Nakon ranijih izjava kako neće dozvoliti „sudijama muslimanima da sude Republici Srpskoj“ pred državnim Sudom, premijer RS Milorad Dodik ponovno se obrušio na pravosudne institucije u BiH. Komentarišući mogućnost podizanja optužnice protiv njega, Dodik je kazao:
„Imate tužioce jajare koji uopšte ne smiju da rade svoj posao i čekaju šta će im neko od stranaca reći da rade. Ja ih pozivam da podignu optužnicu ako ima elemenata, da to riješimo jednom. Hajde, dignite optužnicu, majstori, da vidimo da li je to tako. Zašto se držite samo špekulacija? Zašto nema istrage? Zašto se mi ne možemo da branimo - nego samo moramo odgovarati na špekulacije? Dajte nam proceduru, podignite optužnicu. Evo ja ih pozivam da podignu optužnicu, pa ćemo vidjeti kako će se ko provesti u ovoj zemlji – ako ima elemenata. Ja neću kao Šarović šutiti, pa taman bio ili ne bio predsjednik Vlade, jer je to direktno ujdurma i udar i na moju ličnost prije svega. Od toga nema ništa, a oni neka pokažu da nisu jajare i babe. Evo ja im to javno kažem da jesu.“
Također je zaprijetio da će preispitati prijenos nadležnosti s entiteta na nivo države kada je u pitanju rad državnog Suda i Tužilaštva, koji se, prema njegovim riječima, trebaju baviti kriminalom u organima BiH i pustiti entitetske da se bave svojom nadležnošću. Dodik je optužio državne tužioce da prisluškuju i najviše sudske službenike u BiH:
„Što se bojite? Pitajte Tužilaštvo da li je dat nalog za prisluškivanje sudija Ustavnog suda?“
Dodikove navode u Tužilaštvu BiH negiraju. Glasnogovornik ove institucije Boris Grubešić:
„Bilo kakve navode o prisluškivanju smatramo potpuno netočnim i neutemeljnim, a ostale navode gospodina Dodika ne bismo željeli komentirati.“
Mnogi su iznenađeni izostankom reakcije na ovakve izjave, s obzirom da ih nije uputio bilo ko već prvi čovjek vlade u polovini BiH, što optužbama daje specifičnu težinu, kaže predsjednik Alumni cenra za interdisciplinarne postdiplomske studije Sanel Huskić:
„Sama činjenica da gospodin Dodik komentariše rad pravosudnih organa trebalo bi da se okarakteriše kao direktno uplitanje u rad nezavisnog sudstva - jer gospodin Dodik nije samo obični građanin, on obnaša vrlo važnu političku funkciju i samim tim bilo koje izjave ove vrste, pogotovo uvredljive vrste, sigurno imaju reperkusije na slobodan rad pravosuđa. Samim tim organi koji su zaduženi za zaštitu integriteta ove institucije bi trebalo da reaguju.“
Kolumnist lista „Oslobođenje“ Mirko Šagolj zaprepašten je, kaže, da su tužioci ostali nijemi:
„Da baš nijedan bar od tužilaca! Pa nisu valjda onakvi kakvim ih on predstavlja? Da se makar na neki način kolektivno ne oglase! Pa ne mora se pojedinačno, ako već ne smije niko da se pojedinačno oglasi, da se makar njih koliko bilo ujedine i oglase se i da kažu: ’Ljudi moji, stanite, šta ovo znači?’ I da svi demonstrativno napuste svoje funkcije. To bi jedini, po mom mišljenju, pravi odgovor bio na cijelu ovu situaciju.“
Uz nazivanje tužilaca „babama “ i druge optužbe, Dodik je zbog pisanja medija o mogućem podizanju optužnice protiv njega i još 15 osoba optužio i Federaciju da je neprijatelj. U političkom rječniku BiH „neprijatelji“ nisu strana pojava. U BiH, u kojoj je sloboda izražavanja apsolutna, postoji opasnost od anarhije i ćutanje pred uvredama i optužbama nije rješenje, smatra profesorica na Fakultetu političkih nauka Nermina Mujagić:
„Anarahiju u kojoj nema apsolutno niko nikakve ni individualne ni društvene odgovornosti, u kojoj može svako da govori šta god hoće i kako god hoće. Ja ću vas samo podsjetiti na načela nekih dobrih teoretičara koji kažu da je dužnost i obaveza svake demokratije da se zaštiti od onih ljudi koji je žele nasilno srušiti. Apsolutna sloboda, uvrede, prijetnje, u ovom slučaju sudskom tužilaštvu, pokazuje nam da BiH mora da se suoči i sa takvim snagama i da mora da suzbije način ispoljavanja takvog mišljenja da ne bi dovela u pitanje ovo malo institucija koje ima.“
Dodik je, prema Šagoljevom mišljanju, jedan od nekolicine bosanskohercegovačkih političara koji sebi može dozvoliti ovakve ispade, te pojašnjava i zašto:
„Zato što se uvjerio da što god je dosad radio, kome god je šta rekao, prema kome god je kako postupio, nikakve posljedice do sada nije snosio. I on je jednostavno svjestan činjenice, bar prema dosadašnjem ponašanju, da mu međunarodna zajednica ili neće ili ne može ništa.“
Iako su ovakve izjave dobar politički marketing koji može služiti i za skretanje pažnje sa stvarnih problema, pozadina, upozopravaju eksperti, jeste i strah na koji političke elite računaju kako bi se održale na vlasti. Sijanjem prijetnji i straha sebi obezbjeđuju egzistenciju.
