- Pregovori o pristupanju Ukrajine i Moldavije Evropskoj uniji(EU) su zaustavljeni zbog veta Mađarske, koja se protivi načinu na koji se Ukrajina odnosi prema mađarskoj manjini.
- Ministri EU odbacili su mogućnost da se procesi članstva dviju zemalja razdvoje, navodeći strateške nedostatke i zabrinutost zbog mađarskog uticaja.
- Francuska, Njemačka i baltičke države protive se razdvajanju, ističući da je članstvo Ukrajine u EU ključno sigurnosno jamstvo, s obzirom na zastoje u njenom pristupanju NATO-u.
Tokom ljeta bilo je mnogo nagađanja i naznaka od strane zvaničnika iz Brisela da bi Ukrajina i Moldavija mogle biti razdvojene na svom putu ka članstvu u EU.
Dvije istočnoevropske zemlje su povezane otkako su obje podnijele zahtjev za članstvo u Uniji nakon ruske invazije na Ukrajinu početkom 2022. godine.
Obje su dobile status kandidata istovremeno, tokom ljeta iste godine, a krajem 2023. države članice EU signalizirale su da bi pregovori o pristupanju mogli početi.
Međutim, pregovori još nisu započeli ni s jednom od njih — a razlog je blokada procesa od strane Mađarske, koja smatra da Ukrajina diskriminiše mađarsku manjinu.
Srednjoevropska zemlja (Mađarska) održala je savjetodavni referendum ranije ove godine, na kojem je 95 posto ispitanika bilo protiv članstva Ukrajine u EU.
Dok su većina drugih članica EU ovaj referendum odbacile kao još jedan politički potez Budimpešte, malo ko vjeruje da je zemlja spremna uskoro ukinuti veto i omogućiti početak pregovora.
Neki smatraju da je to nepravedno prema Moldaviji, jer nijedna od 27 članica EU nema primjedbi na početak pregovora s Kišinjevom.
Evropska komesarka za proširenje, Marta Kos, otvorila je pitanje formalnog razdvajanja dviju zemalja tokom razgovora za RSE ovog proljeća, a ideja je dobila podršku tokom ljeta, kada je Brisel nakratko uzdrman iznenadnim potezom predsjednika Volodimira Zelenskog u julu da ograniči nezavisnost dviju ključnih antikorupcijskih agencija.
Činjenica je da su se ovakva politička "razdvajanja" već ranije dešavala, a najnovije prošle godine kada je Albaniji dozvoljeno da nastavi pregovore o članstvu, dok je Bugarska nastavila da blokira iste korake za svog susjeda Sjevernu Makedoniju.
Međutim, kada su se ministri za evropska pitanja, koji se bave proširenjem EU, sastali u Danskoj 1. i 2. septembra, nije bilo govora o razdvajanju Moldavije i Ukrajine – osim što je ta opcija odbijena, barem za sada.
Razlozi za odbijanje razdvajanja
Razlozi su trostruki: želja da se ne popusti pred onim što mnoge članice vide kao mađarsku ucjenu, osjećaj da bi takav potez bio strateški nepovoljan i za EU i za Ukrajinu u ovom trenutku, te uvjerenje da bi imao ograničen uticaj na Moldaviju.
Prvi razlog je sve veće nezadovoljstvo zbog toga što Budimpešta nastoji previše uticati na politiku EU prema Ukrajini.
I može se reći da je u tome bila uspješna.
Institucionalno finansiranje EU za ukrajinsko naoružanje, putem Evropskog mirovnog fonda (EPF), blokirano je već dvije godine, a kasnije ove sedmice se očekuje da će evropske diplomate najvjerovatnije prihvatiti prijedlog Budimpešte, uz podršku Bratislave, da se određeni oligarsi uklone sa liste sankcija protiv Rusije kako bi se postigla jednoglasnost za produženje mjera na još šest mjeseci.
Razmišljanje je da bi, umjesto da se Mađarskoj ponovo popusti, bilo mudro sačekati parlamentarne izbore u Mađarskoj u aprilu 2026. godine, s obzirom na to da ankete pokazuju da opozicija ima realne šanse da preuzme vlast.
To ne bi automatski značilo potpuni zaokret u mađarskoj politici prema Ukrajini, ali malo ko u EU vjeruje da je nekoliko dodatnih mjeseci čekanja značajno, dok Ukrajina gubi dragocjeno vrijeme, u procesu koji može trajati godinama, pa čak i decenijama.
Drugo, mnogi od najvatrenijih ukrajinskih saveznika unutar EU, poput baltičkih zemalja i Češke, odmah su pokrenuli diplomatsku kontraofanzivu protiv bilo kakvog razdvajanja čim su se pojavile glasine da se ta opcija razmatra.
Litvanija je pripremila dokument za raspravu, koji je vidio RSE, u kojem se predlaže da EU-26, dakle sve članice osim Mađarske, u međuvremenu neformalno vode pregovore s Ukrajinom i Moldavijom, te da se većina od 33 poglavlja pristupnih pregovora otvori "ubrzanim putem kada se ponovo izgradi podrška svih 27 članica EU".
Ključno je da su se i Francuska i Njemačka, dvije najuticajnije članice EU, usprotivile bilo kakvom razdvajanju upravo sada, posebno jer su Sjedinjene Američke Države dale signal da članstvo Ukrajine u NATO-u najvjerovatnije neće biti dio bilo kakvih budućih mirovnih pregovora s Rusijom.
U tom smislu, članstvo Ukrajine u EU postaje još važnije, prema mišljenju većine evropskih diplomata, koji to vide kao najjasnije političko i sigurnosno jamstvo koje evropske zemlje mogu ponuditi ratom pogođenoj zemlji u budućnosti.
Moldavija protiv razdvajanja – za sada
Na kraju, stigli su i signali iz Moldavije da ni Kišinjev trenutno nije previše sklon razdvajanju.
Mnogi evropski zvaničnici željeli su dati podršku proevropskoj vladi te zemlje pred parlamentarne izbore koji se očekuju 28. septembra, tako što bi se pregovori o članstvu otvorili nekoliko dana ili sedmica prije glasanja.
Ipak, drugi, kako u evropskim prijestolnicama, tako i u Kišinjevu, smatraju da bi to imalo ograničen učinak iz dva razloga.
Prvo, malo ko izvan briselskih institucija razumije tehničke detalje ili značaj početka pregovora o članstvu u EU.
Kako je jedan evropski diplomata rekao: "Ljude zanima kada njihova zemlja može postati članica i šta to znači za njih, a ne kada se sastaju neki nepoznati diplomati."
Drugo, među svim zemljama kandidatima za članstvo u EU, a posebno u Moldaviji, postoji priznanje da je upravo Ukrajina i njen otpor ruskoj invaziji ponovo pokrenuo proces proširenja EU.
Zapravo, Moldavija se priključila Ukrajini u podnošenju zahtjeva za članstvo u EU 2022. godine. Za sada će ostati povezane, ali ne treba isključiti mogućnost da se rasprava o razdvajanju ponovo pokrene kasnije ove godine.