Zastupnici u Parlamentu BiH mjesečno prime između sedam i deset hiljada konvertibilnih maraka. Pri tome, svake druge godine ne rade skoro pa ništa za boljitak građana BiH jer je to kontraproduktivno za izborne kampanje njihovih stranaka.
I ove godine isti je scenario. Iako su izbori raspisani tek 5. maja, bosanskohercehovački političari počeli su od kraja prošle godine najavljivati da neće raditi ništa u narednoj.
Šefik Džaferović, Foto: Midhat PoturovićTako je propalo nekoliko, po građane BiH, važnih stvari. Svakako je najstrašnija činjenica da će po diskriminatornim odredbama Ustava nacionalne elite vladati i u naredne četiri godine. Pa i po cijenu sankcija od strane Vijeća Evrope. Šefik Džaferović, zastupnik SDA u Parlamentu BiH:
„Ne smatram da će biti nekih posljedica ukoliko mi pokažemo jedan ozbiljan odnos prema toj presudi i u prvoj godini mandata novoizabranih vlasti, dakle u 2011. godini ili koncem 2010. godine dođemo do implementacije ove presude.“
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS:
„Za nas nije sporno da se u Ustavu BiH naprave ove promjene. Jedan praktičan problem je da su sve političke partije u kampanji i da je sada gotovo nemoguće sakupiti dvije trećine glasova u Parlamentu BiH za promjenu Ustava BiH.“
Beriz Belkić, zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu BiH:
„Proces usaglašavanja traje kako bismo odmah nakon izbora mogli otvoriti proces razmatranja i usvajanja i ustavnih promjena i izbornog zakona.“
Božo Ljubić, Foto: Midhat PoturovićUstavne promjene za bh. političare morale bi biti prioritet, uz ispunjavanje uvjeta od strane EU, što je u nekoliko navrata naznačio i Evropski parlament. No, i za to su krivi izbori. Dušanka Majkić, zastupnik SNSD u Parlamentu BiH:
„Evropskoj uniji je vjerovatno lakše da donese deklaraciju ili stav koji kaže: „Treba što prije napraviti dogovor“. Zbog takvih dogovora se gube ili dobijaju izbori, i političke partije normalno da razmišljaju o tome.“
Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990:
„Izjednačavanje hrvatske pozicije sa pozicijom koju već imaju druga dva konstitutivna naroda su rješenja koja su bila prihvatljiva do ovih izbora. Ako govorimo o ustavnim rješenjima nakon izbora, onda ona moraju biti mnogo šira.“
Halid Genjac, zastupnik SDA u Parlamentu BiH:
„U trenutnom političkom ambijentu, do izbora nije moguće ništa napraviti. Nakon izbora, uz pristup međunarodne zajednice, koja jasno zna šta hoće, to je sasvim moguće.“
Čak i kad stranci žele pomoći, argumenti ostaju isti. Jedan od primjera je i španska inicijativa. Igor Crnadak, PDP:
„Ušli smo u izbornu godinu, razlike su ogromne. Mislim da će biti nemoguće bilo šta krupno promijeniti.“
Rajko Vasić, SNSD:
„Nerealno je očekivati da se čarobna formula „sedam lidera plus Špirić“ skupi oko nečega u ovoj godini, kada su već počele pripreme za izbore. Ljudima ne treba davati ni lažnu nadu, ni davati nekakvu lažnu inicijativu da ćemo do ovog ili onog datuma, ili u ovom mandatu predsjedavanja, ili u onom mandatu, nešto riješiti za Bosnu i Hercegovinu.“
Ivica Čavar, Foto: Midhat Poturović Svuda u svijetu, ako nikad, ono bar u izbornoj godini, političari nešto i rade za svoje građane. Naime, prema podacima Centra civilnih inicijativa, bh. političari urade tek 50 odsto od onoga što su sami sebi zadali, kaže Ivica Ćavar, koordinator za monitoring rada Parlamentarne skupštine BiH, pri CCI i dodaje:
„Kada je izborna godina, onda bi se političari trebali presabrati – što su sve uradili, što nisu – i kada vide da nisu puno toga uradili, onda bi trebali upravo u izbornoj godini dati svoj maksimum i na taj način pokušati povratiti poljuljano povjerenje građana.“
Ali - logikom se u BiH odavno niko ne vodi, pa ni sami građani, koji već godinama ne pitaju šta političari rade od januara do decembra svake druge godine, tačnije od početka izborne godine pa do konstituisanja vlasti, što redovno traje par mjeseci.
