Tuzlanski kanton je jedini u Federaciji Bosne i Hercegovine koji ima Institut dostojnosti – sistem koji provjerava moralni i profesionalni integritet kandidata prije nego što postanu policajci.
Provjerava se sve: kontakti s kriminalcima, ponašanje u zajednici, lična reputacija.
Uprkos toj, na papiru, najstrožoj kontroli u zemlji, upravo u ovom kantonu izbila je jedna od najtežih afera o prostituciji, zlostavljanju i zloupotrebi položaja u policiji.
Istraga je otkrila mrežu u kojoj su policajci ne samo štitili kriminal, nego i učestvovali u podvođenju i zlostavljanju maloljetnica – slučaj koji je šokirao javnost, ali i pokazao koliko je sistem zakazao i prema građanima i prema vlastitim pravilima.
Zakon koji je štitio prestupnike
Istraga o podvođenju i zlostavljanju maloljetnica u Tuzli pokazala je da je Besim Kopić, policijski inspektor iz Kalesije, godinama radio u službi, iako je njegov dosje bio ispunjen prekršajima.
Bio je suspendovan zbog krivotvorene diplome, smijenjen s pozicije načelnika Odjela kriminalističke policije, a kasnije i disciplinski kažnjen zbog fizičkog napada na kolegu.
Uprkos svemu, zadržao je posao, i prema navodima iz istrage, nastavio zlostavljati maloljetnice od kojih je uzimao novac.
"Po svakoj logici, takav čovjek nije trebao nositi uniformu", kaže Denis Fejzić, glavni inspektor Uprave policije Tuzlanskog kantona.
"Ali zakon i tadašnji propisi su mu to dozvolili."
I nije bio jedini primjer.
U to vrijeme svaka disciplinska mjera protiv policajca, kako kaže Fejzić, čekala je okončanje krivičnog postupka, koji je često trajao godinama.
"U međuvremenu nastupi apsolutna zastara za vođenje disciplinskog postupka, kroz koji bi se takvima prekinuo radni odnos. Tražili smo izmjene u kojima se ne čeka okončanje krivičnog postupka, već, podizanje optužnice", kaže on.
Nakon tih izmjena, više desetina policijskih službenika, među njima i visoki oficiri, izgubili su posao.
Sistem koji kažnjava poštene
Jedna službenica policijske agencije iz Sarajeva prijavljivala je kolege za kriminal u policijskoj agenciji.
Nakon toga postala je meta – ne kriminalaca, već sopstvene institucije.
Umjesto da je zaštiti, sistem je stao na stranu onih koje je razotkrila.
Nekolicina policajaca iz njene agencije, tvrdi bivši direktor Federalne uprave policije (FUP) Zlatko Miletić, koji je upoznat s njenim slučajem, udružila se s članovima narko-kartela "Tito i Dino".
Radi se o globalnom kartelu na čijem čelu je Edin Gačanin, koji je uhapšen 2023., te u Holandiji osuđen na sedam godina zatvora.
Gačanin se od iste godine nalazi na "crnoj listi" Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri američkom Ministarstvu finansija, koja je navela da se radi o jednom od najvećih svjetskih trgovaca drogom.
"Grupa lica iz jedne policijske agencije su kontaktirali narko kartel 'Tito i Dino' i lice koje je u tom kartelu zaduženo za informatički kriminal da napravi domenu u Kanadi. U Kanadi naprave stranicu koju su plasirali ovdje u Bosni Hercegovini, na kojoj se nalaze snimci te gospođe koje su joj nezakonito skinuli s računara. Te slike polijepe na toj stranici i pozovu građane, stavljajući njen broj telefona da je ona osoba koja se bavi prostitucijom", kaže za Radio Slobodna Evropa bivši direktor FUP-a i Asocijacije šefova policije Jugoistočne Evrope Zlatko Miletić.
Dodaje kako tužilac ni nekoliko mjeseci nakon prijave nije siguran ima li u tome elemenata krivičnog djela. Miletić nije otkrio o kom se tužilaštvu radi.
Za to vrijeme, policajci za koje se sumnja da su odgovorni i dalje rade napominje Miletić.
"To vam govori sve o tome kako funkcioniše sistem", kaže Miletić.
Sprega politike i policije
"Previše se gleda fizička spremnost, a premalo integritet", kaže bivši ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Nermin Pećanac.
Podsjeća na slučaj iz 1999. godine, kada su specijalci upali u sarajevski restoran Zujevina, tada poznat kao okupljalište ljudi iz kriminalnog miljea.
Racija je, kaže, otkrila više nego što je iko očekivao – fotografije i veze moćnih političara s maloljetnicama.
Umjesto nagrade, uslijedila je odmazda.
"Dvadeset specijalaca je decertifikovano, pod izgovorom da su prekoračili ovlasti. U stvarnosti, sklonjeni su, jer su dotakli one koje se nije smjelo dirati", priča Pećanac.
Četiri godine kasnije, Kantonalni sud ih je oslobodio svih optužbi, ali su karijere već bile uništene.
"To su policajci kojima je namješteno da izgube certifikat zato što su otkrili neke ljude u nekim racijama i neke slike gdje se bilo sa maloljetnicima nekih velikih faca. Prema tome oni su bili izloženi odmazdi kroz priču da ne rade dobro svoj posao", kaže Pećanac, te dodaje da je ključno pojačati unutrašnju kontrolu i smanjiti politički uticaj.
Bivši direktor Federalne uprave policije Zlatko Miletić smatra da je upravo sprega politike i policije korijen svih kasnijih afera.
Kao jedan od primjera navodi Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), čiji je direktor Darko Ćulum zbog političkih motiva i na poziv tada predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika podnio ostavku. Ostavka nikada nije prihvaćena, a Ćulum se vratio.
"Pa to ljudi nigdje ne postoji. Čovjek ode četiri mjeseca, nema ga na poslu pa dođe i komotno nastavi raditi kao da se ništa nije desilo. O pojedinim rukovodiocima koji su pravi kriminalci, ne treba trošiti riječi. I onda se mi pitamo kako je moguće. Eto, moguće je. Moguće je da pripadnici institucije koje vrše provjeru za lica koja obavljaju ove funkcije nisu počinila ništa, a protiv njih se onda pokrenu postupci i oni pobjegnu", kaže on.
A dok politički podobni mirno prolaze kroz sistem, oni koji su osumnjičeni za teška krivična djela – jednostavno nestaju.
Tako je bivši direktor SIPA-e Zoran Galić pobjegao u Hrvatsku prije nego što je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu za organizovani kriminal, zloupotrebu položaja i primanje dara, te krijumčarenje akciznih roba.
Tužilaštvo ga tereti da je zloupotrijebio položaj tokom svoje dužnosti direktora druge policijske agencije Granične policije BiH, od 2014. do 2023. godine.
U sistemu u kome su infiltrirani politički poslušnici teško je, smatraju stručnjaci, osjećati se sigurnim i prijaviti kriminalne radnje.
Ipak, iz policije savjetuju da se svaka prijava može podnijeti i anonimno, te da se građani mole za nultu toleranciju na korupciju u policiji, čak i kada to njima ide u korist.