Posjeta Ane Trišić-Babić i Željke Cvijanović Washingtonu, u oktobru ove godine, gdje su razgovarale "s važnim ljudima u administraciji", kako je kasnije saopšteno, i povlačenje antidejtonskih zakona u Republici Srpskoj, nekoliko dana kasnije.
Slučajnost ili politička tranzicija dogovorena između Milorada Dodika i međunarodnih aktera?
Ovo pitanje se nametnulo nakon što je Skupština Republike Srpske u subotu poništila antiustavne zakone, a dan ranije Washington ublažio sankcije za neke bliske Dodikove suradnike.
Analitičari upozoravaju na mogućnost da Dodik "mijenja taktiku čekajući novi pogodan trenutak i manevarski prostor za povratak".
"Dodikova strategija je samo jedan dio priče. Drugi važniji dio je ponašanje SAD-a, EU-a i drugih političkih stranaka u BiH. Ne želim predviđati, ali sve dok oni nastavljaju s pritiskom, mislim da bi ovo stvarno mogao biti politički kraj Dodika i sasvim je moguće da se to događa upravo sada", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) briselski analitičar Toby Vogel iz Vijeća za demokratizaciju politike (DPC).
Ana Trišić‑Babić, dugogodišnja savjetnica Milorada Dodika, imenovana je 18. oktobra za privremenu predsjednicu Republike Srpske.
Narodna skupština RS je isti dan poništila zakone koje je proljetos usvojila kako bi se spriječio rad državnih pravosudnih i policijskih organa na teritoriji tog entiteta, a nakon što je Dodik osuđen za nepoštivanje odluka međunarodnog visokog predstavnika.
Dodik, kojem je oduzet mandat predsjednika RS-a, proteklih je dvadeset godina bio dominantna politička figura u BiH, a kroz svoj Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) diktirao je političke tokove u zemlji.
Njegova politika je u više navrata bila označena kao prijetnja stabilnosti i miru u BiH, a američko Ministarstvo financija uvelo je sankcije njemu, te najbližim suradnicima uključujući Cvijanović, članovima obitelji i firmama koje su, kako je ocijenio SAD, "služile za njegovo lično bogaćenje".
Pažljivo režirana tranzicija
Toby Vogel, briselski analitičar iz Vijeća za demokratizaciju politike (DPC), kaže da aktuelna dešavanja u RS-u "najvjerojatnije nisu spontana, već rezultat dogovora iza zatvorenih vrata o 'mekoj tranziciji vlasti'", ali da nema dokaza za to.
Po njemu, Milorad Dodik je suočen s ozbiljnim i višeslojnim pritiscima iz međunarodne zajednice, ali i unutrašnjim pritiscima iz vlastitog političkog okruženja. Vogel kaže da Dodik "uvijek pravi ustupke kada je pod velikim pritiskom, a radikalizira situaciju kad osjeti da ima prostor za takav manevar".
"Mislim da će Amerikanci i Europljani nastaviti pritiskati Republiku Srpsku, SNSD, onoga tko na kraju naslijedi Dodika nakon prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, da ostane na tom kursu i da ne preokrene taj kurs", kazao je Vogel za RSE.
Takav scenarij bi za međunarodne aktere predstavljao prihvatljiv kompromis, s obzirom na to da, kaže Vogel, Dodik više strahuje od budućih krivičnih progona i eventualnog gubitka kontrole nad ličnim bogatstvom.
"Mislim da ga to puno više motivira od visoke politike ili tko će biti privremeni predsjednik RS-a", ocjenjuje Vogel.
Aleksandar Popov iz Centra za regionalizam iz Novog Sada, smatra da je Dodik bio primoran povući se pod snažnim međunarodnim pritiskom.
Za RSE kaže da se Dodikov korak unazad može tumačiti kao odgovor na "konkretne i ozbiljne prijetnje iz Washingtona". Podsjeća na upozorenje američkog državnog tajnika Marka Rubija "partnerima u regiji da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju".
