Ovaj tjedan na Haškom sudu počela je obrana bivšeg visokog policijskog dužnosnika bosanskih Srba, načelnika službi sigurnosti Banja Luka Stojana Župljanina koji je optužen po zapovjednoj odgovornosti zajedno s bivšim ministrom unutarnjih poslova Republike Srpske Mićom Stanišićom - zbog zločina policijskih snaga u Bosni i Hercegovini nad bosanskim Hrvatima i Bošnjacima 1992.godine.
Na početku uvodne riječi obrana je ustvrdila kako Župljanin nije bio dorastao situaciji ratnog kaosa kojeg nije bilo moguće kontrolirati.
„Župljanin se trudio spriječiti zločine koliko je to bilo u njegovoj moći“, izjavio je tijekom kratke uvodne riječi branitelj Dragan Krgović pokušavajući skinuti zapovjednu odgovornost sa svojeg klijenta.
„Koliko je u tome uspio ili ne, to je druga stvar. Ali Stojan Župljanin ne može odgovarati za to što nije bio dorastao toj situaciji. Možda se on neće složiti s menom – nije ratni zločin biti loš načelnik“, objasnio je branitelj stav obrane koji bi trebao umanjiti zapovjednu odgovornost optuženog.
Branitelj Krgović je najavio kako će u dokaznom postupku prikazati kontekst u kojem je Župljanin radio – anarhiji, bezvlašću te u situaciji nepovjerenja u rad policije zbog činjenice da su neki od Srba koji su počinili kaznena djela nosili obilježja vojske i policije.
O kontekstu u kojem je Župljanin radio svjedočiti će jedan dio djelatnika sigurnosnih službi, najavio je Krgović navodeći i sam neke momente koji su obilježili sporno ratno vrijeme.
„Ilegalno naouružavanje oružanih grupa hrvatskih i muslimanskih ekstremista, učestalo narušavanje javnog reda i mira, fizički i oružani napadi na radnike policije, ignoriranje zakona, građanska neposlušnost, banditizam“, opisao je Krgović situaciju u kojoj je Župljanin vodio rad policije na području djelovanja SJB Banja Luka.
Svjedok Vidosav Kovačević
Kao prvi svjedok obrane Župljanina, sa višednevnim svjedočenjem je počeo vojni stručnjak Vidosav Kovačević, umirovljeni general Jugoslavenske narodne armije, JNA.
On je u svom glavnom iskazu ustvrdio kako upotreba policije u borbenim djelovanjima nije bila propisana zakonom te da je policija bila podređena vojnom starješini.
Odnosno, Kovačević je podržao tezu obrane- kako je vojska, a ne policija kojoj je Župljanin bio na čelu, bila odgovorna za procesuiranje policajaca koji su počinili ratni zločin prilikom borbi.
Tužiteljica Joanna Korner se s tim nije složila, te je prilikom unakrsnog ispitivanja pokušala prikazati kako je stručni izvještaj svjedoka namješten da odgovara obrani.
„Je li shvaćate da izvještaj vještaka treba uključivati i pitanja koja ne potkrijepljuju teoriju ili teze, argumente strane koju pokušavate zastupati“, upitala je Korner svjedoka, sugerirajući prethodno da je obrana svjedoku sugerirala što da uključi, a što ne u svoj stručan izvještaj o zapovjednom funkcioniranje policije i vojske u vrijeme rata u BiH (1992-1995).
„Ja sam se gospođo Korner koristio pravilima, dokumentima i propisima koji su mi bili dostupni. I na temelju toga sam radio svoj izvještaj“, odgovorio je svjedok, objašnjavajući da je na temelju toga objašnjavao dokumente koje mu je „obrana nudila ovih dana“.
Nakon višednevnog svjedočenja Kovačevića obrana će sljedeći tjedan izvesti novog svjedoka u korist Župljanina.
Na početku uvodne riječi obrana je ustvrdila kako Župljanin nije bio dorastao situaciji ratnog kaosa kojeg nije bilo moguće kontrolirati.
„Župljanin se trudio spriječiti zločine koliko je to bilo u njegovoj moći“, izjavio je tijekom kratke uvodne riječi branitelj Dragan Krgović pokušavajući skinuti zapovjednu odgovornost sa svojeg klijenta.
„Koliko je u tome uspio ili ne, to je druga stvar. Ali Stojan Župljanin ne može odgovarati za to što nije bio dorastao toj situaciji. Možda se on neće složiti s menom – nije ratni zločin biti loš načelnik“, objasnio je branitelj stav obrane koji bi trebao umanjiti zapovjednu odgovornost optuženog.
Branitelj Krgović je najavio kako će u dokaznom postupku prikazati kontekst u kojem je Župljanin radio – anarhiji, bezvlašću te u situaciji nepovjerenja u rad policije zbog činjenice da su neki od Srba koji su počinili kaznena djela nosili obilježja vojske i policije.
O kontekstu u kojem je Župljanin radio svjedočiti će jedan dio djelatnika sigurnosnih službi, najavio je Krgović navodeći i sam neke momente koji su obilježili sporno ratno vrijeme.
„Ilegalno naouružavanje oružanih grupa hrvatskih i muslimanskih ekstremista, učestalo narušavanje javnog reda i mira, fizički i oružani napadi na radnike policije, ignoriranje zakona, građanska neposlušnost, banditizam“, opisao je Krgović situaciju u kojoj je Župljanin vodio rad policije na području djelovanja SJB Banja Luka.
On je u svom glavnom iskazu ustvrdio kako upotreba policije u borbenim djelovanjima nije bila propisana zakonom te da je policija bila podređena vojnom starješini.
Odnosno, Kovačević je podržao tezu obrane- kako je vojska, a ne policija kojoj je Župljanin bio na čelu, bila odgovorna za procesuiranje policajaca koji su počinili ratni zločin prilikom borbi.
Tužiteljica Joanna Korner se s tim nije složila, te je prilikom unakrsnog ispitivanja pokušala prikazati kako je stručni izvještaj svjedoka namješten da odgovara obrani.
„Je li shvaćate da izvještaj vještaka treba uključivati i pitanja koja ne potkrijepljuju teoriju ili teze, argumente strane koju pokušavate zastupati“, upitala je Korner svjedoka, sugerirajući prethodno da je obrana svjedoku sugerirala što da uključi, a što ne u svoj stručan izvještaj o zapovjednom funkcioniranje policije i vojske u vrijeme rata u BiH (1992-1995).
„Ja sam se gospođo Korner koristio pravilima, dokumentima i propisima koji su mi bili dostupni. I na temelju toga sam radio svoj izvještaj“, odgovorio je svjedok, objašnjavajući da je na temelju toga objašnjavao dokumente koje mu je „obrana nudila ovih dana“.
Nakon višednevnog svjedočenja Kovačevića obrana će sljedeći tjedan izvesti novog svjedoka u korist Župljanina.
