U BiH se ocjenjuje da ovakvi stavovi, ipak, nisu provodivi, te da američka administracija ima jasnu viziju BiH kao jedinstvene suverene države.
“ Zbog kompliciranih odnosa unutar BiH bi trebalo oblikovati drugačije veze i dozvoliti RS, srpskom dijelu podijeljene zemlje, da održi referendum o nezavisnosti”, jedan je od pogleda na rješenje bosanskohercegovačkog uređenja i funkcionisanja države iz ugla bivšeg američkog ambasadora u Hrvatskoj i Srbiji i Crnoj Gori Williama Montgomeryja.
Analiza odnosa unutar BiH i Kosova i Srbije, objavljena u NY Timesu, kroz koju se provlači nit poređenja ova dva balkanska problema, pretpostavlja da bi trebalo osigurati načine i garancije na koje bi djelovala buduća zajednica. To bi trebao biti paket koji bi predvodila i implementirala međunarodna zajednica, smatra nekadašnji savjetnik američkog predsjednika za Bosnu i Hercegovinu.
Montgomeryjevi stavovi izazvali su, uglavnom, negativne reakcije u BiH. Zastupnik SNSD- u Parlamentu BiH Lazar Prodanović ističe da je jasno u kom se pravcu kreću razmišljanja o BiH u SAD, te da Montgomeryjevi stavovi nemaju uporište:
Lazar Prodanović, Foto: Midhat Poturović
„Mišljenja sam da u BiH treba ubrzati procese u smislu evroatlantskih integracija kada će se relativizirati pitanje granica i položaja. Za SNSD je o posebnog značaja da se poštuje dejtonski ustav BiH, da je potrebno preći sa negativne retorike u smislu centralizacije i unitarizacije u BiH na kompromis i dijalog u smislu postojanja saglasnosti o mogućem amandmanu na Ustav BiH kako bi BiH postala funkcionalna država u kojoj bi se poštovao princip dvonetitetskog uređenja, konstitutivnosti naroda, ali i svi demokratski principi koji bi BiH stvorili jednom prespektivnom državom.“
Američka administracija jasno je potcrtala kakvu BiH želi vidjeti i u rezoluciji koju je nedavno izglasao Kongres ove države, kao i u onome što je prezentirao potpredsjednik SAD Josepf Biden, napominje potpredsjednik SDP-a BiH Denis Bećirović:
„Sve zvanične strukture SAD-a su vrlo jasno potvrdile svoju opredijeljenost ka poštivanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta države BiH kao članice UN-a. I to je ono što je najbitnije za BiH. Nas ne treba da zbunjuju izjave bilo kakvih političara koji nisu na javnim pozicijama, jer ipak BiH je preživjela svoje najteže dane i vrijeme je da BiH postane punopravna članica EU, a njen suverenitet nije više upitan.“
Potpredsjednik SDA Sadik Ahmetović iznenađen je stavovima čovjeka koji, kako kaže, dobro poznaje bh. prilike, uključujući i uzroke rata:
Sadik Ahmetović, Foto: Midhat Poturović
„Otvarati jednu situaciju koja može ukupno naruštiti odnose na Balkanu, a ne samo u BiH, je vrlo neodgovorno jer RS je prostor koji se poziva na referendum u zadnjih dvije godine, a mislim da za to nema uporište u međunarodnom pravu jer to je prostor na kojem je počinjen genocid i mislim da bi bila katastrofalna odluka svih međunarodnih aktera da jednu takvu tezu bivšeg američkog diplomate prihvate. Mislim da je to teza koja dodatno komplicira stvari u BiH i mislim da može snage u RS više podgrijati da i dalje nastave sa retorikom koja ne ide u prilog povoljnijem razvoju situacije u BiH.“
Dalju razradu teza Montgomery temelji na činjenicama da prijetnje i nagovaranja, uključujući i brzo članstvo u EU i NATO savezu, neće ubijediti bosanske Srbe da prenesu značajan nivo ovlasti sa RS na državni, na čemu, tvrdi, insistiraju Bošnjaci i međunarodna zejednica. S druge strane Srbi su odlučni u namjeri da imaju punu kontrolu nad svojom sudbinom i strahuju da će dalji prenos nadležnosti dati moć upravljanja brojnijim Bošnjacima.
Iako postoje strahovi Srba u RS u oblasti prenosa nadležnosti na BiH, moguće ih je riješiti, ali ne referendumom, kaže Prodanović:
„Moguće je izgradnjom decentralizovane, moderne države, a takođe sam mišljenja da bi se u BiH ovog momenta raspravom o mogućem referendumu tenzije i veliki stepen nerazumijevanja i nepovjerenja i dalje produbljivao i da to, prije svega, nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, niti sa onim što nam se dešavalo. Mi smo, nažalost, prije izbijanja ratnih sukoba na području BiH imali jedan referendum i znamo čime je on rezultirao. Dakle, potrebno je imati više senzibiliteta za dogovor i kompromis, a manje za postavljanje nečega što bi u određenom smislu stvorilo prepostavku o nezavisnosti RS.“
Stavovi službene administracije SAD-a su jedini mjerodavni, a vrijeme prekrajanja granica u BiH je davno prošlo, smatra potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž:
„A ona je na tragu integriranja BiH, dijaloga, kompromisa i traženja unutarnje optimalne situacije za sve građane i narode u BiH. I ja mislim da ta politika nema alternative i da su ovo pokušaji koji neće pasti na plodno tlo.“
U zaključku svog teksta Montgomery navodi kako činjenica da neovisne snage u BiH i na Kosovu mogu preuzeti stvari u svoje ruke i u veoma kratkom periodu obnoviti nasilje koje će biti teško obuzdati. Stoga prihvatanjem stajališta da trenutne politike nisu održive moći će se razmišljati konstruktivno o rješenjima koja mogu donijeti trajnu stabilnost regionu.
