Tokom posete premijera Mila Đukanovića u SAD bilo je riječi i o problemima u regionu, posebno u odnosu na događaje u BiH. To je potvrdio i senator Bendžamin Kardnin koji je nakon sastanka sa Đukanovićem kazao da se crnogorski premijer sagasio sa njim da teritorijalni integritet BiH mora biti sačuvan.
Može li i koliko Crna Gora da utiče na prilike u Bosni i Hercegovini u smislu održavanja njene cjelovitosi i pokretanja sveukupnih njenih unutrašnjih reformi. Ta pitanja sa postavljaju i nakon boravka premijera Mila Đukanovića u Vašingtonu, gdje je više puta pomenut problem Bosne.
Pozdravljajući stav zvanične Crne Gore o cjelovitosti Bosne i Hercegovine šef diplomatije BIH Sven Alkalaj je saopštio nakon razgovora sa ministrom spoljnih poslova Crne Gore Milanom Roćenom, da poziv za referendum u jednom dijelu BiH ne doprinosi stabilnosti države, i može da izazove nestabilnost:
"Mi smo rekli da Crna Gora ima najiskrenije i najprijateljskije odnose i mislim da najviše želi da Bosna i Hercegovina bude stabilna i na putu ka evroatlantskim integarcijama. Šta će Vlada Crne Gore učiniti mislim da je to na Vladi i pitanje za nju, ali nijednog trenutka ne sumnjam u dobre namjere ako dođe do bilo kakve aktivnosti", rekao je Alkalaj.
Govoreći o pojedinim predlozima dijela međunarodne zajednice da se i Podgorica uključi u rješavanje političke krize u Bosni i Hercegovini, šef crnogorske diplomatije Milan Roćen je rekao da je Crna Gora spremna da razmijeni mišljenja ukoliko to bude traženo od susjeda.
"Nijesmo mi tu da utičemo na bilo koga ni na bilo kojeg lidera .Ja sam pomenuo da mi imamo odlične odnose i sa jednim i sa drugim entitetom i ono što je u politici veoma važno postoje i veoma dobri lični odnosi na svim nivoima i na najvišem nivou sa svim liderima u Bosni i Hercegovini. Možemo to činiti na način što ćemo vrlo otvoreno i krajnje prijateljski razmjenjivati mišljenja na određene teme posebno", rekao je Roćen.
Tokom boravka premijera Mila Đukanovića u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je, između ostalog, riječi o problemima u regionu, posebno u odnosu na događaje u Bosni i Hercegovini. To je, između ostalog, potvrdio senator Bendžamin Kardnin koji je nakon sastanka sa Đukanovićem kazao da se crnogorski premijer sagasio sa njim da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine mora biti sačuvan.
Ta je izjava podrgrijala spekulacije da se sa Đukanovićem razgovaralo i oko mogućeg uticaja na premijera Republike Srpske Milorada Dodika da prestane da podriva cjelovitost Bosne i Hercegovine. Prije toga zabilježen je možda i najupečatljivi poziv i predlog Vladi u Sarajevu upućen od nekadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedija Ešdauna koji je na kraju prošle godine rekao da su toj zemlji za disciplinovanje premijera Republike Srpske Milorada Dodika najveći saveznici Beograd i Podgorica. Tokom boravka u Sjedinjanim Državama premijer Đukanović je iznio eksplicitan stav u vezi problem rasparčavanja Bosne i Hercegovine:
"Mi smatramo da jedinstvena Bosna nema alternativu, da bi svaka ideja razdvajanje Bosne mogla da nas, na žalosti, vrati u one nemile i tragične događaje sa početka posljednje decenije XX vijeka, gdje bi mogla da ima tragične reperkusije po stabilnost regiona u cjelini. Bosna mora opstati i naravno da treba podržati sve napore koji vode ka uspostavljanju jedne održive državne cjeline Bosne i Hercegovine", rekao je Đukanović.
NA DODIKA SAMO SRBIJA UTIČE?
