pomoću elektorskog koledža.
To se desilo pet puta u historiji SAD - kao i na izborima 2016. godine kada je Donald Trump pobijedio Hilary Clinton.
Zvanično proglašenje elektorskog koledža stići će tek kasnije, nakon oko šest sedmica. Koledž će se sastati 14. decembra zbog prebrojavanja glasova, nakon čega će novoizabrani Kongres zasjedati da ratifikuje izbor elektorskog koledža 6. januara 2021.
U tom periodu, međutim, postoje neke nejasnoće i moguće pravne borbe, neke namjerne, neke nenamjerne, koje bi mogle odgoditi proglašenje pobjednika.
Na primjer, nakon što država završi svoje brojanje, to moraju ratificirati zakonodavstvo države i guverner, kako bi se članovi izbornog koledža iz te savezne države mogli sastati sa elektorima iz drugih država da puni Izborni koledž može proglasiti pobjednika.
Ali ako zakonodavni organ jedne savezne države ospori konačni rezultat - na primjer, iz političkih razloga - to bi moglo odgoditi sastanak Izbornog koledža. Što bi moglo odgoditi sjednicu Kongresa.
Ili bi članovi Kongresa mogli prigovoriti podacima savezne države. Ili, prema jednoj odredbi Ustava SAD delegacije država u Predstavničkom domu, a ne pojedinačni članovi, mogu ubaciti svoje glasove ako ovaj dom odluči da oni prozovu predsjednika SAD.
Tek nekoliko puta u historiji SAD desilo se da Kongres odlučuje o predsjedniku i značilo je da su Amerikanci čekali sedmicama na ime prvog čovjeka države.
Jedna stvar je sigurna - prema Ustavu SAD 20. januara 2021. bit će održana inauguracija novog predsjednika.
Samo se još ne zna ko će to biti.
Glasanje poštom
Kao što smo ranije naveli, ovi izbori oborili su rekord glasanja poštom, čak 64 miliona Amerikanaca odabralo je ovu opciju. No, sam taj proces nekada može potrajati.
Brojanje listića koji pristižu poštom uključuje upoređivanje evidencije birača kao i provjeru ispravnosti potpisa na koverti.
Također, uključuje i provjeru pečata na koverti, te osiguranje da je koverta ispravno datirana, odnosno gotovo uvijek dan prije izbora.
No, pored toga, savezne države imaju različita pravila o brojanju glasačkih listića.
Na primjer, u Sjevernoj Carolini, koja još nije proglasila pobjednika, izborni zvaničnici broje listiće već sedmicama, te se očekuje da bi rezultati glasanja u ovoj državi mogli biti objavljeni danas. Međutim, ranije je BBC pisao da smo još uvijek danima daleko od proglašenja pobjednika u Sjevernoj Carolini.
U Pennsylvaniji, zakonodavno tijelo pod kontrolom republikanaca blokiralo brojanje glasačkih listića prije dana izbora. To znači da brojanje glasačkih istića u ovoj državi počinje tek kada se birališta zatvore 3. novembra.
Slična su pravila u Michiganu i Wisconsinu u kojima službenicima nije dozvoljeno brojanje glasova sve do dana izbora ili neposredno prije njega.
Također, treba uzeti u obzir i glasanje u odsustvu. To je odredba koja omogućava osobi koja nije fizički prisutna u matičnoj državi da glasa. Obično je koriste pripadnici vojske koji rade u inostranstvu, diplomate, kao i osobe koje unaprijed znaju da neće biti u matičnoj državi na dan izbora.
Zašto je potrebno ovoliko vremena da se proglasi pobjednik izbora?
Brojni su razlozi. Američko biračko tijelo postalo je sve više polarizirano u posljednjih dvadesetak godina. Također je postalo i više podijeljeno.
To znači, da barem kada su nacionalni izbori u pitanju, granice između pobjednika i gubitnika na izborima su sve uže i da je sve manje ‘laganih’ pobjeda.
Posljednja takva bila je 1984. godine, kada je republikanski predsjednik Ronald Raegan pobijedio svog izazivača Waltera Mondalea u svim saveznim državama osim Mondaleove rodne Minnesote.
Druga stvar koju trebamo imati na umu jeste kada je pobjednik proglašen u izbornoj noći, njega ne proglašava vladina agencija, već mediji i samim tim proglašenje je neslužbeno.
Vodeće televizijske mreže kao i Associated Press oslanjaju se na algoritme historijskih obrazaca glasanja, izlaznih anketa i trendova uživo.
Šta je drugačije ove godine?
Za razliku od ranijih godina, veliki broj glasova poslan je poštom. Prema podacima Izbornog projekta SDA, kojeg vodi Univerzitet u Floridi, više Amerikanaca je glasalo poštom no ranijih godina, 64 miliona listića poslano je poštom.
Brojanje glasačkih listića koji dolaze putem pošte, dugotrajniji je proces.
Slučaj Bush-Al Gore
Ovo nisu prvi izbori u modernoj historiji SAD-a da pobjednik nije poznat u izbornoj noći.
Prije dvadeset godina, sat vremena nakon što su biračka mjesta zatvorena širom Amerike, uključujući i Floridu, televizijske mreže proglasile su pobjednika izbora: demokrata Al Gore pobijedio je republikanca George W. Busha.
Ovo je bilo u novembru 2000.
Međutim, par sati ranije, TV mreže su uradile nešto bez presedana: kako su se brojali dodatni glasovi, uključujući glasove putem pošte, povukli su proglašenje pobjede za Gorea i umjesto toga proglasili je za Busha.
Ubrzo, razlika između ovih kandidata suzila se do te mjere da je zakonski naređeno ponovno brojanje glasova. Narednih 36 dana, advokati su nadzirali brojanje glasačkih listića na Floridi.
Bush je proglašen pobjednikom tek 12. decembra 2000. nakon odluke Vrhovnog suda.
