Zakonom propisan način markiranja goriva u Crnoj Gori suprotan propisima Evropske unije (EU) usvojen je marta ove godine.
Krajem septembra Vlada je ušla u proceduru izbora preduzeća, koje će taj posao obavljati narednih pet godina, iako tvrdi da će Crna Gora ući u EU 2028. do kada treba propise da prilagodi evropskim.
Markiranjem se gorivu dodaje poseban prah, kojim se obilježava.
U državama EU markira se samo gorivo oslobođeno akciza dok je u Crnoj Gori, zakonom iz marta, predviđeno obavezno markiranje svih vrsta goriva uključujući i ono za koje su pri uvozu plaćene akcize.
"Direktiva 95/60/EC obavezuje države članice da primjenjuju fiskalni marker na gasno ulje ili kerozin koji su oslobođeni akcize", naveli su iz Delegacije EU u Podgorici za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Primjenu propisa EU su tražili su i crnogorski privrednici koji se protive planiranom markiranju svih vrsta goriva koje je Vlada uvela izmjenama Zakona o energetici, marta ove godine.
Markiranje i nacionalna bezbjednost?
Uz ekonomske posljedice po građane, koji će skuplje plaćati gorivo, Mirko Stanić iz opozicionog Evropskog saveza problematizuje i pitanje nacionalne bezbjedosti.
"Posebno je opasno što se taj posao planira namjestiti kompaniji u stranom vlasništvu, koja je povezana sa obavještajnom službom zemlje koja nije članica EU i NATO-a", kazao je Stanić za RSE.
O tome je izvijestio ambasade država EU i NATO u Crnoj Gori i pozvao Specijalno državno tužilaštvo da reaguje.
"Ta kompanija bi za potrebe markiranja izgradila sisteme za nadzor kopnenih granica i granica u lukama Bar i Zelenika. Tako bi mogla da napravi paralelni sistem nadgledanja državnih granica Crne Gore što je ozbiljna opasnost po nacionalnu bezbjednost", kaže Stanić.
Na pitanje RSE, koja kompanija je u pitanju Stanić nije želio da odgovori.
"Neću vam otkriti identitet te komapanije. To ću saopštiti SDT kada me pozove", kazao je Stanić za RSE.
Dodaje da će firma koja dobije taj posao u Crnoj Gori godišnje imati prihod od 4 miliona eura.
Ko markira gorivo u regionu ?
Od država regiona markiranje goriva na način koji je predvidjela crnogorska Vlada se vrši u Srbiji dok Bosna i Hercegovina pokušava da uvede taj proces.
Tako je Vijeće ministara BiH 30. oktobra 2024. usaglasilo pravilnik o markiranju. Da bi stupio na snagu treba da ga usvoji to Vijeće koje to nije učinilo u avgustu ove godine jer nije imalo saglasnost Vlade.
U Srbiji od 2014. markiranje goriva sprovodi kompanija Nanoinspekt, koja je zvanični zastupnik američkog Autxentiksa, proizvođača nano markera. Kontrolu procesa vrši preduzeće SGS Beograd, vlasništvo istoimene švajcarske kompanije. To preduzeće ima filijalu u Baru.
Aktuelni vlasnik Nanoinspecta je Filip Mitrović. Kompanija je 2024. ostvarila prihode veće od šest miliona eura.
Da li su se Nanoinspekt i SGS prijavile na javni poziv za markiranja goriva u Crnoj Gori, RSE nije dobio odgovor iz tih kompanija.
U Sjevernoj Makedoniji se ne vrši markiranje goriva, potvrđeno je RSE u Regulatornoj agenciji za energetiku.
Markiranje se ne vrši ni na Kosovu, dok su Hrvatska i Slovenije, kao države članice uskladile propise sa EU.
Ministar finansija Albanije Ervin Meta je u julu 2024. najavio da će markiranje od 1. januara 2025. sprovoditi država, nakon što je istekao desetogodišnji ugovor o koncesiji sa privatnom kompanijom a GFI Albania.
Markiranje za punjenje budžeta
U Crnoj Gori se do sada nije markiralo gorivo, a nova praksa je predviđena fiskalnom strategijom Vlade u cilju punjenja budžeta i smanjenja šverca.
Trgovci naftom su tražili da se markiranje sprovodi po standardima EU, odnosno da se markira gorivo za jahte koje je oslobođeno akciza.
Odbijajući taj prijedlog ministar energetike Admir Šahmanović je u martu kazao da markiranje nije dodatno opterećenje već način da se uredi sistem u interesu države, privrede i građana.
"Ova mjera štiti one koji posluju po pravilima – a šalje jasnu poruku da nepoštena praksa neće proći nekažnjeno", kazao je tada Šahmanović.
Iz njegovog Ministarstva za RSE navode da nakon usvajanja tog Zakona nijesu imali zvanične primjedbe iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Navode i da su neutemeljene ocjene da je planirano markiranje goriva suprotno standardima EU.
Kako Ministarstvo tumači propise EU
Međutim, iz odgovora Delegacije EU u Podgorici na upit RSE proizilazi da će Crna Gora nakon ulaska EU morati da prestane markiranjem na način koji sada uvodi.
"Zemlje kandidatkinje dužne su da postepeno usklađuju svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU, uključujući i oblast akciznih dažbina, i moraju postići punu usklađenost do trenutka pristupanja", navode u odgovoru za RSE.
To je nedavno potvrdila i generalna direktorica Ministarstva energetike Zorana Sekulić koja je kazala da će ovakvo markiranje vjerovatno morati prekinuti kada Crna Gora uđe u EU.
Iz Ministarstva za RSE tvrde da je Sekretarijat Energetske zajednice, koji prati usklađenost crnogorskog zakonodavstva sa pravom EU dao pozitivno mišljenje na novi Zakon o energetici:
"Dakle, nema govora o nesaglasnosti sa evropskim propisima."
Zašto se uvodi markiranje?
Kažu da je planirano markiranje nacionalna mjera fiskalne kontrole.
Ministarstvo tvrdi i da građani neće plaćati trošak markiranja.
"Cijena markiranja iznosi maksimalno 0,8 centi po litru, što je ispod granice koja može uticati na maloprodajnu cijenu. Trošak snose distributeri, a ne građani", naveli su iz Ministarstva za RSE.
Dodaju da će markiranje biti precizno definisano kroz transparentnu tendersku proceduru u kojoj će biti izabran najpovoljniji ponuđač - sa najnižom cijenom", naveli su iz Ministarstva.
Tender Vlade za izbor kompanije koja će vršiti markiranje je završen 31. oktobra.
Crna Gora je u potpunosti zavisna od uvoza goriva a prošle godine je uvezla više od 450.000 tona naftnih derivata, podaci su državne Uprave za statistiku, Monstat.
Licencu za trgovinu na veliko ima preko 30 kompanija. Najveća u sektoru naftnih derivata u Crnoj Gori je Jugopetrol, zatim Petrol, Ina Lukoil i Montenegro Bonus.
Promet deset najvećih je prošle godine premašio 583 miliona eura, prema podacima Ministarstva energetike.
