Evrokomesarka Marta Kos jasno je poručila balkanskim liderima - ako ne provedu reforme, neće dobiti novac iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
Svaki euro od šest milijardi koliko je planirano treba biti potrošen na zemlje Zapadnog Balkana, izjavila je komesarka za proširenje i dobrosusjedstvo Evropske unije (EU) Marta Kos 1. jula u Skoplju, na Samitu EU - Zapadni Balkan posvećenom Planu rasta.
"Novac koji koristimo u ovom instrumentu za sve zemlje Zapadnog Balkana biće dostupan do kraja 2027. godine i ako ga ne iskoristimo, ako ga zemlje ne uspiju povući, moraću vratiti novac u budžet EU", rekla je Kos na zajedničkoj konferenciji za novinare s domaćinom sastanka lidera, premijerom Sjeverne Makedonije Hristijanom Mickoskim.
"Mislim da", dodala je, "postoje bolja rješenja od toga, ako sprovedete reforme, radije ćemo vam ga dati nego vratiti u budžet EU".
Iz regije, događaju u Skoplju prisustvovali su premijeri Kosova i Albanije Aljbin Kurti (Albin Kurti) i Edi Rama. Iz Bosne i Hercegovine stigla je predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto, dok je delegaciju Srbije predvodio ministar za evropske integracije Nemanja Starović.
Crnogorski premijer Milojko Spajić prisustvovao je večeri u Skoplju 30. juna, nakon čega je otišao, a delegaciju je na samitu prevodio potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović.
Četvrtina reformi nije provedena
Ako su na prethodnim samitima razmatrani planovi reformi, sastanak u Skoplju je prvi koji pokazuje konkretne rezultate. Albanski premijer Edi Rama ponudio je da bude domaćin sljedećeg samita, ali još nema određenog datuma.
Kako je izjavila evropska komesarka Kos, prosjek za sve zemlje u regiji do sada je da je 75 posto reformi ili provedeno ili je u procesu provedbe. Četvrtina reformi, međutim, nije provedena i Kos je pozvala lidere da ubrzaju procese.
Sjeverna Makedonija, koja je prva predstavila agendu reformi za Plan rasta, kako je rekao premijer Mickoski, prednjači za nekoliko procentnih poena iznad regionalnog prosjeka od 75 posto.
Konkretni rezultati - SEPA, Koridor 8, roaming sa EU
Plan rasta i reforme regije trebali bi omogućiti ubrzanu integraciju u EU, te da građani Zapadnog Balkana osjete koristi čak i prije punopravnog članstva, poput integracije svojih zemalja u jedinstveno evropsko tržište. Jedan od konkretnih rezultata je pridruživanje Sjeverne Makedonije, Albanije, Crne Gore i Srbije Jedinstvenom području plaćanja u eurima - SEPA.
"Mladi poduzetnici u Skoplju ili Tirani mogu primati plaćanja iz cijele EU baš kao i preduzeća u Madridu ili Beču. Ovo se odnosi na zemlje Zapadnog Balkana, četiri države su u pitanju", rekla je Kos.
Takođe je istakla posvećenost projektu Zelenih linija na granicama, korištenju satelita Galileo za praćenje kamiona i nadzor i prevazilaženje uskih grla na granicama.
Kos je takođe pozdravila činjenicu da su se Sjeverna Makedonija i Bugarska dogovorile o izgradnji Koridora 8, za koji je rekla da je važan ne samo za regiju već i za EU jer će učestvovati u novoj strategiji za Crno more koju je nedavno usvojila Evropska komisija, odnosno za povezivanje Unije sa zemljama Centralne Azije.
"Razgovarali smo i o roamingu, ako zaista budemo marljivo radili, biće mnogo reformi koje će promijeniti zakone i moći ćemo imati besplatan roaming od 1. januara 2026. godine", istakla je Kos.
Dobre vijesti iz Bosne i Hercegovine
Plan rasta, o kojem je evropska komeska razgovarala s liderima iz regije, dogovorili su Evropski parlament i Vijeće Evropske unije u maju 2024. godine, a odobren je u oktobru iste godine. Njegova ukupna vrijednost je šest milijardi eura i pokriva investicije i reforme u zemljama Zapadnog Balkana, kao dio reformske agende 2024-2027.
Bosna i Hercegovina, od svih zemalja Zapadnog Balkana, bila je jedina koja nije usvojila reformsku agendu. Međutim, kako je rekla Kos, to se promijenilo jer je Vijeće ministara 25. juna usvojilo agendu i prvi uslov je ispunjen. To je, ocijenila je evropska komesarka, "dobra vijest".