Američka administracija je zainteresovana da se problemi na Balkanu nekomplikuju, a upravo za vrijeme mandata Baraka Obame je došlo do novih varničenja i nesuglasica u vezi sprovođenja Dejtonskog sporazuma. Dugogodišnji dopisnik i Vašingtona Slobodan Pavlović je za naš radio ocijenio da je američka administracija zadovoljna stavovima crnogorskog premijera Mila Đukanovića u vezi Bosne i Hercegovine i njegove podrške nastavku pregovora predstavnika tri strane u Butmiru:
"I u tom kontekstu je vrlo značajna, to ponavljam, inicijativa koja sada dolazi iz Beograda zbog ovoga referenduma i podrška koju su oni oko toga dobili ovde i od Đukanovića kako se saznaje, a on je apsolutno bio na toj liniji i ohrabran je tim izjavama iz Beograda. Naravno, ostaje da se vidi kako će se stvari dalje razvijati, ali u reagovanjima iz Stejt Departmenta i u razgovoru sa Đukanovićem primetno je bilo određeno zadovoljstvo Amerikanaca time što Dodik za sada vrlo mirno i bez nekog reagovanja prihvata poruke koje mu se šalju iz Beograda što naravno ništa ne znači. Imao u vidu iskustva iz bliže i dalje prošlosti", objasnio je Pavlović.
O potencijalnom uticaju zvanične Crne Gore i premijera Đukanovića na premijera Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednik Helsinskog odbora za ljudska prava iz Sarajeva Srđan Dizdarević kaže da bi najveću pomoć mogla dati Srbija.
"Mislim da mnogo veći uticaj može da ima Beograd, ali u svakom slučaju mislim da pogled izvan i uključujući pogled iz Podgorice može da pomogne nekakvom političkom profiliranju i Milorada Dodikai drugih aktera iz Republike Srpske u smislu smanjenja tenzija, u smislu zaista artikulisanja onoga što je srednjoročni i dugoročni interes u Bosni i Hercegovini, a to je stabilnost, demokratija, dobrosusjedski odnosi", kaže Dizdarević.
Može li i koliko Crna Gora da utiče na prilike u Bosni i Hercegovini u smislu održavanja njene cjelovitosi i pokretanja sveukupnih njenih unutrašnjih reformi. Ta pitanja sa postavljaju i nakon boravka premijera Mila Đukanovića u Vašingtonu, gdje je više puta pomenut problem Bosne.
Pozdravljajući stav zvanične Crne Gore o cjelovitosti Bosne i Hercegovine šef diplomatije BIH Sven Alkalaj je saopštio nakon razgovora sa ministrom spoljnih poslova Crne Gore Milanom Roćenom, da poziv za referendum u jednom dijelu BiH ne doprinosi stabilnosti države, i može da izazove nestabilnost:
"Mi smo rekli da Crna Gora ima najiskrenije i najprijateljskije odnose i mislim da najviše želi da Bosna i Hercegovina bude stabilna i na putu ka evroatlantskim integarcijama. Šta će Vlada Crne Gore učiniti mislim da je to na Vladi i pitanje za nju, ali nijednog trenutka ne sumnjam u dobre namjere ako dođe do bilo kakve aktivnosti", rekao je Alkalaj.
Govoreći o pojedinim predlozima dijela međunarodne zajednice da se i Podgorica uključi u rješavanje političke krize u Bosni i Hercegovini, šef crnogorske diplomatije Milan Roćen je rekao da je Crna Gora spremna da razmijeni mišljenja ukoliko to bude traženo od susjeda.
Mi smo rekli da Crna Gora ima najiskrenije i najprijateljskije odnose i mislim da najviše želi da Bosna i Hercegovina bude stabilna i na putu ka evroatlantskim integarcijama...
"Nijesmo mi tu da utičemo na bilo koga ni na bilo kojeg lidera .Ja sam pomenuo da mi imamo odlične odnose i sa jednim i sa drugim entitetom i ono što je u politici veoma važno postoje i veoma dobri lični odnosi na svim nivoima i na najvišem nivou sa svim liderima u Bosni i Hercegovini. Možemo to činiti na način što ćemo vrlo otvoreno i krajnje prijateljski razmjenjivati mišljenja na određene teme posebno", rekao je Roćen.
