Bivši pomoćnik američkog državnog sekretara Daniel Fried izjavio je da je, čak i ako administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa trenutno nije u cijelosti fokusirana na Kosovo, važno nastaviti dijalog i tražiti saveznike unutar te administracije.
"Korisno je početi graditi kontakte i uspostaviti naviku komunikacije za trenutak kada dođe pravo vrijeme", ističe Fried u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
On je pratio predsjednicu Kosova Vjosu Osmani tokom nekoliko sastanaka koje je prošle sedmice imala u Sjedinjenim Državama.
Upitan da prokomentariše njene izjave da je Trump nedavno spriječio moguću eskalacije situacije iz Srbije na Kosovo, Fried je rekao da ne zna detalje.
"Ali uvijek je dobra taktika pripisati zasluge Trumpovoj administraciji", dodao je.
Fried je u intervjuu za RSE govorio i o političkom zastoju u Skupštini Kosova, razvoju ekonomskih odnosa između Kosova i SAD-a i drugim temama.
RSE: Željela bih intervju započeti pitanjem o političkoj krizi koja se nastavlja na Kosovu. Već tri mjeseca, zemlja nema funkcionalnu Skupštinu. Pobjednička stranka na izborima, Pokret Samoopredjeljenje, insistira na svojoj kandidatkinji za predsjednicu Skupštine i na tajnom glasanju. Bivše opozicione stranke se tome protive. Kako vidite ovaj politički zastoj s aspekta demokratskog funkcionisanja i institucionalne odgovornosti?
Fried: Kao Amerikanac, nisam u poziciji da kritikujem Kosovare zbog političkih poteškoća i zastoja. Dovoljno je samo da pogledate Washington ovih dana...
Mislim da je Kosovu potrebna funkcionalna vlada, ali i sposobnost da se suoči sa svojim izazovima na stabilan i energičan način.
Dugotrajni politički zastoj nije sam po sebi problem, sve dok se završi formiranjem vlade koja može obavljati svoj posao.
Dakle, nisam uznemiren trenutnim problemima, ali buduća Vlada Kosova mora biti sposobna sarađivati sa Sjedinjenim Državama, Evropskom unijom i nositi se s unutrašnjim izazovima – osim problema koje ima sa Srbijom.
Politički zastoj nije problem ako se formira funkcionalna vlada
RSE: U ovako dugotrajnom institucionalnom zastoju, kako bi izgledao odgovoran kompromis?
Fried: Ja sam Amerikanac, stranac. Nikada nisam vjerovao da bi stranci trebali diktirati političkim akterima na Kosovu šta da rade. Taj stav nemam samo prema Kosovu, već generalno prema zemljama u regionu.
Kao Amerikanci, mi trebamo samo da zahtijevamo poštovanje pravila i poštovanje demokratije. Vlada koja će proisteći iz ovog procesa treba biti funkcionalna i sposobna donositi odluke.
Neću govoriti kosovskim političarima šta da rade. Ono što je važno jeste da se na kraju tog procesa formira vlada koja može funkcionisati – to mi je suštinski najvažnije.
RSE: S obzirom na to da je američki predsjednik Donald Trump sada u svom drugom mandatu, kako biste ocijenili nivo interesovanja i angažmana njegove administracije za Zapadni Balkan, a posebno za Kosovo?
Fried: Trumpova administracija ima ograničenu pažnju kada su u pitanju spoljnopolitička pitanja uopšte, jer mnoge važne pozicije u State Departmentu i u Savjetu za nacionalnu bezbjednost jednostavno nisu popunjene.
Aktivna je, na primjer, po pitanju Ukrajine. Dakle, zbog nedostatka resursa i dovoljnog osoblja, jednostavno nije u mogućnosti da se bavi pitanjima poput Kosova ili pogoršanja stanja demokratije u Gruziji.
Trumpova administracija je takođe fokusirana na pitanja carina i potencijalnih trgovinskih ratova, dok pitanja na Zapadnom Balkanu, nažalost, dobijaju pažnju povremeno.
