Ovogodišnji izvještaj Ujedinjenih naroda (UN) o globalnoj sigurnosti hrane ukazuje da nije došlo do značajnog povećanja gladi u svijetu između 2021. i 2022.
Ipak, postoji mnogo više negativnih trendova zbog kojih prevladava zabrinutost da UN neće ispuniti svoj cilj iskorjenjivanja gladi u svijetu do 2030. godine, pišu svjetski mediji.
Raširena kriza hrane
Broj gladnih ljudi u svijetu je, prema izvještaju UN-a, porastao za 122 miliona na 735 miliona od 2019. zbog pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini, napisao je Gardijan (The Guardian).
Ako se sadašnji trendovi nastave, gotovo 600 miliona ljudi bit će hronično pothranjeno do 2030. godine, što je oko 119 miliona više nego da se pandemija i rat nisu desili, ističe list uz ocjenu da ovogodišnji izvještaj o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu prikazuje svijet zahvaćen raširenom krizom hrane.
Procjenjuje se da je 2022. oko 900 miliona ljudi ili 11,3 posto svjetske populacije, patilo od ozbiljne nesigurnosti u vezi s hranom. Gotovo svaka treća osoba – 2,4 milijarde, ili 29,6 posto svjetske populacije – nije imala stalni pristup hrani, pokazao je izvještaj.
Milioni djece i dalje su pothranjeni: 2022. godine 45 miliona djece mlađe od pet godina patilo je od iscrpljenosti, najsmrtonosnijeg oblika pothranjenosti, a 148 miliona djece iste dobi imalo je zastoj u rastu i razvoju.
Dok se broj ljudi suočenih s glađu na globalnom nivou stabilizovao nakon naglog porasta od 2019. do 2020., glad je i dalje u porastu u zapadnoj Aziji, na Karibima i širom Afrike, navodi se u izvještaju koji su 12. jula objavili Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i četiri druga tijela UN-a.
Maksimo Torero (Maximo Torero), glavni ekonomista FAO-a i glavni autor izvještaja, upozorio je da će klimatska kriza, iako nije toliko uticala na nivoe gladi 2022. kao pandemija i rat u Ukrajini, imati "ozbiljan uticaj tokom vremena".
U Nigeriji se broj ljudi koji se suočavaju s ozbiljnom nestašicom hrane udvostručio samo u posljednje dvije godine zbog klimatskih promjena. "Razorne prošlogodišnje poplave učinile su (nestašicu hrane) daleko izglednijom, zbog uništenih usjeva i kao posljedice, povećanih cijena hrane", rekao je Aleks Vejd (Alex Wade), viši koordinator za upravljanje katastrofama pri britanskom Crvenom krstu.
Nedostižan cilj?
Glad u svijetu je nakon sedam godina prestala da raste 2022., ali je i dalje iznad nivoa prije pandemije i daleko je od UN-ovog cilja da bude iskorijenjena do 2030., ukazuje agencija Frans pres (Agence France Presse).
Procenat ljudi koji se suočavaju s hroničnom gladi porastao je sa 7,9 posto svjetske populacije 2019. godine prije pandemije na 9,2 posto 2022. godine.
Međutim, godišnji rast "zaustavljen je" s ukupnim padom za oko 3,8 miliona ljudi između 2021. i 2022., navodi se u izvještaju o stanju sigurnosti hrane i prehrane u svijetu iz upozorenje da su teško pogođene žene i oni koji žive u ruralnim područjima.
Ekonomski oporavak nakon pandemije pomogao je da se situacija poboljša, "ali nema sumnje da je skromni napredak potkopan sve većim cijenama hrane i energije koje je podstakao rat u Ukrajini", navodi se u izvještaju.
Procjene pokazuju da glad "više nije u porastu na globalnom nivou", ali je i dalje "daleko iznad nivoa prije pandemije COVID-19" dok agencije UN-a upozoravaju da će, ako svijet ne udvostruči i bolje usmjeri svoje napore, "cilj okončanja gladi, nesigurnosti hrane i pothranjenosti u svim oblicima do 2030. ostati nedostižan".
Ciljevi održivog razvoja koje je 2015. formulisala Generalna skupština UN-a, uključuju 17 međusobno povezanih ciljeva među kojima je i iskorjenjivanje gladi i siromaštva.
Ako se tempo napretka ne ubrza, gotovo 600 miliona ljudi moglo bi još uvijek patiti od gladi 2030. godine, uglavnom u Africi. Agencije UN-a upozorile su da glavni pokretači nesigurnosti hrane i pothranjenosti, a to su sukobi, ekonomski šokovi, prirodne katastrofe, kao i očigledna nejednakost koja postaje "nova normalnost".