Dodik: Hajde, dignite optužnicu, majstori, da vidimo da li je to tako.
Također je zaprijetio da će preispitati prijenos nadležnosti s entiteta na nivo države kada je u pitanju rad državnog Suda i Tužilaštva, koji se, prema njegovim riječima, trebaju baviti kriminalom u organima BiH i pustiti entitetske da se bave svojom nadležnošću. Dodik je optužio državne tužioce da prisluškuju i najviše sudske službenike u BiH:
„Što se bojite? Pitajte Tužilaštvo da li je dat nalog za prisluškivanje sudija Ustavnog suda?“
Dodikove navode u Tužilaštvu BiH negiraju. Glasnogovornik ove institucije Boris Grubešić:
„Bilo kakve navode o prisluškivanju smatramo potpuno netočnim i neutemeljnim, a ostale navode gospodina Dodika ne bismo željeli komentirati.“
Huskić: Sama činjenica da gospodin Dodik komentariše rad pravosudnih organa trebalo bi da se okarakteriše kao direktno uplitanje u rad nezavisnog sudstva.
„Sama činjenica da gospodin Dodik komentariše rad pravosudnih organa trebalo bi da se okarakteriše kao direktno uplitanje u rad nezavisnog sudstva - jer gospodin Dodik nije samo obični građanin, on obnaša vrlo važnu političku funkciju i samim tim bilo koje izjave ove vrste, pogotovo uvredljive vrste, sigurno imaju reperkusije na slobodan rad pravosuđa. Samim tim organi koji su zaduženi za zaštitu integriteta ove institucije bi trebalo da reaguju.“
Kolumnist lista „Oslobođenje“ Mirko Šagolj zaprepašten je, kaže, da su tužioci ostali nijemi:
„Da baš nijedan bar od tužilaca! Pa nisu valjda onakvi kakvim ih on predstavlja? Da se makar na neki način kolektivno ne oglase! Pa ne mora se pojedinačno, ako već ne smije niko da se pojedinačno oglasi, da se makar njih koliko bilo ujedine i oglase se i da kažu: ’Ljudi moji, stanite, šta ovo znači?’ I da svi demonstrativno napuste svoje funkcije. To bi jedini, po mom mišljenju, pravi odgovor bio na cijelu ovu situaciju.“
Uz nazivanje tužilaca „babama “ i druge optužbe, Dodik je zbog pisanja medija o mogućem podizanju optužnice protiv njega i još 15 osoba optužio i Federaciju da je neprijatelj. U političkom rječniku BiH „neprijatelji“ nisu strana pojava. U BiH, u kojoj je sloboda izražavanja apsolutna, postoji opasnost od anarhije i ćutanje pred uvredama i optužbama nije rješenje, smatra profesorica na Fakultetu političkih nauka Nermina Mujagić:
Šagolj: I on je jednostavno svjestan činjenice, bar prema dosadašnjem ponašanju, da mu međunarodna zajednica ili neće ili ne može ništa.
Dodik je, prema Šagoljevom mišljanju, jedan od nekolicine bosanskohercegovačkih političara koji sebi može dozvoliti ovakve ispade, te pojašnjava i zašto:
„Zato što se uvjerio da što god je dosad radio, kome god je šta rekao, prema kome god je kako postupio, nikakve posljedice do sada nije snosio. I on je jednostavno svjestan činjenice, bar prema dosadašnjem ponašanju, da mu međunarodna zajednica ili neće ili ne može ništa.“
Iako su ovakve izjave dobar politički marketing koji može služiti i za skretanje pažnje sa stvarnih problema, pozadina, upozopravaju eksperti, jeste i strah na koji političke elite računaju kako bi se održale na vlasti. Sijanjem prijetnji i straha sebi obezbjeđuju egzistenciju.