Smanjena demokratska većina u Predstavničkom domu
Na izborima za Predstavnički dom demokrate su zadržale većinu ali će kada se prebroje svi glasova njihova prednost biti znatno smanjena i svedena na najniži nivo u poslednjih 20 godina.
U dosadašnjem sazivu imaju većinu od 232 mandata naspram 197 republikanskih. Kako piše “Vošington post” (The Washington Post), procenjivalo se da demokrate mogu povećati prednost za tri do 15 mesta na tragu velikog uspeha 2018. kada su preuzele kontrolu u Predstavničkom domus a 41 osvojenih mandata, što je najviše od izbora 1974.
Međutim, izgubili su pet mesta, dok su republikanci osvojili šest, a moguće je da njihov gubitak bude i veći kada se prebroje svi glasovi.
Kako navodi “Vošington post”, to može dovesti demokrate u veoma nezgodnu situaciju ukoliko ishod predsedničkih izbora bude nerešen i Predstavnički dom bude odlučivao o novom šefu državu, što je u nekoliko navrata bio slučaj u 19 veku.
Naime, u tom slučaju o predsedniku se ne odlučuje većinom glasova ovog tela, već delegacija država zastupljenih u njemu. Prema tom kriterijumu, iako su manjina republikanci imaju većinu u 26 država, a demokrate u 22, zato što su njihovi predstavnici ravnomernije raspoređeni.
Kada je reč o ambicioznoj agenda demokrata, ovakav ishod će razvodniti inicijative demokrata kao što su reforma zdravstvenog osiguranja, unapređenje infrastrukture i rasna pravda, navodi AP dodajući da će biti sužen manevarski prostor za predsedavajuću ovog tela Nensi Pelozi (Nancy Pelosi) da u pregovorima sa Senatom, u kome će republikanci po svoj prilici zadržati većinu, postigne sporazume pod njenim uslovima.
Republikanci su uspeli da pobede nekoliko novih lica iz Demokratske stranke koja su bila deo uverljive pobede 2018, dovodeći ih u vezu sa najliberalnijim krilom, uključujući Aleksandru Okasio Kortez (Alexandria Ocasio-Cortez), koju nazivaju “socijalistom”, što je, kako navodi AP, netačno.
Kortez je obezbedila drugi andat kao i ostale tri članice poznate kao "ekipa” (the squad):), Ilhan Omar, Rašida Tlaib (Rashida) i Ajana Preslij (Ayanna Pressley).
Republikanci smatraju da su demokrate imale pogrešnu izbornu strategiju fokusirajući se isključivo na pandemiju korona virusa i s tim u vezi reformu zdravstvenog osiguranja.
Prema istraživanju AP VoteCast, birači su označili podjednako zabrinjavajućom pandemiju i tešku ekonomsku situaciju.
Republikanci na putu da zadrže većinu u Senatu
Na izborima za Senat republikanci su na putu da zadrže većinu iako su izgubili dva mesta u Koloradu i Arizoni, ali su uspeli da dobiju jedno od demokrata u Alabami.
U ovom trenutku obe stranke imaju po 47 mandata, dok je neizvestan ishod na izborima za šest senatora.
Republikanci su uspeli da zadrže mandate u Južnoj Karolini, Ajovi, Teksasu, Kanzasu i Montani, čime se prilično smanjuje mogućnost demokratama da steknu većinu u Senatu, što je predviđano u više istraživanja.
Skot Džening (Scott Jennings), republikanski strateg izjavio je za AP da kakav god bude ishod predsedničkih izbora, Donald Tramp je "reorganizovao političke partije" pretvarajući republikance a ne demokrate u stranku "radničke klase" u Americi.
Inače, po prvi put je u Senat ušla i transrodna osoba. Reč je o Sari Mek Brajd (Sarah McBride), članici Demokratske stranke iz Delavera.
Mandat senatora traje šest godina i svake druge trećina članova ovog tela ide na izbore.
Osvajanje većine u Senatu je presudno za pobednika predsedničkih izbora, jer senatori potvrđuju kandidate za administraciju i odobravaju važne zakone.
Republikanci u sadašnjem sazivu imaju većinu od 53 prema 47.
Šta znamo do sada?
Ukoliko ste nam se tek pridružili, još uvek traje brojanje glasova američkih predsedničkih izbora i rezultat je nepoznat.
Da li će novi američki predsednik biti demokratski kandidat Džo Bajden (Joe Biden) ili će na toj poziciji ostati aktuelni predsjednik republikanac Donald Tramp (Trump), možda će biti poznato tek u narednim danima.
Ni jedan kandidat još uvek nema 270 osvojenih elektorskih glasova, potrebnih za pobedu.
U ovom trenutku Bajden ima 253, a Tramp 213 elektora.
Fokus je na četiri države: Nevada i Arizona u kojima Bajden ima neznatnu prednost i ukoliko pobedi u njima, postaće predsednik SAD.
Neizvesno je u Džordžiji i Pensilvaniji u kojima Tramp ima prednost, ali koja se smanjuje jer se sada prebrojavaju glasovi pristigli poštom iz okruga u kojima Bajden ima većinsku podršku.
