Evropska unija se približava konačnom usvajanju najnovijeg paketa sankcija – 18. od početka ruske invazije na Ukrajinu prije više od tri godine. Međutim, još postoje dvije prepreke koje treba riješiti.
Prva se tiče ograničenja cijene ruske nafte.
Ovo ograničenje je i dalje u nacrtu prijedloga koji je Radio Slobodna Evropa imao na uvid, ali ostaje pitanje hoće li u konačnoj verziji i dalje biti uključeno.
Druga prepreka je slovački veto koji se odnosi na pitanje povezano sa sankcijama, iako nije direktno dio samog paketa.
Kada je Evropska komisija početkom juna predstavila prijedlog paketa državama članicama EU, ključni prijedlog bio je sniženje postojećeg ograničenja cijene nafte sa 60 na 45 dolara po barelu.
Budući da ovu politiku vodi Grupa sedam najrazvijenijih zemalja (G7), EU je pokušala osigurati podršku ostalih članica G7, posebno Sjedinjenih Američkih Država, za ovu promjenu na samitu u Kanadi prošlog mjeseca.
Međutim, nije uspjela pridobiti Amerikance, posebno nakon što su cijene nafte naglo porasle uslijed izraelskih i američkih napada na Iran.
Ipak, Brisel razmatra mogućnost da nastavi s ovim prijedlogom bez obzira na to, s obzirom na to da je ograničenje cijene ruske nafte u početku bilo način da se zaobiđe zabrana EU na pružanje usluga transporta ruske nafte.
U nedavnim razgovorima u Briselu, zvaničnici EU koji su upoznati s temom, ali nisu ovlašteni da govore javno, navode da su Kipar, Grčka i Malta – zemlje sa značajnim pomorskim uslugama – protiv snižavanja ograničenja cijene.
Međutim, smatra se da bi Kipar i Grčka mogli ublažiti svoj stav, posebno jer je Ujedinjeno Kraljevstvo, još jedan važan pomorski osiguravatelj, podržalo Brisel u vezi s nižim ograničenjem cijene ruske nafte.
Diplomate čak smatraju da bi se i Sjedinjene Američke Države mogle na kraju pridružiti, ako Brisel i London u potpunosti stanu iza prijedloga.
Posljednji otpor pruža Malta, iako postoje nade da bi Valletta mogla prihvatiti niže ograničenje cijene nafte – ali ipak više od predloženih 45 dolara po barelu.
Zatim dolazi do slovačkog veta.
Bratislava je uslovila svoju saglasnost za nove sankcije Rusiji izmjenom zasebnog prijedloga Evropske komisije o postupnom ukidanju uvoza ruske energije u EU do kraja 2027. godine.
Taj prijedlog, predstavljen u maju, nazvan je RePowerEU i izazvao je nezadovoljstvo u Slovačkoj, kao i u Mađarskoj, za koju se smatra da tiho podržava svog sjevernog susjeda.
I lako je vidjeti zašto.
Evropska unija je od 2022. godine kroz sankcije ograničila razne ruske energetske proizvode – na primjer, zabranila je većinu uvoza uglja i nafte.
Međutim, sankcije zahtijevaju jednoglasnost svih 27 članica EU, a Mađarska i Slovačka su u posljednjih nekoliko godina uložile veto na neke od strožih prijedloga iz Brisela koji su ciljali rusku energiju.
Zbog toga Evropska komisija pokušava, putem inicijative RePowerEU, da reguliše unutrašnje tržište EU nizom mjera od kojih se većina može usvojiti kvalifikovanom većinom – 55 posto država članica koje predstavljaju 65 posto ukupne populacije EU, što znači da se time zaobilaze Bratislava i Budimpešta.
Ključni prijedlog bit će pravna obaveza da se do kraja ove godine zabrane svi novi ugovori o kupovini ruskog gasa, kao i kratkoročni tzv. spot-ugovori za ruski tečni prirodni gas (LNG).
Za dugoročne ugovore, regulativa će predložiti period postupnog ukidanja koji bi morao završiti najkasnije do kraja 2027. godine.
Uvoz gasa iz Rusije u EU opao je sa 45 posto u 2021. godini na 19 posto u 2024., a očekuje se da će pasti na 13 posto u 2025. godini nakon prestanka tranzita kroz Ukrajinu početkom godine.
Ipak, EU se našla u neugodnoj situaciji jer je uvoz LNG-a prošle godine porastao za 12 posto u odnosu na 2023.
Kada je riječ o uvozu nafte, situacija je manje dramatična, ali je geografski vrlo specifična i politički osjetljiva.
Ruska nafta danas čini samo tri posto ukupnog uvoza nafte u EU, u poređenju sa 27 posto u 2022. godini – uglavnom zahvaljujući sankcijama koje su zabranile pomorski uvoz ruske nafte i rafiniranih naftnih proizvoda.
Međutim, kopnene zemlje Centralne Evrope dobile su izuzeće od tih mjera. Dok je Češka sada prestala uvoziti naftu iz Rusije, Mađarska i Slovačka i dalje dobijaju 80 posto svoje nafte iz Rusije.
Evropska komisija sada će zahtijevati potpuno ukidanje uvoza ruske nafte do kraja 2027. godine, a te dvije zemlje moraju dostaviti vremenski okvir kako planiraju to postići, predstaviti koje alternativne izvore namjeravaju koristiti te omogućiti veću transparentnost postojećih ugovora s Moskvom.
Slovački premijer Robert Fico nagovijestio je na samitu EU u Briselu 26. juna da neće dati zeleno svjetlo za paket sankcija, navodeći da mu trebaju dodatna pojašnjenja u vezi s inicijativom RePowerEU.
Prema riječima diplomata upoznatih s temom, Bratislava ne traži toliko izuzeća, koliko pravnu sigurnost u vezi s mogućim zahtjevima kompanije Gazprom po postojećim ugovorima.
Prošle sedmice, zvaničnici Evropske komisije posjetili su Bratislavu kako bi se sastali sa slovačkim zvaničnicima i predstavnicima energetskih kompanija.
Iako su diplomate EU izjavile da su "sastanci prošli dobro", čini se da Fico i dalje nije u potpunosti saglasan. Ambasadorima EU koji su se sastali u Briselu 4. jula rečeno je da još nije došlo vrijeme za odobrenje paketa.
Saopštenje Ministarstva privrede Slovačke objavljeno nakon posjete Evropske komisije takođe je nagovijestilo da su potrebni dodatni razgovori u narednim danima.
Ministrica privrede Denisa Sakova izjavila je da je "sastanak u Bratislavi bio važan korak ka pronalasku rješenja koja uzimaju u obzir specifične faktore svake članice prilikom diverzifikacije izvora energije i time osiguraju pristupačne cijene energije i za slovačku industriju, koja se suočava s rastućim troškovima".
Dodala je i da je "Slovačka spremna da nastavi konstruktivan pristup prema predloženim mjerama i da nastavi stručnu raspravu uz uključivanje svih relevantnih aktera".