"Ova vrsta turizma mogla bi se reklamirati kao igra iznenađenja - rezerviši i pogađaj gdje ćeš spavati."
Ovako Miloš iz Podgorice opisuje ovogodišnje iskustvo sa smještajem na Žabljaku, gradiću na sjeveru Crne Gore.
Naime, više porodica sa kojima je Radio Slobodna Evropa (RSE) kontaktirao se ove sezone suočilo sa neugodnošću da smještaj koji su rezervisali nije bio slobodan.
Umjesto dogovorene kuće ili apartmana, vlasnici su ih preusmjerili u drugi objekat, što je, prema njihovim riječima nadopustivo.
U Turističkoj organizaciji su upoznati s problemom i ovu pojavu pravdaju problemom prebukiranosti. Iz resornog Ministarstva nismo dobili odgovor.
Turizam je glavna privredna grana u Crnoj Gori i čini oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda.
Žabljak je najposjećeniji grad na sjeveru Crne Gore i ljeti i zimi.
Prošle godine ga je posjetilo gotovo 24.000 turista.
Umjesto rezervisane kuće drugo rješenje
Bračni par iz Podgorice u julu je rezervisao smještaj u kućici na Žabljaku.
Oglas su vidjeli na Instagramu. Kada su dobili potvrdu da je slobodan u terminu koji im odgovara nisu imali dilemu gdje će u avgustu provesti odmor sa djecom.
Međutim, kada su sa troje djece stigli na odredište, vlasnik im je saopštio da neće biti smješteni u kući koju su rezervisali.
"Dovedeni pred svršen čin nismo imali izbora nego da prihvatimo. Smještaj nije bio loš, ali sam ogorčena", kaže Žana iz Podgorice za RSE.
Dodaje da je domaćin uz to pokušao i da im naplati više nego što je trebalo.
"Na cijenu po kojoj vlasnica izdaje taj novi smještaj, on je dodao 20 eura dnevno i pokušao da nas dodatno ošteti. Taj sraman pokušaj smo odbili", ističe.
Sličnu situaciju doživio je i njen sugrađanin Miloš.
"Stigli smo u smještaj u kom smo boravili prošle godine ali gazdarica se izvinila i rekla: 'Nismo se razumjeli. Poslala sam vam lokaciju maloprije jer niste u ovoj kući već kod moje ujne, dva kilometra dalje'", priča on.
S dvoje djece, kaže, predveče, nisu imali mnogo izbora.
"Lijepa je ta kućica bila ali način na koji smo dočekani je neprihvatljiv", zaključuje Miloš.
'To nije izuzetak, već praksa'
Jedan od sagovornika RSE, dobro upućen u lokalno tržište, navodi da ga ovakvi slučajevi ne iznenađuju.
"Duple rezervacije su česte. Ili domaćin nađe gosta za više dana i bolju cijenu pa vas prebaci kod komšije", navodi on.
To je, smatra, posljedica stihijskog razvoja turizma i činjenice da se gotovo svako "ko ima sobu" može baviti izdavanjem.
Problem poznat i nadležnim
I u Turističkoj organizaciji (TO) Žabljak za RSE navode da su ovakvi slučajevi najčešće posljedica prebukiranosti.
"Većina izdavača smještaja oglašava se na više platformi. Ako se kalendari ne ažuriraju redovno, dolazi do duplih rezervacija", kaže direktor TO Žabljak Stojan Abazović.
Taj problem, dodaje, postoji svuda u svijetu.
Navodi i da se u nekom postotku dešava da je alternativni smještaj lošiji od rezervisanog, što negativno utiče na iskustvo gostiju.
"Gosti imaju mogućnost da ocijene domaćina i to je mehanizam zaštite koji bi trebalo koristiti", kaže on.
Iz turističke inspekcije i Ministarstva turizma nisu odgovorili na upit RSE.
Isto 'poslovanje' i na primorju
Praksa nije "rezervisana" samo za sjever.
I u Ulcinju, prema svjedočenju mještanke Line, praksa je da kada se smještaj popuni turiste preusmjeravaju kod komšija, uz objašnjenje da je došlo do greške.
"Baš preko puta moje kuće je hostel i on uglavnom prima strane goste. Kada se prebukira, šalje ih bilo gdje u blizini, ko god ima slobodno. Nama je ovo kao 'dobar dan'", kaže Lina, sagovornica RSE.
Iz Turističke organizacije Ulcinja, međutim, kažu da nemaju zvanične prijave ovakvih slučajeva.
"Takva praksa, ukoliko se dešava, nije u skladu sa pravilima turističke djelatnosti i može narušiti ugled destinacije i povjerenje turista", ističu.
Dodaju da nemaju inspekcijska ovlašćenja i upućuju goste da se žale nadležnoj inspekciji i Ministarstvu turizma.
'Šteta za goste i za destinaciju'
Branka Samardžić iz Udruženja privatnog smještaja potvrđuje da je pojava preusmjeravanja bez najave sve češća.
"To je loša praksa koja nanosi štetu. Najčešće se radi o neregistrovanom smještaju, koji radi mimo zakona i bez kontrole kvaliteta. U tim slučajevima gosti nemaju zaštitu, a izdavaoci ne snose odgovornost", riječi su Samardžić.
Zbog neregistrovanog smještaja, prema podacima Vlade, godišnje se izgubi 86 miliona eura.
Ona naglašava da registrovani domaćini plaćaju poreze i boravišne takse i obavezni su da ispoštuju uslove rezervacije.
"Ako dođe do problema, obavezna je komunikacija i pronalazak rješenja prihvatljivog za obje strane", dodaje Samardžić.
Od apartmana do luksuznih hotela
Preusmjeravanja se, međutim, ne dešavaju samo u privatnom smještaju, već i u hotelima visoke kategorije.
To za RSE potvrđuje zaposleni u jednoj turističkoj agenciji (ime poznato redakciji)
"Doveo sam grupu, dogovorio smještaj sa jednim luksuznim hotelom u Budvi. Neposredno prije čekiranja su nam rekli da je hotel prebukiran, pa su goste prebacili u susjedni. U sred sezone nemaš izbora osim da prihvatiš", navodi on.
Naravno, dodaje, da su gosti bili nezadovoljni.
"To direktno utiče na naš rad jer nam klijenti traže odštetu pa vraćamo novac", ističe.
Bez sigurnosti za 'divlji smještaj'
Kada se rezervacija pravi preko zvaničnih platformi, poput Bookinga ili sajta hotela, gosti imaju pravo na prigovor, povraćaj novca ili novi smještaj.
U slučaju direktne rezervacije kod neregistrovanih domaćina to nije slučaj.
RSE je poslala upit Bookingu, najpopularnijoj platformi za rezervaciju smještaja sa pitanjem da li imaju prigovorima na ovakvu praksu u Crnoj Gori, ali odgovor nije uslijedio.