Trampova kampanja zatražila je prekid brojanja glasova u Mičigenu, Pensilvaniji i Džordžiji, tvrdeći da su ograničeni pristup i transparentnost prilikom prebrojavanja glasačkih listića.
Ako se računaju glasovi na nacionalnom nivou, Bajden je osvojio 71,765,391 glasova - najviše u istoriji - odnosno 50.4 odsto, a Tramp 68,231,730 ili 47.9 procenata.
Na izborima je zabeležena najveća izlaznost od 1908. sa skoro 160 milona glasova, od toga oko 100 miliona u odsustvu kao i onih koji su stigli poštom.
Ono što je još sigurno jeste da prema Ustavu SAD-a, inauguracija novog predsednika biće 20. januara 2021. godine.
Šta još znamo?
- Čekamo rezultate iz još šest država u kojima treba da se prebroje glasovi: Aljaska, Džordžija, Nevada, Severna Karolina, Pensilvanija, kao i Arizona, za koju je AP ranije rekao da je pripala Bajdena, ali još uvijek nema druge potvrde.
- Arizona nosi 11 elektorskih glasova, Bajden ima prednost 51 odsto prema Tramovih 47,6 procenata, ali koja se smanjuje. Još uvijek se čeka prebrojavanje 14 odsto glasova. Demokrate nisu pobedile u ovoj državi od 1996.
- Džordija nosi 16 elektorskih glasova. Trump ima 49,8 procenata, a Bajden 49 odsto. Razlika je smanjena sa oko 300 hiljada na oko 40 hiljada glasova. Treba da se prebroji još 4,7 procenata glasova.
- U Pensilvaniji, sa 20 elektora, Tramp vodi sa 50,9 odsto naspram Bajdena sa 47,8 procenata. Razlika je nepunih 200 hiljada glasova dok je tokom dana u sredu iznosila i 600 hiljada. Čeka se prebrojavanje još 12 posto glasova.
- Bajden vodi u Nevadi (6 elektora) sa 49,3 odsto, Trump ima 48,7 procenata glasova. Treba da se prebroji 12,8 odsto glasova.
- CNN i AP su proglasile Bajdenovu pobedu u Viskonsinu koji donosi deset elektora. Biden vodi sa 49,4 odsto, Trump ima 48,8 procenata. Preostalo je da se prebroji 0,7 odsto.
- CNN i AP su proglasile Bajdenovu pobedu u Mičigenu (16 elektora) koji vodi sa 50,3 odsto prema 48,1 procenta koliko ima Tramp. Još uvek treba da se prebroji 2 odsto glasova.
- Bajden se obratio javnosti i rekao da će sačekati konačno prebrojavanje glasova, ali da je uveren da će biti u njegovu korist.
- Kandidat republikanaca Donald Trump je ranije rekao da je pobedio, iako glasovi nisu do kraja prebrojani. Pročitajte zašto je prerano za to OVDJE
- Trump je najavio tužbu Vrhovnom sudu zbog glasova, Bajdenov tim najavio pravnu borbu.
- U Senatu se još uvek čekaju rezultati šest mesta: demokrate i republikanci imaju po 47 mandata, od ukupno 100. Smanjene šanse demokrata preuzmu većinu u ovom telu.
- Demokrate zadržale većinu u Predstavničkom domu.
Tramp zatražio prekid brojanja glasova u tri države
Kampanja predsednika SAD Donalda Trampa pokrenula je pravnu procedure tražeči prekid brojanja glasova u Mičigenu, Pensilvaniji i Džordžiji, tvrdeći da su ograničen pristup i transparentnost prilikom otvaranja glasačkih listića.
Trampova kampanja je optužila zvaničnike u Pensilvaniji zbog blokiranja “posmatrača” da priđu bliže od osam metara štandovima na kojima se broje glasovi.
"Takođe smo pokrenuli postupak za privremeno obustavljanje prebrojavanja dok se ne omogući smislena transparentnost i rebulikanci mogu da se uvere da su svi glasovi prebrojani u skladu sa zakonom," kazao je jedan zvaničnik Trampove kampanje.
U Pensilvaniji, koja donosi 20 elektorskih glasova, vodi Tramp sa 52 odsto glasova naspram 47 procenata Bajdenovih, na osnovu 85 odsto glasova. Međutim, mnogi posmatrači izbora ističu da će većina preostalih glasova dolazi iz oblasti koje naginju Bajdenu.
Trampov izborni štab je najavio i podnošenje zahteva za obustavljanjem prebrojavanja glasova u Džordžiji, u kojoj Tramp ima malu prednost, navodeći kao razlog slične slučajeve kao u Pensilvaniji.
AP podseća da su ovi postupci pokrenuti iako nema dokaza o izbornim nedostacima.
Osim Džordžije i Pensilvanije, neizvesno je u državama Nevada i Arizona u kojima Bajden vodi sa neznatnom razlikom. AP i CNN su ga prethodno proglasili pobednikom u Mičigenu, još jednoj od ključnih država.
Ukoliko pobedi u ove dve države osvojiće 270 elektorskih glasova neophodnih za izbor novog predsednika SAD.