Uprkos zapadnim sankcijama i političkoj izolaciji, lideri bh. entiteta Republika Srpska i Srbije, Milorad Dodik i Aleksandar Vučić, nastavljaju da održavaju bliske kontakte s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Iako su ti susreti učestali, analitičari smatraju da oni više služe kao poruka Zapadu, nego što zaista donose konkretnu podršku Moskve.
"Mislim da ono što traže je simbolična podrška od Putina da uplaše Evropljane i da im pokažu da je u njihovom interesu da ne vrše dalji pritisak ni na Vučića ni na Dodika", rekao je Tobi (Toby) Vogel, iz Centra za demokratizaciju politike u Berlinu, za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Dodik, koji odnedavno nije predsjednik Republike Srpske nakon što mu je oduzet mandat zbog pravosnažne presude, najavio je u intervjuu za ruski "Sputnjik" da će "uskoro" putovati u Rusiju, a da bi tokom oktobra trebalo da se sastane i sa Putinom.
Od Rusije će, kako je rekao, tražiti da uloži veto na produženje mirovne misije EUFOR Althea, o čemu se svakog novembra glasa u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove sedmice putuje u Peking, gdje će se sastati s kineskim liderom Si Đinpingom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, saopštila je njegova služba za odnose s medijima.
Put u Kinu dolazi u trenutku kada u Srbiji već deset mjeseci traju protesti, na kojima se traži odgovornost vlasti zbog pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu.
'Vučić i Dodik žele reakciju Brisela i Londona, a ne Moskve'
Tobi Vogel ocjenjuje da Vučić i Dodik svojim sastancima sa Putinom žele reakciju Brisela i Londona, a ne Moskve.
"Godinama se priča da ne možemo previše pritiskati Vučića ili Dodika, jer ako to uradimo, gubimo ih, navodno. Gubimo ih od Rusije. Oni će se okrenuti Istoku, a mi to ne želimo. Ne možemo to sebi priuštiti", kazao je Vogel.
Prema njegovim riječima, taj narativ nikad nije bio "posebno ubjedljiv", te da kolektivni Zapad tome mora "stati u kraj".
Dodaje i da je do sada, i bez Rusije, Evropska unija bila "veoma slaba u kritikovanju Vučića" zbog represije nad demonstrantima u Srbiji, te da nije bilo nikakvih materijalnih posljedica po zvanični Beograd.
"Vučić će teško izaći iz ove političke krize neokrznut i nikakva putovanja u Kinu ili Rusiju neće to promijeniti", kaže on.
S druge strane, što se Dodika tiče, pravna situacija je savršeno jasna, ali ne i na terenu, pogotovo kad budu održavani prijevremeni izbori za entitetskog predsjednika.
"Potrebne su vam lokalne vlasti, entitetske i opštinske vlasti u RS da zapravo fizički održe ove izbore. A ako odluče da žele da ostanu uz Dodika, onda će to biti veoma teško", upozorava Vogel.
Šta znači ruska podrška na Zapadnom Balkanu?
Politički analitičar iz Sarajeva, Adnan Huskić, na upit RSE odgovara kontrapitanjem – šta ikome sa Zapadnog Balkana znači da ima rusku podršku?
"Ja zaista ne vidim kako, u situaciji u kojoj još uvijek imate baš duboku polarizaciju Zapada i Rusije, šta vama tačno znači, ruska pomoć. Okruženi državama NATO saveza, obavještajno, još uvijek je Amerika tu bez obzira šta mi mislili o svemu tome ", kazao je Huskić.
Što se Dodika tiče, smatra da on koristi sve što ima na raspolaganju, ali teško da će imati efekta.
Takođe, kaže da je "neozbiljna i površna analiza" da će se neko na međunarodnom planu ozbiljnije posvetiti pitanju Dodika.
"Očekivati da će se u svijetu u kojem se dešavaju ovakve stvari, moći staviti akcenat i na dešavanje u BiH je potpuno u najmanju ruku iščašeno očekivati", rekao je Huskić.
Tanja Topić, banjalučka politička analitičarka ocjenjuje za RSE da Dodik odlaskom u Rusiju šalje poruku da su "iznevjerena" očekivanja koja je on imao od Trampove administracije.
