Evropska unija (EU) se nada da će uspostaviti "Crnomorski pomorski sigurnosni centar", kako bi se suprotstavila ruskim akcijama u regiji i zaštitila kritična pomorska infrastruktura.
Plan je dio šire strategije EU koju je 28. maja predstavila šefica vanjske politike EU Kaja Kallas, a čiji je cilj uspostavljanje bliže saradnje s Armenijom, Azerbejdžanom, Gruzijom, Moldavijom, Turskom i Ukrajinom.
Radi se o dokumentu pod nazivom "Strateški pristup Evropske unije crnomorskoj regiji", u koji je Radio Slobodna Evropa (RSE) imao uvid.
Napominje se da bi Brisel trebao pomoći "izgradnjom pomorskih kapaciteta i mehanizama za praćenje mora, uključujući i posmatranje mogućeg primirja na moru, čišćenje mina, zaštitu kritične infrastrukture, patroliranje komercijalnih morskih linija, suprotstavljanje hibridnim prijetnjama, s ciljem odvraćanja budućih agresija u regiji i, kada uslovi dozvole, učvršćivanje mira".
Nema naznaka o tome gdje bi se centar nalazio ili koje bi zemlje bile uključene.
Ali u tekstu se navodi da bi se trebao baviti pitanjima kao što su "svijest o pomorskoj situaciji, praćenje u stvarnom vremenu od svemira do morskog dna i rano upozoravanje na potencijalne prijetnje i zlonamjerne aktivnosti".
Centar bi se fokusirao na stvari poput podmorskih kablova, instalacija na moru, te gasnih i vjetroenergetskih operacija kod rumunskih i bugarskih obala.
Dokument dolazi usred planova evropskih zemalja za neku vrstu snaga sigurnosti u Ukrajini u slučaju trajnog prekida vatre u ruskom ratu.
Dok Velika Britanija i Francuska prednjače u pogledu raspoređivanja snaga na terenu, Turska je, prema izvorima RSE, već nagovijestila da će predvoditi pomorsku komponentu takvih snaga, posebno kroz obezbjeđivanje sigurnog prolaza u Crnom moru i potencijalno čišćenje mina.
Iako se dokument ne odnosi direktno na bilo kakve snage za uvjeravanje za Ukrajinu, on ističe povećanu saradnju s Ankarom kako bi se osigurao mir u i oko Crnog mora.
"Turska može igrati konstruktivnu ulogu u suprotstavljanju ruskoj floti u sjeni i doprinijeti naporima za poboljšanje pomorske sigurnosti, energetske sigurnosti i povezanosti u skladu s međunarodnim pravom i relevantnim konvencijama", navodi se.
Šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen obećala je posebnu strategiju za Crno more nakon što je krajem 2024. godine ponovo izabrana za predsjednicu Evropske komisije.
Ideja je da Kallas sada organizuje "posvećeni ministarski sastanak EU sa partnerskim zemljama u crnomorskoj regiji kako bi se razvili i unaprijedili različiti aspekti saradnje u okviru novog pristupa EU crnomorskoj regiji na osnovu zajednički dogovorenog puta naprijed".
EU već ima takve posvećene sastanke sa ministrima vanjskih poslova zemalja Zapadnog Balkana koje se nada članstvu u EU, a ranije ih je imala i sa zemljama Istočnog partnerstva -- Armenijom, Azerbejdžanom, Bjelorusijom, Gruzijom, Moldavijom i Ukrajinom.
Iako tekst ne sadrži nikakva nova finansijska obećanja ili konkretne zakonodavne prijedloge, nudi neke naznake razmišljanja Evropske komisije o nekim zemljama u regiji.
U jedva prikrivenoj kritici sve više anti-EU orijentirane vlade u Tbilisiju, tekst napominje da se "uloga i odgovornost EU u regiji Crnog mora povećavaju, posebno s otvaranjem pristupnih pregovora s Ukrajinom, Republikom Moldavijom; i s Gruzijom, ukoliko se zemlja vrati na put ka EU."
Ljudska prava se ne spominju, a dokument se fokusira na tri oblasti: "jačanje sigurnosti, podsticanje rasta i prosperiteta i promovisanje zaštite životne sredine, otpornosti i spremnosti na klimatske promjene".
Dok bi Brisel ranije spomenuo neke kritike Azerbejdžana, posebno nedostatak slobodnih i poštenih izbora i smanjenje prostora za civilno društvo u zemlji, trenutna strategija spominje Baku samo u smislu energetske saradnje i borbe protiv klimatskih promjena.
"Saradnja s regionalnim partnerima, posebno Azerbejdžanom, jedna je od bitnih mjera za podršku naporima EU da postepeno ukine preostali uvoz ruske energije i ubrza energetsku diverzifikaciju, kako je navedeno u Planu rada RePowerEU, čime se jača energetska sigurnost EU.
Kao domaćin COP29, Azerbejdžan se dodatno obavezao na dekarbonizaciju i multilateralni proces, što je ključni prioritet za EU."