"Znači da se nešto izdešavalo, da je neka oštra pretnja stigla iz Washingtona i da je to sada konačno ozbiljno shvaćeno u Banjoj Luci, prvenstveno od strane Dodika i njegovih saradnika i da je postignut dogovor: ako vi uradite to što mi od vas tražimo, a to je ovo što je urađeno, u tom slučaju mi ćemo biti blaži u odnosu na vas", kazao je Popov za RSE.
Prema Davoru Gjeneru, političkom analitičaru iz Zagreba, upravo je posjet Dodikove najbliže suradnice Željke Cvijanović u pratnji Dodikove savjetnice Trišić-Babić Washingtonu bio "ključni događaj" i da je kroz susrete s američkim dužnosnicima "pažljivo režiran model mirne post‑dodikovske tranzicije".
Cvijanović je nakon povlačenja zakona poručila na engleskom na X-u da je RS pokazala da su "kredibilan partner".
Gjenero povlači paralelu između Cvijanović i Biljane Plavšić, koja je, kaže Gjenero, krajem 1990-ih "odigrala sličnu ulogu u post-karadžićevskom periodu".
Iako je Plavšić kasnije osuđena za ratne zločine pred Haškim tribunalom, njena privremena uloga kao mosta ka Zapadu bila je, smatra Gjenero, neophodna za stabilizaciju situacije i taj scenarij se ponavlja.
Gjenero to naziva pragmatičnom američkom taktikom koja omogućava međunarodnim akterima da komuniciraju s lokalnim akterima i provode tranziciju vlasti bez otvorene intervencije.
"To ne znači da je došlo dobilo kakve promjene u odnosu na poziciju Milorada Dodika i na odluku da on, a dugoročno i njegov bliži krug, moraju otići iz politike. Vidjet ćemo na izborima za entitetskog predsjednika hoće li se taj prostor iskoristiti, ili će uskočiti netko tko je i više Vučićev igrač nego što je to bio Dodik", kazao je Gjenero za RSE.
Prema Gjeneru, Dodik se suočava samo sa opcijom "tihog povlačenja iz javnog života uz zaštitu stečenog bogatstva", ili "sukobom koji bi ga mogao dovesti u poziciju sličnu onoj u kojoj je bio Karadžić".
"Nema treće opcije. On ne spada u onu tradiciju ratnih zločinaca u politici u entitetu. Ratni profiteri su racionalniji od ratnih zločinaca i prije svega koncentrirani na očuvanje svoje ekonomske snage", kazao je Gjenero za RSE.
Je li moguć Dodikov povratak?
Profesor Šaćir Filandra s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu kaže za RSE da su priče o povlačenju Milorada Dodika zasad samo spekulacije i da Dodik i dalje ima ključni utjecaj na političke procese i kadrovska rješenja u RS-u.
Filandra smatra da je "vjerojatno došlo do određene koordinacije s međunarodnim akterima" kako bi se "spriječilo otvaranje novog pravno-političkog ili sigurnosnog žarišta u BiH i regiji".
"Ne mislim da će doći do nekog velikog političkog puča. Mislim da je Dodik dokazao do sada da ima političke vještine da očuva svoju poziciju, od materijalne do svake druge, i nije očekivati tu neke velike potrese u ovom trenutku", kazao je Filandra za RSE.
Inače, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine provodi istragu protiv Dodika, bivšeg premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine RS Nenada Stevandića osumnjičenih za "napad na ustavni poredak".
U Tužiteljstvu je i predmet vezan za Dodikovu kupovinu vile u elitnom beogradskom naselju Dedinje. Pravosnažno je osuđen za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta i zabranjeno mu je obavljanje izabrane ili imenovane funkcije na šest godina.
Centralna izborna komisija BiH mu je potom oduzela mandat predsjednika RS i raspisala prijevremene izbore. Trenutno obavlja samo funkciju predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vladajuće stranke u RS-u i na nivou BiH.