Vehid Šehić, Foto: Midhat PoturovićVehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzla, kaže:
„Njih apsolutno ne interesuje da poprave društveni, ekonomski i politički ambijent u BiH. Njih isključivo interesuje fotelja. Neki svoj mandat smatraju kao mandat u kojem oni treba da materijalno obezbijede svoju budućnost. Jedan reče: „Neću dozvoliti da nakon isteka mandata postanem socijalni slučaj“. Ja očekujem od građana da na izborima sankcionišu jedno takvo ponašanje.“
Ipak, kad već niko ne pita šta se za 84 do 120 hiljada KM godišnje radi u izbornoj godini za građane, a ne stranku, vrijedi makar čuti savjet visokog predstavnika u BiH, Valentina Incka:
„Izborni sistem često ne predstavlja problem. Problem je u ljudima koji budu izabrani. Svake četiri godine građani imaju šansu da to poprave. Građani BiH zaslužuju političare koji bi riješili ekonomske probleme, promovirali nezavisne, funkcionalne i efikasne institucije, koji bi se borili protiv korupcije i organiziranog kriminala, ukratko, političare koji bi interes građana stavili na prvo mjesto.“
****
Pročitajte i ovo:
Opšti izbori u BiH raspisani za 3. oktobar
Primjena presude Evropskog suda ili nepriznanje izbora
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?
I ove godine isti je scenario. Iako su izbori raspisani tek 5. maja, bosanskohercehovački političari počeli su od kraja prošle godine najavljivati da neće raditi ništa u narednoj.
„Ne smatram da će biti nekih posljedica ukoliko mi pokažemo jedan ozbiljan odnos prema toj presudi i u prvoj godini mandata novoizabranih vlasti, dakle u 2011. godini ili koncem 2010. godine dođemo do implementacije ove presude.“
Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS:
„Za nas nije sporno da se u Ustavu BiH naprave ove promjene. Jedan praktičan problem je da su sve političke partije u kampanji i da je sada gotovo nemoguće sakupiti dvije trećine glasova u Parlamentu BiH za promjenu Ustava BiH.“
Beriz Belkić, zastupnik Stranke za BiH u Parlamentu BiH:
„Proces usaglašavanja traje kako bismo odmah nakon izbora mogli otvoriti proces razmatranja i usvajanja i ustavnih promjena i izbornog zakona.“
„Evropskoj uniji je vjerovatno lakše da donese deklaraciju ili stav koji kaže: „Treba što prije napraviti dogovor“. Zbog takvih dogovora se gube ili dobijaju izbori, i političke partije normalno da razmišljaju o tome.“
Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990:
„Izjednačavanje hrvatske pozicije sa pozicijom koju već imaju druga dva konstitutivna naroda su rješenja koja su bila prihvatljiva do ovih izbora. Ako govorimo o ustavnim rješenjima nakon izbora, onda ona moraju biti mnogo šira.“
Halid Genjac, zastupnik SDA u Parlamentu BiH:
„U trenutnom političkom ambijentu, do izbora nije moguće ništa napraviti. Nakon izbora, uz pristup međunarodne zajednice, koja jasno zna šta hoće, to je sasvim moguće.“
Čak i kad stranci žele pomoći, argumenti ostaju isti. Jedan od primjera je i španska inicijativa. Igor Crnadak, PDP:
„Ušli smo u izbornu godinu, razlike su ogromne. Mislim da će biti nemoguće bilo šta krupno promijeniti.“
Rajko Vasić, SNSD:
„Nerealno je očekivati da se čarobna formula „sedam lidera plus Špirić“ skupi oko nečega u ovoj godini, kada su već počele pripreme za izbore. Ljudima ne treba davati ni lažnu nadu, ni davati nekakvu lažnu inicijativu da ćemo do ovog ili onog datuma, ili u ovom mandatu predsjedavanja, ili u onom mandatu, nešto riješiti za Bosnu i Hercegovinu.“
„Kada je izborna godina, onda bi se političari trebali presabrati – što su sve uradili, što nisu – i kada vide da nisu puno toga uradili, onda bi trebali upravo u izbornoj godini dati svoj maksimum i na taj način pokušati povratiti poljuljano povjerenje građana.“
Ali - logikom se u BiH odavno niko ne vodi, pa ni sami građani, koji već godinama ne pitaju šta političari rade od januara do decembra svake druge godine, tačnije od početka izborne godine pa do konstituisanja vlasti, što redovno traje par mjeseci.
„Njih apsolutno ne interesuje da poprave društveni, ekonomski i politički ambijent u BiH. Njih isključivo interesuje fotelja. Neki svoj mandat smatraju kao mandat u kojem oni treba da materijalno obezbijede svoju budućnost. Jedan reče: „Neću dozvoliti da nakon isteka mandata postanem socijalni slučaj“. Ja očekujem od građana da na izborima sankcionišu jedno takvo ponašanje.“
Ipak, kad već niko ne pita šta se za 84 do 120 hiljada KM godišnje radi u izbornoj godini za građane, a ne stranku, vrijedi makar čuti savjet visokog predstavnika u BiH, Valentina Incka:
„Izborni sistem često ne predstavlja problem. Problem je u ljudima koji budu izabrani. Svake četiri godine građani imaju šansu da to poprave. Građani BiH zaslužuju političare koji bi riješili ekonomske probleme, promovirali nezavisne, funkcionalne i efikasne institucije, koji bi se borili protiv korupcije i organiziranog kriminala, ukratko, političare koji bi interes građana stavili na prvo mjesto.“
****
Pročitajte i ovo:
Opšti izbori u BiH raspisani za 3. oktobar
Primjena presude Evropskog suda ili nepriznanje izbora
Nacionalne manjine moći će se kandidovati za vrh vlasti?