Oslobađanje Ramiza Džaferovića, nekadašnjeg generalnog direktora Federalne porezne uprave, najviše je na teretu tužilaštva koje nije ponudilo ozbiljne dokaze da je prekoračio ovlaštenja, te omogućio protupravno sticanje imovinske koristi Zavodu za platni promet.
Također, nema dokaza da je protuzakonita i odluka kojom se nalaže preduzeću “Energoinvest - Energopetrol” da iznos namijenjen za naplatu putarine isplati Bosansko - podrinjskom kantonu umjesto u budžet Federacije BiH.
"Kompletna optužnica u obje tačke svodi se na zloupotrebu položaja na osnovu dva akta koja je donio optuženi u to vrijeme. Jedno je zaključak, drugo je dopunsko rješenje s tvrdnjom da je zloupotrijebio položaj - načisto je prekoračio svoja ovlaštenja. Definitivan zaključak ovog vijeća je takav da nijedna druga odluka nije dolazila ovdje u obzir osim oslobađajuće presude upravo zato što nije dokazano“, obrazložila je predsjedavajuća Sudskog vijeća Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić.
Džaferović ne krije zadovoljstvo ishodom sudskog procesa tvrdeći kako je Federalna finansijska policija, nakon što nije mogla dokazati nepravilnosti u Razvojnoj banci Federacije BiH, pokrenula drugu istragu koja je na sudu pala.
"Pošto se ništa u Razvojnoj banci nije moglo naći, onda su oni pokrenuli novu istragu, a vezano je za Poreznu upravu, gdje sam ja obavljao
dužnost generalnog direktora od 1997. do 2000. godine. Onda su podigli optužnicu, nažalost, koja je bila apsolutno neutemeljana. Ja sam imao jako velika ovlaštenja kao generalni direktor. Nisam ja taj zakon pisao. Čak tolika su ovlaštenja generalnog direktora tada bila da je on mogao izdati mišljenje koje je bilo obvezujuće za sve poreske organe i uposlenike u Federalnoj poreznoj upravi. I ova presuda je rezultat ili posljedica kontrole u Razvojnoj banci, kontrole finansijske policije“, kaže Džaferović.
Inače, Džaferovića je sa pozicije direktora Poreske uprave 2000. godine smijenio tadašnji visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič, s obrazloženjem da je "svojim neprofesionalnim radom ugrozio napore koji se poduzimaju u oblasti ekonomske reforme“.
Slučaj Razvojna banka
Drugom Džaferovićevom rukovodećom pozicijom - Razvojnom bankom, i njenim poslovanjem godinama su se bavili istražni organi uključujući i Finansijsku policiju, te čak četiri tužioca u Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo. Istraživali su navode kako je Džaferović zloupotrijebio položaj dodjeljujući kredite Razvojne banke Federacije BiH brojnim firmama, koja je bila je uslovljena i plaćana angažiranjem revizorske kuće u vlasništvu Džaferovića.
Također je bio osumnjičen da je odobravao kredite uz povlaštene kamate privatnim privrednim subjektima, dok kompanijama kojima su krediti trebali za razvoj i obnovu nije.
Razvojna banka Federacije BiH
Slučajem Razvojna banka bavio se prošle godine i Parlament Federacije BiH. Tako su za govornicom postavljena brojna pitanja o nelegalnim radnjama ove banke i njenog direktora.
Zukan Helez, zastupnik SDP BiH, tada je konstatovao:
"Ne mogu da shvatim da Vinas iz Bugojna, tvornica namjenske industrije, traži već tri, četiri godine kredit od neka tri miliona da se pokrene proizvodnja gdje bi radilo 400 ljudi. Da ste dali kredit tim ljudima, dans bi radilo 400 ljudi tamo, primali bi plaće, oko 1.500 usta bi se hranilo. Međutim, imamo na drugoj strani tornjeve koji nikome ne služe osim jednom čovkjeku, i niz sportaša koji su dolazili iz SAD-a. Pazite, dođu ljudi iz SAD-a, treniraju košarku u Bosni i naša Razvojna banka ih stipendira da studiraju. A djeca naših demobilisanih boraca ne mogu da dobiju kredit onaj općinski od 100 maraka. Pa se tamo daje za studiranje čovjeku koji je iz Sarajeva,
koji je također u jednoj stranci, koji ima između 30 i 40 godina - i dobije stipendiju od 200.000 maraka što studira.“
Reagovao je i Transparency International BiH, čiji izvršni direktor Srđan Blagovčanin kaže:
"Mnogo toga je bilo sporno. Međutim, mislim da je uloga direkora Razvojne banke, za kojeg smo mi podnijeli apelaciju da se nalazi u sukobu interesa, najviše sporna imajući u vidu da su kredite dobivale firme kojima je privatna kompanija gospodina Džaferovića istovremeno radila revizorske izvještaje. Mislim da se tu radi očigledno o sukobu interesa.“
Ipak, tužilaštvo je obustavilo istragu, a ni Parlament nije usvojio primjedbe. Za sada, Džaferović je i po prvostepenoj sudskoj presudi oslobođen krivice.
Sudeći prema ranijem iskustvu u slučajevima protiv nekadašnjeg ministra finansija FBiH Dragana Čovića i premijera ovog entiteta Edhema Bičakčića, ali i Nedžada Brankovića, također bivšeg federalnog premijera, koji su iz pompeznih sudskih postupaka izašli kao slobodni, sve su pretpostavke u pravcu da će i afera Džaferović završiti kao još jedan fijasko bh. pravosuđa u oblasti privrednog kriminala.
