Zapaljeni automobili, demolirani lokali, fizički napadi i poruke "Turci napolje" slike su ovih dana Crne Gore.
Spirala nasilja prema turskim državljanima počela je nakon tuče u kojoj su, kako sumnja tužilaštvo, turski i azerbejdžanski državljani lakše ranili jednog Podgoričanina.
Uslijedili su napadi na turske državljane i njihovu imovinu, te organizovani protesti sa kojim su im upućivane prijeteće poruke.
Vlada je po hitnom postupku uvela vize turskim državljanima.
Za građansku aktivistkinju Dinu Bajramspahić, ovakvoj atmosferi doprinijele su upravo vladajuće partije i desničarski mediji.
"Oni su doprinijeli paranoji i širenju teorija zavjere da Turci rade na 'invaziji' Crne Gore. Zabrinjavajuće je koliko je to uspješno urađeno i koliko su se potpuno neutemeljeni narativi primili u dijelu društva".
Civilni sektor, građanski aktivisti i dio partija osudili su i napad na Podgoričanina i nasilje usmjereno prema stranim državljanima, ističući da se zbog individualne krivice ne smije stigmatizovati čitava zajednica.
Iz Evropske komisije su za Radio Slobodna Evropa kazali da prate situaciju u Crnoj Gori, ali da ne komentarišu pojedinačne slučajeve.
A kako je formiran antiturski narativ?
Jedna od tih narativa je da se u Crnu Goru - od 620.000 stanovnika - doselilo 100.000 turskih državljana.
Podaci policije dostavljeni Radiju Slobodna Evropa pokazuju da ih je sedam puta manje - oko 13.400, a da je ukupan broj stranaca 100.000.
Navode o 100.000 turskih državljana plasirao je 20. oktobra prosrpski portal Borba, uz komentar da bi njihovo političko djelovanje moglo uticati na očuvanje "nacionalne ravnoteže" u Crnoj Gori, objavio je portal Raskrinkavanje.me.
Tekst nosi naziv "Turci 'okupiraju' Crnu Goru?", uz ilustraciju napravljenu uz pomoć vještačke inteligencije na kojoj su prikazane žene sa maramama na glavama i porukama dobrodošlice na crnogorskom i turskom jeziku.
Poslanik vladajućeg prosrpskog Demokratskog fronta (DF) Milan Knežević je pet dana kasnije, 25. oktobra, naveo da je njihov broj još veći - oko 110.000.
Zatim je taj broj doveo u kontekst odluke o isporuci hiljada turskih dronova Kosovu, državi čiju nezavisnost njegova partija ne priznaje.
"Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan je rekao da ako Srbija pokuša nešto po pitanju Kosova i Bosne i Hercegovine, imaće posla sa 100 miliona Turaka. Jel' mislite da će ovih 100.000 Turaka iz Crne Gore, ako dobiju komandu, to mirno posmatrati".
Nekoliko dana kasnije - kada je eskaliralo nasilje prema turskim državljanima, Knežević je pozivao na mir.
Portal Raskrinkavanje.me ukazao je na ulogu društvenih mreža, bot i mim profila bliskim partijama DF-a na formiranje ovih narativa.
"Upravo partijski botovi pozivaju na skupljanje i 'šetnje' kroz mjesta 'gdje migranti vrebaju našu djecu'", navodi portal.
Oni podsjećaju i na objavu da su turski državljani oteli dijete u jednom podgoričkom tržnom centru, što je podijeljeno na Istagram profilima koje prati i po 100.000 ljudi i roditeljskim Viber grupama. Međutim, ispostavilo se da je priča bila izmišljena.
Podaci policije za posljednjih pet godina pokazuju da su među strancima koji su procesuiranih za razna krivična djela, turski državljani tek na šestom mjestu.
Ispred njih su državljani Srbije, Kosova, Albanije i Bosne i Hercegovine i Rusije.
Bajramspahić za RSE navodi da je kampanja dezinformacija trajala mjesecima i da je njen rezultat spirala nasilja koja traje i nastavlja se.