Tokom boravka premijera Mila Đukanovića u Sjedinjenim Američkim Državama bilo je, između ostalog, riječi o problemima u regionu, posebno u odnosu na događaje u Bosni i Hercegovini. To je, između ostalog, potvrdio senator Bendžamin Kardnin koji je nakon sastanka sa Đukanovićem kazao da se crnogorski premijer sagasio sa njim da teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine mora biti sačuvan.
Ta je izjava podrgrijala spekulacije da se sa Đukanovićem razgovaralo i oko mogućeg uticaja na premijera Republike Srpske Milorada Dodika da prestane da podriva cjelovitost Bosne i Hercegovine. Prije toga zabilježen je možda i najupečatljivi poziv i predlog Vladi u Sarajevu upućen od nekadašnjeg visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Pedija Ešdauna koji je na kraju prošle godine rekao da su toj zemlji za disciplinovanje premijera Republike Srpske Milorada Dodika najveći saveznici Beograd i Podgorica. Tokom boravka u Sjedinjanim Državama premijer Đukanović je iznio eksplicitan stav u vezi problem rasparčavanja Bosne i Hercegovine:
"Mi smatramo da jedinstvena Bosna nema alternativu, da bi svaka ideja razdvajanje Bosne mogla da nas, na žalosti, vrati u one nemile i tragične događaje sa početka posljednje decenije XX vijeka, gdje bi mogla da ima tragične reperkusije po stabilnost regiona u cjelini. Bosna mora opstati i naravno da treba podržati sve napore koji vode ka uspostavljanju jedne održive državne cjeline Bosne i Hercegovine", rekao je Đukanović.
NA DODIKA SAMO SRBIJA UTIČE?
Američka administracija je zainteresovana da se problemi na Balkanu nekomplikuju, a upravo za vrijeme mandata Baraka Obame je došlo do novih varničenja i nesuglasica u vezi sprovođenja Dejtonskog sporazuma. Dugogodišnji dopisnik i Vašingtona Slobodan Pavlović je za naš radio ocijenio da je američka administracija zadovoljna stavovima crnogorskog premijera Mila Đukanovića u vezi Bosne i Hercegovine i njegove podrške nastavku pregovora predstavnika tri strane u Butmiru:
"I u tom kontekstu je vrlo značajna, to ponavljam, inicijativa koja sada dolazi iz Beograda zbog ovoga referenduma i podrška koju su oni oko toga dobili ovde i od Đukanovića kako se saznaje, a on je apsolutno bio na toj liniji i ohrabran je tim izjavama iz Beograda. Naravno, ostaje da se vidi kako će se stvari dalje razvijati, ali u reagovanjima iz Stejt Departmenta i u razgovoru sa Đukanovićem primetno je bilo određeno zadovoljstvo Amerikanaca time što Dodik za sada vrlo mirno i bez nekog reagovanja prihvata poruke koje mu se šalju iz Beograda što naravno ništa ne znači. Imao u vidu iskustva iz bliže i dalje prošlosti", objasnio je Pavlović.
O potencijalnom uticaju zvanične Crne Gore i premijera Đukanovića na premijera Republike Srpske Milorada Dodika, predsjednik Helsinskog odbora za ljudska prava iz Sarajeva Srđan Dizdarević kaže da bi najveću pomoć mogla dati Srbija.
"Mislim da mnogo veći uticaj može da ima Beograd, ali u svakom slučaju mislim da pogled izvan i uključujući pogled iz Podgorice može da pomogne nekakvom političkom profiliranju i Milorada Dodikai drugih aktera iz Republike Srpske u smislu smanjenja tenzija, u smislu zaista artikulisanja onoga što je srednjoročni i dugoročni interes u Bosni i Hercegovini, a to je stabilnost, demokratija, dobrosusjedski odnosi", kaže Dizdarević.