Nakon devet mjeseci "čekanja" poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su odluku o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini (European Union Military Assistance Mission Ukraine).
Za odluku je oglasalo 49 od 81 poslanika.
Ova odluka je prije devet mjeseci ušla u skupštinsku proceduru i čekala na usvajanje.
Šta tačno piše u odluci
U obrazloženju odluke o upućivanju pripadnika Vojske Crne Gore u sastav misije vojne pomoći Evropske unije za podršku Ukrajini se navodi da je ona uspostavljena:
"Sa ciljem jačanja kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga za odbranu teritorijalnih integriteta Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatijih granica i kao odvraćanje i pružanje odgovora na trenutne vojne ofanzive Ruske Federacije, ali i drugih potencijalnih agresora."
Opozicija je optuživala predsjednika Skupštine Andriju Mandića, koji je protivnik NATO-a i podržavalac ruskog predsjednika Vladimira Putina, da opstruira njeno donošenje.
Njegova partija koja je dio je vladajuće koalicije protivi se članstvu u Alijansi i sankcijama koje je Crna Gora uvela Rusiji zbog agresije na Ukrajinu.
Crna Gora je u NATO ušla 2017. u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) koja je smijenjena s vlasti 2020. godine.
"Devedeset odsto današnje parlamentarne većine nije glasalo za članstvo u NATO-u", podsjetili su iz DPS-a, komentarišući devetomjesečno odlaganje glasanja.
Među njima bila su i Demokrate, partija aktuelnog ministara odbrane Dragana Krapovića koji priznaje da tada nije bio pobornik ulaska Crne Gore u Alijansu.
"U tim godinama sam imao ozbiljnu sumnju da li je Crna Gora trebalo da pristupi NATO-u, ali danas vidim da je jako dobro", rekao je ministar Krapović 11. juna u Skupštini.
Ministar: Naši vojnici ne idu u Ukrajinu
Obrazlažući odluku Krapović je više puta ponovio da "nema govora" da crnogorski vojnici u ovoj misiji budu angažovani na teritoriji Ukrajine.
"Želim da to bude kristalno jasno. Tako nešto nikada ne bih podržao. Sve aktivnosti ove misije se sprovode na teritoriji EU, u Poljskoj i Njemačkoj", naglasio je ministar.
Horske izjave "ne šaljemo naše vojnike u Ukrajinu" namijenjene su biračkom tijelu vladajuće koalicije koja je bila protiv ulaska Crne Gore u NATO-u, smatraju u opoziciji.
"Prećutkujete ključno – crnogorski instruktori obučavaće ukrajinske vojnike da ratuju protiv Rusa, to je tačka na sve horske izjave", poručio je poslanik DPS-a Jefto Eraković.
Iz opozicije su insistirali da odluka uopšte ne razmatra slanje crnogorskih vojnika u Ukrajinu, već da je riječ o slanju instruktora da obučavaju ukrajinske vojnike za ratovanje protiv Rusa.
"I zašto prati ruke od toga?", pitao je Nikola Rakočević iz DPS-a, dodajući da je dio aktuelne vlasti prethodne dvije godine opstruirao da ova tačka dođe na dnevni red.
Zašto se toliko čekalo
Ministar Krapović je ocijenio da ovakve teme nisu za "kupljenje" političkih poena i da postoje članice EU koje ne participiraju u ovoj misiji.
Naglasio da teoretski nije bilo moguće donijeti ovu odluku prije avgusta 2024. godine, nakon čega je upućena u Skupštinu.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša smatra da je parlamentarna većina ispolitizovala ovo pitanje zbog čega odluka devet mjeseci čeka 'u fioci'.
"Glasanjem za ovu odluku se glasa za to da je Rusija izvršila agresiju nad Ukrajinom, a ne kao što neki iz aktuelne većine tvrde da je izvršena specijalna vojna operacija", poručio je Mugoša.
Dodao je da vlast pokušava da građanima servira priču - kako je "aktuelna većina spriječila da naši vojnici idu u Ukrajinu" iako to uopšte nije predmet ove odluke.
Danijel Živković je rekao da će većina na kraju glasati shodno interesima
"Vi u parlamentarnoj većini funkcionišete samo zbog fotelja i ličnih interesa. Ne zanima vas ni NATO, ni Rusija ni Evropa. Kad se vratite u opoziciju vratićete se na fabrička podešavanja", kazao je Živković.
Poslanik vladajućeg Pokreta Evropa sad Miodrag Laković naveo je da je parlamentarna većina heterogena, a nesporno je da sve zadatke i ciljeve ostvaruju
I NATO misija za Ukrajinu na čekanju u Skupštini
Misija Evropske unije je inače jedna od dvije takozvane "ukrajinske misije" nakon ruske invazije februara 2022. u kojima bi Crna Gora trebalo da učestvuje.
Drugu organizuje NATO.
Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio je 7. februara ove godine predlog odluke o priključivanju Vojske Crne Gore aktivnostima NATO-a za uspostavljanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU).
Članovi Savjeta - koji čine predsjednici države Jakov Milatović, Vlade Milojko Spajić i Skupštine Andrija Mandić - usaglasili su da se aktivnosti pripadnika Vojske u okviru NSATU mogu realizovati isključivo na teritoriji neke od zemalja NATO-a.
NATO će, između ostalog, koordinirati obukama ukrajinskih snaga bezbjednosti.
Konačnu odluku o učešću donijeće Skupština Crne Gore.
Na čekanju i dugoročni Sporazum Ukrajine i Crne Gore
Ne zna se ni kada će biti potpisan Sporazum o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji čiji je teks usaglašen a koji treba da potpišu premijer Milojko Spajić i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Sredinom maja spekulisalo se o dolasku Zelenskog u Podgoricu. Tu mogućnost 9. maja pomenuo je i predsjednik Jakov Milatović.
Sporazum se odnosi se na podršku u slučaju oružanog napada, ulaganje u odbrambenu industriju, obavještajnu saradnju kao i obnovu ratom razorene Ukrajine.
Sličan sporazum sa Ukrajinom do sada je potpisalo tridesetak zemalja, uglavnom članica NATO-a.
I taj Sporazum nakon potpisivanja treba da potvrdi Skupština..
Predsjednik parlamenta Andrija Mandić, koji je glasao protiv rezolucije kojom se osuđuje ruska invazija na Ukrajinu 2022.