I ne zaboravite, u Trumpovom krugu bilo je ljudi koji su djelovali zainteresovano za odnose i poslovanje sa Srbijom, na načine koji su za mene bili zabrinjavajući.
Ideja o izgradnji hotela ili nečeg sličnog me je zabrinula, jer je ukazivala na kratkoročni komercijalni interes, umjesto na dugoročni strateški interes.
U tom smislu, možda je i bolje što Trumpova administracija nije previše angažovana na Zapadnom Balkanu, jer ne bismo željeli da se taj angažman usmjeri u pogrešnom pravcu. Mislim da tačno razumijete na šta mislim.
Strateški interesi na Balkanu ne smiju biti zamijenjeni ličnim koristima
RSE: Možete li to pojasniti za naše čitaoce?
Fried: Bilo je izvještaja da su pojedinci povezani s Trumpom i njegovom porodicom pokazivali interes za jedan hotelski projekat u Beogradu.
Nema ničeg lošeg u hotelskim projektima u Beogradu, ali je vrlo problematično ako interes za ove projekte natjera Sjedinjene Države da zaborave na strateške interese na Zapadnom Balkanu i sklope neki sumnjiv dogovor sa Srbijom.
To bi omelo naš strateški cilj: da sve zemlje Zapadnog Balkana napreduju ka Evropi i članstvu u evropskoj i transatlantskoj zajednici i da ne ostanu zarobljene u nostalgiji za izgubljenim carstvima, koja se više neće vratiti, baš kao što se neće vratiti ni njihovi pokojni djedovi i bake.
RSE: Dakle, smatrate da je bolje da se ne angažuju nego da se angažuju u pogrešnom smjeru, kao što ste rekli?
Fried: Da, ali najbolje bi bilo da se angažuju u pravom smjeru. I to je bila poruka predsjednice [Kosova, Vjose] Osmani, barem poruka koju sam ja izvukao iz nekih njenih sastanaka u Washingtonu.
Mislim da je uputila snažan apel da se Sjedinjene Države angažuju na ispravan način. Ona je snažna ličnost i ubjedljiva govornica s velikim uticajem.
RSE: Vjerujete li da je veći angažman SAD-a moguć ili potreban u ovoj fazi?
Fried: Mislim da je uvijek dobra ideja da Sjedinjene Države imaju jasnu predstavu o tome šta žele, a na mene je ostavio snažan utisak način na koji je predsjednica Osmani artikulisala strateški jasan stav.
Ne želim ulaziti u detalje, ali ona jako dobro iznosi argumente. Ne znam kako su prošli njeni sastanci s administracijom, ali ona je snažna liderka, ubjedljiva i definitivno zna kako da se obrati Amerikancima.
Dijalog sa SAD-om ključan je za Kosovo
RSE: Tokom svoje posjete Washingtonu, predsjednica Osmani je izjavila da je predsjednik Trump nedavno spriječio eskalaciju situacije iz Srbije prema Kosovu. Trumpov specijalni izaslanik Richard Grenell javno je osporio tu tvrdnju. Kako Vi tumačite ovu razmjenu izjava?
Fried: Ne želim ulaziti u detalje, ali smatram da je uvijek dobra ideja sarađivati s Trumpovom administracijom, nastaviti razgovore, tražiti saveznike i prijatelje, čak i ako Trumpova administracija – kao što sam ranije rekao – trenutno možda nije spremna da posveti mnogo energije Kosovu.
Korisno je početi graditi kontakte i uspostaviti naviku komunikacije za trenutak kada dođe pravo vrijeme.
RSE: Dakle, nećete ulaziti u detalje oko izjava o sprečavanju eskalacije između Srbije i Kosova...
Fried: Ne znam detalje, ali kao taktika, uvijek je korisno pripisati zasluge Trumpovoj administraciji.