Sumorni trendovi
Zaključci iz ovogodišnjeg izvještaja UN-a o globalnoj sigurnosti hrane ukazuju na svijet u kojem se stotine miliona ljudi suočavaju s nesigurnijim okolnostima, produbljenim razaranjima usred klimatskih promjena i regionalnim ekonomskim previranjima, ističe u analizi Vašington post (The Washington Post).
Osim što podaci pokazuju da je 122 miliona više ljudi koji gladuju nego 2019., prije nego što je pandemija izazvana korona virusom uzdrmala svijet, ovogodišnji izvještaj također otkriva da gotovo 30 posto čovječanstva, ili otprilike 2,4 milijarde ljudi, nije imalo pristup odgovarajućoj hrani u 2022. Još je veći broj, 3,1 milijarda ljudi, koji sebi nisu mogli priuštiti zdravu prehranu.
Izvještaj UN-a ukazao je na relativne uspješne priče u ublažavanju gladi u Aziji i Latinskoj Americi, dok su se ekonomije teže oporavljale nakon pandemije. Međutim, ukazuje vašingtonski list, bilo je manje ohrabrujućih znakova u Africi i zapadnoj Aziji, gdje su sukobi, ekstremne vremenske neprilike i porast cijena hrane, razotkrili krhkost lokalnih ekonomija uzrokujući nedostatak finansijskih sredstava za humanitarni sektor.
Poremećen globalni lanac snabdijevanja hranom je neporeciva posljedica rata u Ukrajini, napisao je Vašington post ukazujući na prošlomjesečnu izjavu zamjenice direktora USAID-a, Izobel Koleman (Isobel Coleman) kako svijetu "nedostaje oko 11 miliona tona pšenice za izvoz koja je tradicionalno išla u najsiromašnije zemlje".
Zvaničnici UN-a ističu da su nove globalne brojke o gladi zapravo vratile svijet tamo gdje je bio 2015., kada su usvojeni ciljevi održivog razvoja, te da se mnoge zemlje u Africi suočavaju sa značajnim izazovima s javnim dugom, strukturnom realnošću koja pridonosi inflaciji i krizi s hranom.
U isto vrijeme, zvaničnici su zabrinuti da potreba za hranom i snabdijevanje ranjivih zajednica neće biti ispunjena humanitarnim donatorskim aktivnostima na Zapadu zbog poteškoća da se prikupe potrebna sredstva. Rat u Ukrajini je, naglašava Vašington post, preusmjerio pomoć evropskih vlada i suzio skup donatora za krize u drugim dijelovima svijeta.
Glavni ekonomista u Svjetskom programu za hranu (WFP) Arif Husain izrazio je zabrinutost zbog finansijskih rezova, ukazujući kako je njegova agencija, koja je isporučila pomoć u hrani za više od 160 miliona 2022., sada dobila trećinu manje sredstava nego u istom periodu prošle godine.
Izazovi i mogućnosti
Dok iz WFP-a pozivaju na mnogo snažniji humanitarni odgovor na prehrambenu krizu, iz Međunarodnog fonda za poljoprivredu i razvoj (IFAD) ističu da je neophodna potpuna tranformacija globalnih prehrambenih sistema, ističe Politiko (Politico).
Pomoć u hrani je potrebna kako bi se spasili životi, ali "to je nešto što će upravljati situacijom, ali neće transformisati situaciju", rekao je predsjednik IFAD-a Alvaro Lario pozivajući na masovnu mobilizaciju sredstava za ruralni razvoj i lokalne poljoprivredno-prehrambene sisteme.
Brza urbanizacija pokreće promjene u poljoprivredno-prehrambenim sistemima, stvarajući i izazove i prilike u pogledu zdrave prehrane, navodi se u dijelom izvještaja UN-a koje se bavi novim dokazima o urbanizaciji.
Podjela na ruralno i urbano više nije ono što je bila, kazao je Lari dodajući da veća urbanizacija i povezanost između ruralnih, urbanih i periurbanih područja znači "novo ponašanje potrošača i načina prehrane".
U izvještaju je utvrđeno da ljudi globalno jedu više prerađene hrane, i to ne samo u urbanim područjima, te da sve više ljudi ima prekomjernu težinu, što predstavlja nove zdravstvene izazove povezane s prehranom.
Demografski pomak stvara i mogućnosti, naglasio je šef IFAD-a. "Veći prihodi i promjena stilova života dovode do prehrane koja nadilazi tradicionalne žitarice, na mliječne proizvode, ribu, meso, povrće, voće", rekao je Lario, dodajući da ova nova potražnja pruža puno novih mogućnosti malim poljoprivrednicima "da nahrane gradove".
To bi, dodaje Politiko, moglo stvoriti radna mjesta s višim prihodima za zemlje u razvoju koje trenutno u velikoj mjeri ovise o uvozu hrane.