Ministri vanjskih poslova Europske unije trebali bi 15. jula službeno potvrditi dogovor o uvođenju sankcija osobama i entitetima koje EU smatra odgovornima za "destabilizirajuće radnje" u Moldaviji, zemlji u kojoj Rusija i dalje ima veliki utjecaj i drži više od 1.000 vojnika u separatističkoj regiji Pridnjestrovlje.
Režim sankcija prvi put je uspostavljen 2023. godine s ciljem da se zaštiti Kišinjev od pokušaja, koje podržava Moskva, da povrati političku kontrolu nad zemljom.
Do sada su na crnu listu stavljene 16 osoba i dvije organizacije, među kojima su najpoznatiji bjegunci oligarsi Vlad Plahotniuc i Ilan Shor, koji su pobjegli iz Moldavije.
Predloženi novi paket sankcija, u koji je imao Radio Slobodna Europa, uključuje sedam osoba i tri organizacije – sve povezane, na ovaj ili onaj način, sa Shorom.
Shor, koji se nalazi u Rusiji i kojeg moldavska policija smatra odgovornim za shemu kupovine glasova tokom prošlogodišnjeg referenduma o budućem članstvu Moldavije u EU, bio je ključna figura u bankarskom skandalu prije deset godina kada je iz moldavskih banaka izvučeno gotovo milijardu dolara kroz neotplaćene kredite.
Njegova politička partija SOR zabranjena je 2023. godine, ali je godinu dana kasnije iz Moskve pokrenuo novi politički blok nazvan Victory/Pobeda, koji je jedan od tri entiteta predložena za sankcioniranje od strane EU.
Zvanični tekst sankcija navodi da je "Politički blok Victory/Pobeda uključen u širenje lažnih informacija i sheme kupovine glasova" tokom referenduma prošle godine, kao i tokom predsjedničkih izbora na kojima je ponovo izabrana proeuropska predsjednica Maja Sandu.
Na listi za sankcije nalazi se i Shorova kompanija A7.
Brisel ovu firmu opisuje kao poduzeće "koje je osnovao Ilan Shor, zajedno s više financijskih kompanija iz Moskve, u partnerstvu s ruskim državnim entitetima", i optužuje je da je korištena kao sredstvo za kupovinu glasova.
Prekogranični financijski transferi
Kompanija A7 je također optužena da je pomagala u olakšavanju prekograničnih financijskih transfera za ruske klijente, usprkos zapadnim sankcijama.
Treći entitet na listi je "Kulturno-obrazovni centar Moldavije" koji je, prema navodima EU, dijelio besplatne vaučere biračima koji su bili prevezeni na biračko mjesto u Moskvi, "dok je istovremeno promovirao propagandni program 'Karta građanina Republike Moldavije u Ruskoj Federaciji'".
Prema navodima EU, iza ove aktivnosti također stoje Ilan Shor i njegovi suradnici.
Osobe koje se nalaze na listi također su, čini se, povezane sa Shorom.
Alexandru Beschieru je lider političke partije Forta de Alternativa si de Salvare a Moldovei (Snaga alternative i spasa Moldavije), koja je jedan od nasljednika zabranjene partije SOR i sada djeluje pod okriljem političkog bloka Victory/Pobeda.
Victoria Furtuna, liderica partije Moldova Mare (Velika Moldavija), također je navodno imala koristi od Shorove političke i financijske podrške.
Moldavski poslanici Aleksandr Nesterovschi i Irina Lozovan, članovi partije Renastere (Preporod), za koju se smatra da je još jedan od nasljednika Shorove partije, također su predloženi za stavljanje na crnu listu.
Oni su ranije ove godine osuđeni na 12, odnosno šest godina zatvora zbog ilegalnog financiranja političkih partija. Nakon presuda su nestali, a vlasti u Kišinjevu vjeruju da se trenutno kriju u otcijepljenoj regiji Pridnjestrovlje.
Liderica partije Renastere, Natalia Parasca, također je uključena u dokument EU, uz napomenu da je članica upravnog odbora već sankcioniranog entiteta Evrazia, koji je, prema dosijeima, "aktivno uključen u ilegalne financijske sheme" koje vodi Ilan Shor.
Vadim Grozavu, lider partije Victory, i Alexei Lungu, koji predvodi partiju Chance (Šansa), također su predloženi za sankcioniranje.
Gradonačelnik Kišinjeva nije na listi
Međutim, sankcije EU ne obuhvaćaju gradonačelnika Kišinjeva, Iona Cebana.
Došlo je do zabune 9. jula kada je rumunjsko Ministarstvo vanjskih poslova objavilo na svojoj web-stranici da mu je, iz sigurnosnih razloga, zabranjen ulazak u Rumuniju.
Ta mjera također uključuje zabranu pristupa schengenskom prostoru EU, koji obuhvaća većinu zemalja članica EU, kao i nečlanice poput Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske.
Ceban će biti unesen u Schengenski informacijski sistem (SIS), koji predstavlja bazu podataka schengenskog prostora za razmjenu informacija o upravljanju granicama i sigurnosti, osim ako ne uloži žalbu na ovu odluku.
Međutim, to ne predstavlja potpunu zabranu, jer pojedine europske prijestolnice mogu zaobići rumunjsku zabranu tako što će mu izdati vizu za svoju zemlju ili mu jednostavno dozvoliti ulazak.