'Trenutak istine' za Srbiju
RSE: Vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti je nedavno izjavio da je normalizacija odnosa između Kosova i Srbije moguća, ali samo ako SAD i drugi akteri izvrše veći pritisak na Srbiju da sprovede sporazume iz 2023. o normalizaciji odnosa. Mislite li da bi Washington trebao promijeniti pristup i izvršiti direktniji pritisak na Beograd?
Fried: Ne želim davati previše konkretnih savjeta, jer nisam pratio sve detalje. Ali, kao generalno pravilo, SAD i Evropa će u jednom trenutku morati imati ono što mi nazivamo "trenutkom istine" s rukovodstvom Srbije. Drugim riječima, ozbiljan razgovor u kojem će se reći da se ne mogu raditi dvije suprotne stvari istovremeno: tvrditi da žele evropske integracije i u isto vrijeme pokušavati da vrate Kosovo.
Ideja da djeluju u korist ruskih interesa je opasna i destruktivna.
Sada, nisam siguran da li je ovo pravi trenutak za taj razgovor, ali generalno mislim da jeste.
[Predsjednik Srbije, Aleksandar] Vučić je pod pritiskom protesta i raširenog osjećaja korupcije i neuspješnog rukovođenja u Srbiji. Iako nas se unutrašnja politika Srbije ne tiče, trpimo Vučićevu dvostruku igru već godinama, i to mora prestati.
Ekonomska saradnja sa Sjedinjenim Državama ne treba čekati politička rješenja
RSE: Vratimo se ponovo posjeti predsjednice Osmani SAD-u. Imajući u vidu njene izjave o jačanju ekonomskih veza sa Sjedinjenim Državama, mislite li da Kosovo pokušava izgraditi novi tip odnosa sa SAD-om koji se više temelji na ekonomskim interesima?
Fried: Uvijek je dobro ojačati ekonomske odnose. Za to je potrebna vlada koja donosi odluke, otvorena je za biznis i laka za saradnju investitorima. To je pozitivna stvar. Što više razvoja Kosovo ima, to bolje; što više ekonomske saradnje sa SAD-om, to bolje.
Naravno, Kosovo će se priključiti Evropi, a ne Sjedinjenim Državama, ali vlada koja može raditi sa američkim biznisima i investitorima može isto tako sarađivati i sa Evropljanima. Ekonomska saradnja sa Sjedinjenim Državama ne bi trebala čekati da se riješe sva pitanja sa Srbijom. Trebala bi početi što je prije moguće.
RSE: Kosovo pokazuje spremnost za američke investicije, ali da li zaista ima nešto što Sjedinjene Države žele ili traže?
Fried: Ne poznajem poslovni sektor, ne znam za mineralne resurse ili mogućnosti ulaganja, ali znam da, kao opšte pravilo, investitori koji imaju viziju i ulaze rano na tržište mogu mnogo profitirati.
RSE: Zašto sada ova želja za ekonomskom saradnjom? Da li je to pokušaj prilagođavanja Trumpovoj politici?
Fried: Možda jeste, i ne mislim da je to loše. Trump želi znati koji su interesi američkog biznisa, tako da je dobro usmjeriti razgovor u takvim terminima.
Drugo, čak i ako Vlada i predsjednica Kosova nastoje napraviti više napretka u odnosima sa Srbijom, dobro je da se sve ne blokira čekanjem tog napretka, već da se djeluje u što više oblasti istovremeno i ostvari što više napretka. Dakle, da se ne čeka rješenje političkih pitanja.
RSE: Šta bi trebalo da se dogodi da Washington ozbiljno shvati Kosovo kao ekonomskog partnera u ovoj novoj eri transakcijske diplomatije?
Fried: Ne znam kakvi bi ti poslovni dogovori mogli biti, ali mislim da bi agresivan pristup Kosova u razvoju poslovnih prilika mogao uspjeti. A onda, kada imate neke rezultate, promovišete ih i pokazujete da je Kosovo dobra zemlja za poslovanje.