Također, nema dokaza da je protuzakonita i odluka kojom se nalaže preduzeću “Energoinvest - Energopetrol” da iznos namijenjen za naplatu putarine isplati Bosansko - podrinjskom kantonu umjesto u budžet Federacije BiH.
"Kompletna optužnica u obje tačke svodi se na zloupotrebu položaja na osnovu dva akta koja je donio optuženi u to vrijeme. Jedno je zaključak, drugo je dopunsko rješenje s tvrdnjom da je zloupotrijebio položaj - načisto je prekoračio svoja ovlaštenja. Definitivan zaključak ovog vijeća je takav da nijedna druga odluka nije dolazila ovdje u obzir osim oslobađajuće presude upravo zato što nije dokazano“, obrazložila je predsjedavajuća Sudskog vijeća Kantonalnog suda u Sarajevu Adisa Zahiragić.
Džaferović ne krije zadovoljstvo ishodom sudskog procesa tvrdeći kako je Federalna finansijska policija, nakon što nije mogla dokazati nepravilnosti u Razvojnoj banci Federacije BiH, pokrenula drugu istragu koja je na sudu pala.
"Pošto se ništa u Razvojnoj banci nije moglo naći, onda su oni pokrenuli novu istragu, a vezano je za Poreznu upravu, gdje sam ja obavljao
"Tolika su ovlaštenja generalnog direktora tada bila da je on mogao izdati mišljenje koje je bilo obvezujuće za sve poreske organe i uposlenike u Federalnoj poreznoj upravi", kaže Džeferović.
dužnost generalnog direktora od 1997. do 2000. godine. Onda su podigli optužnicu, nažalost, koja je bila apsolutno neutemeljana. Ja sam imao jako velika ovlaštenja kao generalni direktor. Nisam ja taj zakon pisao. Čak tolika su ovlaštenja generalnog direktora tada bila da je on mogao izdati mišljenje koje je bilo obvezujuće za sve poreske organe i uposlenike u Federalnoj poreznoj upravi. I ova presuda je rezultat ili posljedica kontrole u Razvojnoj banci, kontrole finansijske policije“, kaže Džaferović.
Inače, Džaferovića je sa pozicije direktora Poreske uprave 2000. godine smijenio tadašnji visoki predstavnik u BiH Volfgang Petrič, s obrazloženjem da je "svojim neprofesionalnim radom ugrozio napore koji se poduzimaju u oblasti ekonomske reforme“.
Slučaj Razvojna banka
Drugom Džaferovićevom rukovodećom pozicijom - Razvojnom bankom, i njenim poslovanjem godinama su se bavili istražni organi uključujući i Finansijsku policiju, te čak četiri tužioca u Kantonalnom tužilaštvu Sarajevo. Istraživali su navode kako je Džaferović zloupotrijebio položaj dodjeljujući kredite Razvojne banke Federacije BiH brojnim firmama, koja je bila je uslovljena i plaćana angažiranjem revizorske kuće u vlasništvu Džaferovića.
Također je bio osumnjičen da je odobravao kredite uz povlaštene kamate privatnim privrednim subjektima, dok kompanijama kojima su krediti trebali za razvoj i obnovu nije.
Zukan Helez, zastupnik SDP BiH, tada je konstatovao:
"Ne mogu da shvatim da Vinas iz Bugojna, tvornica namjenske industrije, traži već tri, četiri godine kredit od neka tri miliona da se pokrene proizvodnja gdje bi radilo 400 ljudi. Da ste dali kredit tim ljudima, dans bi radilo 400 ljudi tamo, primali bi plaće, oko 1.500 usta bi se hranilo. Međutim, imamo na drugoj strani tornjeve koji nikome ne služe osim jednom čovkjeku, i niz sportaša koji su dolazili iz SAD-a. Pazite, dođu ljudi iz SAD-a, treniraju košarku u Bosni i naša Razvojna banka ih stipendira da studiraju. A djeca naših demobilisanih boraca ne mogu da dobiju kredit onaj općinski od 100 maraka. Pa se tamo daje za studiranje čovjeku koji je iz Sarajeva,
Kredite su, podsjeća Srđan Blagovčanin, dobivale firme kojima je privatna kompanija gospodina Džaferovića istovremeno radila revizorske izvještaje.
koji je također u jednoj stranci, koji ima između 30 i 40 godina - i dobije stipendiju od 200.000 maraka što studira.“
Reagovao je i Transparency International BiH, čiji izvršni direktor Srđan Blagovčanin kaže:
"Mnogo toga je bilo sporno. Međutim, mislim da je uloga direkora Razvojne banke, za kojeg smo mi podnijeli apelaciju da se nalazi u sukobu interesa, najviše sporna imajući u vidu da su kredite dobivale firme kojima je privatna kompanija gospodina Džaferovića istovremeno radila revizorske izvještaje. Mislim da se tu radi očigledno o sukobu interesa.“
Ipak, tužilaštvo je obustavilo istragu, a ni Parlament nije usvojio primjedbe. Za sada, Džaferović je i po prvostepenoj sudskoj presudi oslobođen krivice.
Sudeći prema ranijem iskustvu u slučajevima protiv nekadašnjeg ministra finansija FBiH Dragana Čovića i premijera ovog entiteta Edhema Bičakčića, ali i Nedžada Brankovića, također bivšeg federalnog premijera, koji su iz pompeznih sudskih postupaka izašli kao slobodni, sve su pretpostavke u pravcu da će i afera Džaferović završiti kao još jedan fijasko bh. pravosuđa u oblasti privrednog kriminala.