"U kontekstu presude dugo je vjerovao da će se neke stvari promijeniti i da će se desiti neka određena čuda da bi sada svoj fokus borbe odnosno za opstanak u političkom životu prebacio na Rusiju", izjavila je Topić.
Ona ističe da Dodikove najave da će razgovarati o eventualnoj podršci za nezavisnost RS neće uroditi konkretnim rezultatima, ali da će se za tu priču naći dnevno-politička upotreba.
Prijetnja ukidanjem EUFOR-a u BiH
Dodik je, između ostalog, najavio da će tražiti od "ruskih prijatelja" da ulože veto na produžetak misije EUFOR, najduže vojne operacije EU, jedine kopnene misije, te jedine koja ima izvršni mandat da koristi silu.
Ona u BiH trenutno broji oko 1.500 vojnika.
Tobi Vogel upozorava da je mogući veto na produžetak misije EUFOR-a jedna konkretna prijetnja, koju Moskva ili Peking mogu lako da ispune, kao stalne članice Savjeta bezbjednosti UN.
"Do sada, razlog zašto to nisu učinili, zašto Rusija posebno nije učinila, jeste taj što je dobila uvjeravanja da EUFOR neće preći određeni nivo trupa i zato što su razumjeli da će, ukoliko EUFOR bude ukinut, NATO intervenisati", kaže Vogel.
Vogel smatra da u slučaju veta postoje tri opcije – povlačenje snaga, pojačanje prisustva NATO u zemlji, ili nastavak raspoređivanja snaga EUFOR-a uprkos odlukama UN za šta bi pravni timovi trebalo da "nađu način".
"Mislim da je broj tri najmanje vjerovatan, jer EU ima u svojoj DNK da poštuje pravila. Ali verzija broja dva je potpuno vjerodostojna, i siguran sam da države članice NATO-a i EU već planiraju tu mogućnost", ocijenio je Vogel.
U tom slučaju, pojašnjava Vogel, jedina nepoznanica je reakcija američke administracija, koja bi mogla da blokira raspoređivanje dodatnih snaga.
Adnan Huskić ocjenjuje da bi Rusija mogla uložiti veto, da vidi "koliko je NATO konsolidovan i spreman".
"Onog momenta kada vi ukinete EUFOR-ov mandat, vi ćete u stvari otvoriti put za uspostavljanje NATO mandata što bi onda bila gora situacija za Rusku Federaciju i njihove aktere, koji su njima bliski u BiH, nego što je sadašnja sa EUFOR-om", smatra Huskić.
Koliko se često Vučić i Dodik sastaju sa Putinom?
Dodik i Vučić su bili u Moskvi 9. maja na vojnoj paradi povodom 80. godišnjice kraja Drugog svjetskog rata, gdje su se sastali sa ruskim predsjednikom.
Zapadne države su paradu ocijenile "Putinovom propagandom" kojom pokušava da opravda agresiju na Ukrajinu.
Dodik se od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022., sastao sa Putinom osam puta.
Bio je u Moskvi i mjesec dana prije vojne parade, u aprilu.
Tada je saopštio da mu je Putin rekao da će se Rusija zalagati da se završi rad međunarodnih institucija u BiH, uključujući visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je samo jednom u Moskvi od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Bilateralni susret sa Putinom u maju, tokom obilježavanja godišnjice kraja Drugog svjetskog rata, bio je njihov prvi zvanični sastanak nakon više od tri godine ruske invazije na Ukrajinu.
Putin je tada rekao Vučiću da Moskva "cijeni nezavisan i suveren kurs Srbije u međunarodnim poslovima".
Srbija se, iako kandidat za članstvo u Evropsku uniju, nije pridružila sankcijama Rusiji, koje je Brisel u više navrata uvodio u pokušaju prekida rata u Ukrajini.
Susretima Vučića sa Putinom prethodilo je nekoliko telefonskih razgovora.
U oktobru 2024., povodom 80 godina od oslobođenja Beograda, Vučić je naveo da se zahvalio Putinu na tome što je učinio da Rusija i te zime obezbijedi dovoljne količine gasa za Srbiju.
Tada je rekao da oni gotovo dvije i po godine nisu razgovarali, iako su se dvojica lidera u oktobru 2023. godine sreli u Pekingu, na međunarodnom forumu kineske inicijative "Pojas i put".