"Svjedočimo organizovanom nasilju, masovnim kršenjima ljudskih prava, diskriminaciji i zastrašivanju jedne nacionalne grupe koja je tek na šestom mjestu po broju krvičnih djela, dok preostalih pet nisu tema niti iko pomišlja da uvede vize za državljane tih zemalja".
Kako su reagovale policija i tužilaštvo
Policija je 26. oktobra u podgoričkom naselju Zabjelo uhapsila turskog i azerbjedžanskog državljanina, osumnjičene za ranjavanje nožem Podgoričanina, kome su, prema ocjeni tužilaštva, nanijete lakše povrede.
Iste večeri je privela 45 državljana ove dvije zemlje, u cilju provjere zakonitosti njihovog boravka.
Njeni pripadnici spriječili su okupljene građane da se "obračunaju" sa strancima, pozvajući ih "da ne podliježu emocijama i pozivima na linč".
Uslijedili su, međutim, fizički napadi i demoliranje imovine turskih državljana.
Zbog govora mržnje, fizičkih napada i vrijeđanja više turskih i azerbejdžanskih državljana, policija je 27. oktobra uhapsila osam osoba iz Podgorice.
Zaplijenila je i "više bejzbol palica pripremljenih za napad" na strance.
Kontrolisala je i strane državljane - oko 20 njih je po raznim osnovama vraćeno ili je u postupku otkazivanja boravka, dok je za 30-tak izdat prekršajni nalog.
Tužilaštvo je reagovalo na skandiranje "Ubij, ubij, ubij Turčina" u naselju Zabjelo tokom policijske akcije privođenja od 26. oktobra.
Više tužilaštvo je tim povodom formiralo predmet.
Stotinjak muškaraca u tamoj odjeći i kapuljačama 27. oktobra su ulicama stambenog kompleksa Siti kvart uzvikivali "Turci napolje" i "Ubij Turčina".
Policija je pratila njihovo kretanje i povratak na Zabjelo, gdje su radikalizovali poruke usmjerene protiv turskih državljana.
Tužilaštvo nije zvanično reagovalo povodom ovog slučaja.
Vlada posegnula za ukidanjem bezviznog režima
Na incidente je Vlada reagovala ukidanjem po hitnom postupku bezviznog režima za državljane Turske, čija primjena stupa na snagu 30. oktobra.
Ova odluka je politički nepromišljena i populistička, ocijenio je Miloš Knežević iz Centra za građansko obrazovanje.
"Selektivno i ad hoc djelovanje može ukazati da se odluke donose pod pritiskom javnosti, a i nekih eksternih aktera, a ne na osnovu činjenica i interesa države. Šalje se i loša poruka da se cijela nacija može kolektivno kazniti zbog postupaka pojedinaca, što je neprihvatljivo i opasno".
Iz opozicionog Evropskog saveza su ocijenili da odluka predstavlja ksenofobičan, neodgovoran i opasan čin Vlade i da nije slučajno donesena upravo sad.
"Sve se to dešava na mig gazde kojem služe u Beogradu, odmah nakon vijesti da je Turska isporučila dronove Kosovu. To je bio dovoljan povod da Spajićeva vlada i njeni ekstremni partneri otpočnu novi talas histerije prema cijelom turskom narodu."
Bajramspahić smatra da je problem u kontinuiranom odbijanju Vlade da se bavi učestalim nacionalističkim ispadima:
"Vlada odbija da se bavi problemom govora mržnje i širenja vjerske i nacionalne netrpeljivosti što je doprinijelo eskalaciji nasilja. Nacionalistički ispadi su gotovo normalizovani."
Sadašnja dešavanja su potpuno "prirodan" nastavak vrijednosti koje vladajuće partije promovišu, zaključuje Bajramspahić.
Na vlasti u Crnoj Gori je koalicija okupljena oko Pokreta Evropa sad premijera Milojka Spajića, prosrpskog i proruskog DF-a predsjednika parlamenta Andrije Mandića i Demokrata vicepremijera Alekse Bečića.
DF je blizak vlastima u Beogradu i predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.