Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će priznati palestinsku državu, što je izazvalo oštre osude Izraela i Sjedinjenih Država te otvorilo vrata da možda i druge velike sile, poput Velike Britanije i Kanade, krenu istim putem.
Reuters pojašnjava u kakvom momentu dolazi najava Macrona i kakvi su stavovi drugih država o priznanju palestinske državnosti.
Šta je rekao Macron?
Macron je objavio pismo upućeno predsjedniku Palestinske uprave Mahmoudu Abbasu, u kojem potvrđuje namjeru Francuske da nastavi s priznanjem i da radi na tome da uvjeri druge partnere da učine isto.
Najavio je da će službenu objavu dati na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija narednog mjeseca. Francuska je sada prva velika zapadna zemlja koja je promijenila diplomatsku poziciju oko palestinske države nakon što su prošle godine to već učinile Španija, Irska i Norveška.
Zašto je ovo važno?
Odluka o priznanju palestinske državnosti uglavnom ima simbolično značenje, s obzirom da Izrael okupira teritorije na kojima Palestinci već dugo pokušavaju uspostaviti svoju državu, odnosno Zapadnu obalu i Pojas Gaze s Istočnim Jerusalemom kao glavnim gradom.
Ipak, potez Francuske, zemlje s najvećom jevrejskom i muslimanskom zajednicom u Evropi, mogao bi osnažiti pokret kojim su do sada dominirale uglavnom manje države kritičnije prema Izraelu. Također, to dodatno pojačava međunarodnu izolaciju Izraela zbog rata u Gazi, u kojoj trenutno vlada glad za koju je direktor Svjetske zdravstvene organizacije ove sedmice rekao da predstavlja "masovnu glad" koju su izazvali ljudi.
Izrael tvrdi da omogućava dotok pomoći u Gazu, ali da mora imati kontrolu nad njom kako je militanti ne bi preusmjerili. Navode da su tokom rata propustili dovoljno hrane u Gazu i optužuju Hamas za patnje 2,2 miliona ljudi koji tamo žive.
Zašto je Macron donio ovu odluku?
Macron je mjesecima naginjao ka ovoj odluci u nastojanju da održi ideju o rješenju dvije države, uprkos pritiscima da to ne čini. Odluku je donio neposredno prije konferencije Ujedinjenih nacija koju će naredne sedmice zajedno organizovati Francuska i Saudijska Arabija, u pokušaju da utiče na druge zemlje koje razmatraju taj korak ili još uvijek oklijevaju.
Kakav bi uticaj odluka mogla imati na francusko-izraelske odnose?
Prije Macronove objave, izraelski zvaničnici mjesecima su lobirali kako bi spriječili kako su pojedini opisali "nuklearnu bombu" za bilateralne odnose.
Izvori upoznati sa prilikama kažu da su izraelska upozorenja Francuskoj išla od prijetnji smanjenjem dijeljenja obavještajnih podataka do otežavanja regionalnih inicijativa Pariza – pa čak i do nagovještaja moguće aneksije dijelova Zapadne obale.
Ko bi mogao biti sljedeći?
Odluka Francuske mogla bi izvršiti pritisak na velike zemlje poput Velike Britanije, Njemačke, Australije, Kanade i Japana da krenu istim putem. Malta i Belgija bi mogle biti sljedeće članice Evropske unije koje bi priznale palestinsku državu. Jedan britanski ministar je u petak izjavio da Velika Britanija podržava eventualno priznanje palestinske države, ali da su trenutno prioritet ublažavanje patnje u Gazi i postizanje prekida vatre između Izraela i Hamasa.
Njemačka je saopštila da ne planira uskoro priznati palestinsku državnost, te da joj je prioritet ostvarivanje "odavno potrebnog napretka" ka rješenju dvije države, Izraela i palestinske države koje bi koegzistirale u miru.
Ko je još priznao palestinsku državu?
Irska, Norveška i Španija priznale su prošle godine palestinsku državu sa granicama koje su postojale prije rata na Bliskom istoku 1967. godine, kada je Izrael okupirao Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalem.
Međutim, ove države su također priznale da se te granice mogu mijenjati kroz buduće pregovore o konačnom rješenju, te da njihovo priznanje ne umanjuje njihovu vjeru u temeljno pravo Izraela da postoji u miru i sigurnosti.
Oko 144 od 193 članice Ujedinjenih nacija priznaju palestinsku državu, uključujući većinu zemalja globalnog juga, kao i Rusiju, Kinu i Indiju. Ipak, među 27 zemalja članica Evropske unije priznaje je mali broj, uglavnom bivše komunističke zemlje, kao i Švedska i Kipar.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je u novembru 2012. godine odobrila de facto priznanje suverene palestinske države, unaprijedivši status iz "entiteta" u "državu posmatrača koja nije članica" UN-a.
Kakve su bile reakcije SAD-a, Izraela i Palestinaca?
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu osudio je odluku Francuske rekavši da takav potez "nagrađuje teror i rizikuje stvaranje još jednog iranskog saveznika". Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da Sjedinjene Države "snažno odbacuju (Macronov) plan da prizna palestinsku državu na Generalnoj skupštini UN-a".
Potpredsjednik Palestinske uprave Hussein Al Sheikh rekao je da Macronova odluka odražava „posvećenost Francuske međunarodnom pravu i podršku pravu palestinskog naroda na samoopredjeljenje i uspostavu naše nezavisne države“.