Dan nakon što su SAD ukinule sankcije Miloradu Dodiku, nameće se pitanje- znači li to novo političko poglavlje u BiH?
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, smatra da SAD ovim potezom pokazuju da su i dalje "na mjestu vozača" kada je riječ o međunarodnom angažmanu u BiH.
"Odluka o ukidanju sankcija je dio napora Trampove administracije, koji traje već nekoliko mjeseci, a vezana je za pokušaj doprinosa deeskalaciji situacije u BiH", kaže Ćerimagić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prema njegovim riječima, odluka o sankcijama odraz je "transakcijske politike" Donalda Trampa.
"Sastoji se u tome da od onih sa kojim sarađuju, odnosno sa kojim razgovaraju, očekuju određene koncesije koje bi onda zauzvrat dobile neki pozitivni tretman od strane SAD-a", rekao je Ćerimagić.
Ćerimagić dodaje da reakcija Stejt Departmenta pokazuje kako američka strana sada vidi prostor za "novi odnos" s akterima u BiH, zasnovan prije svega na zajedničkim ekonomskim interesima.
Dodik i još 48 osoba i kompanija 29. oktobra je uklonjeno sa "crne liste" američkog Ministarstva finansija.
State Department je na upit RSE pojasnio da je djelovanje Narodne skupštine Republike Srpske, koja je poništila niz neustavnih zakona na sjednici 18. oktobra, umnogome uticalo na ovu odluku.
Na istoj sjednici na kojoj su poništeni zakoni, Dodikova dugogodišnja savjetnica, Ana Trišić Babić, izabrana je za v.d. predsjednice RS, do prijevremenih izbora 23. novembra.
Dodiku je u avgustu oduzet mandat entitetskog predsjednika, nakon što ga je Sud BiH osudio na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
Nova američka politika prema BiH?
Urednik portala "Buka", Aleksandar Trifunović, smatra da je Dodik razumio poruku Vašingtona, te da zato već dugo nije govorio o odvajanju od BiH, pripajanju Srbiji i slično.
"Ameriku interesuje samo cjelovita BiH i to je linija koju je Marko Rubio (američki državni sekretar, prim. aut) pomenuo negdje još početkom ove godine, da Amerika će se sigurno usprotiviti svakom pokušaju destabilizacije države BiH", rekao je Trifunović.
Istovremeno, Ćerimagić očekuje da SAD neće ostaviti sa strane politički kapital koji posjeduju, sada kad su Dodiku ukinute sankcije.
"Ja mislim da će se pokušati fokusirati na pokušaj da pokažu da sve što su oni uradili do sada vodi ka daljim konkretnim koracima, i ne bih se iznenadio da se radi o budžetu ili o nekim drugim dokumentima", smatra on.
Fakultetski profesor iz Sarajeva, Enver Kazaz smatra da su "SAD definitivno odlučile da na Balkanu ponište ruski utjecaj i pokažu Rusima da je ovaj prostor njihova interesna sfera".
"Zbog toga su naprosto ukidanjem sankcija i uklanjanjem Dodika sa svih bitnih funkcija ugasili ruski uticaj u BiH preko SNSD-a", mišljenja je Kazaz.
Da li će SNSD nastaviti sa opstrukcijama?
Trifunović ne sumnja da će SNSD biti osokoljen ukidanjem sankcija, te da Dodik sada ima "mnogo bolju poziciju" nego prije nekoliko mjeseci, kada su ga mnogi političari smještali na "politički otpad".
"U tom kontekstu on će biti vrlo važan za bilo kakva buduća formiranja pravaca BiH prema EU, NATO ili slično, i sigurno je da će biti brutalniji nego što je bio", ocjenjuje Trifunović.
Ćerimagić kaže da postoje dvije opcije – vraćanje "rušilačkim politikama", ili pronalazak zajedničkog jezika.
On očekuje da SAD neće ostaviti sa strane politički kapital koji posjeduju, sada kad su Dodiku ukinute sankcije.
"Ja mislim da će se pokušati fokusirati na pokušaj da pokažu da sve što su oni uradili do sada vodi ka daljim konkretnim koracima, i ne bih se iznenadio da se radi o budžetu ili o nekim drugim dokumentima", smatra on.
Zbog čega je BiH mjesecima u političkoj krizi?
Koalicija na državnom nivou se raspala još u januaru, kada poslanici Dodikovog SNSD-a nisu glasali za dva reformska zakona koji su trebalo da zemlju približe EU.
Predstavnici Trojke, tri stranke iz Federacije BiH (Socijaldemokratska partija, Narod i pravda, Naša stranka), saopštili su tada da je ovo "kršenje koalicionog dogovora", a Dodika i njegovu partiju optužili da "neustavnim djelovanjem narušava mir i sigurnost BiH i regiona".
Nakon toga, više puta su pokušali da smijene kadrove SNSD-a u Savjetu ministara BiH, Stašu Košarca, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, i Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora, ali im nije uspjelo zbog blokada Dodikove stranke u bh. Parlamentu.
Budžet je trebalo da bude usvojen u oktobru 2024. godine, ali zbog raspada koalicije i političkih blokada, država je cijelu godinu provela na privremenom finansiranju.
Zbog toga su sindikati radnika državnih službi i institucija podnijeli krivične prijave protiv članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, jer im je ranije obećano povećanje plata.
Vlasti u BiH su krajem septembra, pred istek roka, usvojile Reformsku agendu, spisak društvenih i ekonomskih reformi koje EU traži, da bi se dobila sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
BiH je kasnila sa usvajanjem ovog plana skoro dvije godine, jedina u regionu, te je zbog toga planirani iznos od milijardu evra već umanjen za 108,5 miliona.
Što se evropskog puta BiH tiče, još se čeka i izbor glavnog pregovarača sa EU, kao i usvajanje izmjena Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), te novi zakon o sudovima koji bi predviđao formiranje državnog apelacionog suda.