Od paketa od šest milijardi eura za cijelu regiju, zemlje će dobiti jedan dio u obliku nepovratnih grantova - 2 milijarde eura, a drugi dio u obliku povoljnih kredita - 4 milijarde eura.
Novac se isplaćuje u fazama – dva puta godišnje, ali pod uslovom da zemlje ispune svoje obaveze u vezi sa reformama, vladavinom prava i dobrom upravom.
Za Sjevernu Makedoniju predviđeno je ukupno 750 miliona eura, od čega je zemlja do sada primila 52,4 miliona eura. Od ostalih zemalja u regionu, Srbija je već primila novac – 110,7 miliona eura, Albanija 64,5 i Crna Gora 26,9.
Sljedeće tranše, prema najavama sa Samita u Skoplju, očekuju se kasnije u julu, kao i na jesen nakon što se procijene izvještaji o radu koje zemlje trebaju dostaviti evropskim predstavnicima.
Zemlje Zapadnog Balkana nalaze se u različitim fazama pristupanja EU, a Plan rasta ima za cilj ubrzati njihove reforme i pripremiti ih za članstvo u EU.
Albanija i Crna Gora posljednjih mjeseci brzo otvaraju nova poglavlja u pregovorima o pristupanju s ciljem da postanu članice 2028. godine, dok se od Sjeverne Makedonije traže ustavni amandmani koji bi uključili bugarsku manjinu u Preambulu kako bi formalno započela pregovore s EU.
Kos traži ustavne amandmane, Mickoski ne želi nove ustupke
Ali pored ispunjavanja reformi predviđenih Planom rasta, pred zemljama regije stoje i drugi izazovi. Za Sjevernu Makedoniju to su ustavni amandmani kojima se bugarska zajednica uključuje u Preambulu, a premijer Hristijan Mickoski iskoristio je zajedničku konferenciju za novinare s Martom Kos da kaže da neće prihvatiti nove uslove.
"Želim da bude jasno da su naši koraci na evropskom putu otvorenog srca i uma. Prihvatanjem evropskih vrijednosti. Međutim, protivimo se ucjenama koje nisu dio tih vrijednosti. Ne prihvatamo nametanja pod krinkom evropskog procesa", rekao je Mickoski.
S druge strane, Kos je rekla da je situacija jasna za Evropsku komisiju i ponovila poruke koje su ranije poslane u vezi s evropskim integracijama Makedonije - "ako Sjeverna Makedonija ispuni svoje obaveze i promijeni Ustav, onda će odmah početi Međuvladina konferencija bez ikakvih dodatnih političkih uslova."
"Identitet ne može biti predmet političkog odlučivanja, to je nešto što nosimo u srcu i duši, to je kako se osjećamo prema svojoj domovini, kako brinemo o svojoj tradiciji. Na primjer, o manastirima, pogači, tavče-gravčetu, punjenim paprikama, kako održavamo tradicionalne nošnje, kakve odnose gradimo sa starijima u zemlji, kakav stav imamo prema očuvanju svog jezika. I to vam niko ne može oduzeti", rekla je Kos.
Dok je pričala o makedonskim specijalitetima, Mickoski je odgovorio da je za njega identitet nešto više od same makedonske kuhinje, već i Ilindenskog ustanka, te narodnog heroja Goce Delčeva, Dame Grueva itd.
"Moram priznati da smo u ove tri decenije mnogo izgubili – mijenjajući zastavu, ime, a nekoliko puta i Ustav. A u uslovima kada nema garancija da je ovo posljednji identitetski ustupak, bio bih mnogo oprezniji, vođen maksimom: ne slušajte šta govore, gledajte šta rade. A ono što su neki od članova Evropskog parlamenta iz našeg istočnog susjeda radili i još uvijek rade nema nikakve veze sa evropskim vrijednostima", rekao je Mickoski.
Kos je najavila da će uskoro doći u bilateralnu posjetu Sjevernoj Makedoniji. Za tada su se, kako je rekla, dogovorili sa Mickoskim da posjete povrijeđene u požaru u diskoteci "Puls" u Kočanima, koju je nazvala "nacionalnom tragedijom“ od koje se zemlja još uvijek oporavlja, te izrazila saučešće porodicama žrtava.
U ovoj tragediji koja se dogodila 16. marta, poginule su 62 osobe, a preko 200 je povrijeđeno.
