Sud Bosne i Hercegovine odobrio je Miloradu Dodiku da zatvorsku kaznu od godinu dana zamijeni u novčanu, u skladu sa zakonom koji to propisuje.
Iz Suda je u utorak, 12. augusta, rečeno da je "shodno zakonskim propisima, donijeto rješenje kojim je nakon izjašnjenja Tužilaštva BiH usvojen navedeni prijedlog odbrane, te osuđenom Miloradu Dodiku izrečena kazna zatvora zamijenjena novčanom kaznom".
Krivični zakon BiH propisuje mogućnost zamjene zatvorske kazne do godinu dana u novčanu, tako da jedan dan u zatvoru košta 100 KM (50 eura). Dodik će za godinu dana platiti oko 36.500 KM (nešto više od 18.000 eura).
Dodik je pravomoćno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja bilo kakve javne funkcije zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.
Nakon pravomoćnosti presude, Centralna izborna komisija BiH je 6. augusta poništila mandat predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, izabranom na općim izborima 2022. godine.
Advokatski tim Milorada Dodika se žalio na ovu odluku Izborne komisije, 12. augusta, a i o njoj će konačan stav donijeti Apelaciono odjeljenje Suda BiH, u roku od tri dana od dana kad je predana žalba.
Procedura propisana nakon prestanka mandata zbog odluke Suda BiH i CIK-a podrazumijeva raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS-a, što bi moglo biti blokirano ili opstruirano iz entiteta RS.
Dodik je odmah po odluci CIK-a najavio mogućnost referenduma u RS-u, na kojem bi građani odlučivali o mandatu predsjednika entiteta, odnosno o odbacivanju presude državnog suda.
Advokatski tim je također Ustavnom sudu BiH, koji Dodik ne priznaje, uputio zahtjev za privremenom mjerom zabrane izvršenja presude do konačne odluke Ustavnog suda BiH. Dodikov advokat Goran Bubić je rekao da je to učinjeno s ciljem da se stvori put za žalbu Europskom sudu za ljudska prava, što je moguće tek nakon što o predmetu odluči Ustavni sud BiH.
Dodik je proglašen krivim za potpisivanje ukaza o proglašavanju zakona koje je visoki predstavnik u BiH, Schmidt ranije poništio.
Tim zakonima, zakonodavni organi u RS-u su pokušali spriječiti provođenje odluka Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika na teritoriji ovog bh. entiteta.