Zbog kompliciranih odnosa unutar BiH bi trebalo oblikovati drugačije veze i dozvoliti RS, srpskom dijelu podijeljene zemlje, da održi referendum o nezavisnosti
Analiza odnosa unutar BiH i Kosova i Srbije, objavljena u NY Timesu, kroz koju se provlači nit poređenja ova dva balkanska problema, pretpostavlja da bi trebalo osigurati načine i garancije na koje bi djelovala buduća zajednica. To bi trebao biti paket koji bi predvodila i implementirala međunarodna zajednica, smatra nekadašnji savjetnik američkog predsjednika za Bosnu i Hercegovinu.
Montgomeryjevi stavovi izazvali su, uglavnom, negativne reakcije u BiH. Zastupnik SNSD- u Parlamentu BiH Lazar Prodanović ističe da je jasno u kom se pravcu kreću razmišljanja o BiH u SAD, te da Montgomeryjevi stavovi nemaju uporište:
„Mišljenja sam da u BiH treba ubrzati procese u smislu evroatlantskih integracija kada će se relativizirati pitanje granica i položaja. Za SNSD je o posebnog značaja da se poštuje dejtonski ustav BiH, da je potrebno preći sa negativne retorike u smislu centralizacije i unitarizacije u BiH na kompromis i dijalog u smislu postojanja saglasnosti o mogućem amandmanu na Ustav BiH kako bi BiH postala funkcionalna država u kojoj bi se poštovao princip dvonetitetskog uređenja, konstitutivnosti naroda, ali i svi demokratski principi koji bi BiH stvorili jednom prespektivnom državom.“
Američka administracija jasno je potcrtala kakvu BiH želi vidjeti i u rezoluciji koju je nedavno izglasao Kongres ove države, kao i u onome što je prezentirao potpredsjednik SAD Josepf Biden, napominje potpredsjednik SDP-a BiH Denis Bećirović:
Nas ne treba da zbunjuju izjave bilo kakvih političara koji nisu na javnim pozicijama, jer ipak BiH je preživjela svoje najteže dane i vrijeme je da BiH postane punopravna članica EU, a njen suverenitet nije više upitan.
Potpredsjednik SDA Sadik Ahmetović iznenađen je stavovima čovjeka koji, kako kaže, dobro poznaje bh. prilike, uključujući i uzroke rata:
„Otvarati jednu situaciju koja može ukupno naruštiti odnose na Balkanu, a ne samo u BiH, je vrlo neodgovorno jer RS je prostor koji se poziva na referendum u zadnjih dvije godine, a mislim da za to nema uporište u međunarodnom pravu jer to je prostor na kojem je počinjen genocid i mislim da bi bila katastrofalna odluka svih međunarodnih aktera da jednu takvu tezu bivšeg američkog diplomate prihvate. Mislim da je to teza koja dodatno komplicira stvari u BiH i mislim da može snage u RS više podgrijati da i dalje nastave sa retorikom koja ne ide u prilog povoljnijem razvoju situacije u BiH.“
Dalju razradu teza Montgomery temelji na činjenicama da prijetnje i nagovaranja, uključujući i brzo članstvo u EU i NATO savezu, neće ubijediti bosanske Srbe da prenesu značajan nivo ovlasti sa RS na državni, na čemu, tvrdi, insistiraju Bošnjaci i međunarodna zejednica. S druge strane Srbi su odlučni u namjeri da imaju punu kontrolu nad svojom sudbinom i strahuju da će dalji prenos nadležnosti dati moć upravljanja brojnijim Bošnjacima.
Dalju razradu teza Montgomery temelji na činjenicama da prijetnje i nagovaranja, uključujući i brzo članstvo u EU i NATO savezu, neće ubijediti bosanske Srbe da prenesu značajan nivo ovlasti sa RS na državni, na čemu, tvrdi, insistiraju Bošnjaci i međunarodna zejednica.
Iako postoje strahovi Srba u RS u oblasti prenosa nadležnosti na BiH, moguće ih je riješiti, ali ne referendumom, kaže Prodanović:
„Moguće je izgradnjom decentralizovane, moderne države, a takođe sam mišljenja da bi se u BiH ovog momenta raspravom o mogućem referendumu tenzije i veliki stepen nerazumijevanja i nepovjerenja i dalje produbljivao i da to, prije svega, nije u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, niti sa onim što nam se dešavalo. Mi smo, nažalost, prije izbijanja ratnih sukoba na području BiH imali jedan referendum i znamo čime je on rezultirao. Dakle, potrebno je imati više senzibiliteta za dogovor i kompromis, a manje za postavljanje nečega što bi u određenom smislu stvorilo prepostavku o nezavisnosti RS.“
Stavovi službene administracije SAD-a su jedini mjerodavni, a vrijeme prekrajanja granica u BiH je davno prošlo, smatra potpredsjednik HDZ 1990 Martin Raguž:
„A ona je na tragu integriranja BiH, dijaloga, kompromisa i traženja unutarnje optimalne situacije za sve građane i narode u BiH. I ja mislim da ta politika nema alternative i da su ovo pokušaji koji neće pasti na plodno tlo.“
U zaključku svog teksta Montgomery navodi kako činjenica da neovisne snage u BiH i na Kosovu mogu preuzeti stvari u svoje ruke i u veoma kratkom periodu obnoviti nasilje koje će biti teško obuzdati. Stoga prihvatanjem stajališta da trenutne politike nisu održive moći će se razmišljati konstruktivno o rješenjima koja mogu donijeti trajnu stabilnost regionu.